Na sjednici Županijske skupštine jednoglasno prihvaćeno povećanje proračuna za 25,3 milijuna eura

GREGUROVIĆ: Hvala Vladi RH što nam omogućuje da se nešto radi, a da ne pričamo samo o bajkama, KOLAR: A dajte si zamislite kaj bi Vlada RH radila da Hrvatska nije članica EU

Objavljeno: 03.04.2023. Marta Čaržavec

Članovi krapinsko – zagorske Županijske skupštine početak svog radnog tjedna započeli su u Poslovno – tehnološkom inkubatoru gdje se održala 12. sjednica, a na kojoj je, nakon aktualca, od posebnog značaja bila točka Izmjene i dopune proračuna Krapinsko – zagorske županije.  Proračun je tako s 202.267.449,59 eura dignut na 227.664.713,88 eura što je za 12 posto ili 25.397.264,29 eura više.  Kako bi cijela situacija bila zanimljivija i ne bi zaostajala u odnosu na aktualac, pobrinuo se čelni čovjek grada Krapine, Zoran Gregurović, koji je poručio kako se za ovakav rebalans jednostavno mora glasati jer se u velikoj većini radi o novcu koji je osigurala Vlada Republike Hrvatske. Prema njegovim riječima, da nema Vlade ne bi bilo ni projekata što je pak kod krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara izazvalo promptnu reakciju pa je tom prilikom prozvao neke od svojih kolegica i kolega, dakako iz druge političke opcije.

Vlada i bajke

Sjetimo se prvo Gregurovićeve izjave prilikom obljetnice osnutka HDZ-a u KZŽ 7. ožujka. Tada je rekao da “Osim svakodnevne samopromocije i već teško gledljive demagogije, bez podrške ove Vlade ne bismo se imali čime pohvaliti i jedino što bismo mogli pričati su bajke”. Sličnu rečenicu ponovio je danas.

– Hvala Vladi Republike Hrvatske što nam omogućuje da se nešto radi, a da ne pričamo samo o bajkama – poručio je Gregurović, a onda mu Kolar nije ostao dužan.

– Daj si zamislite kaj bi Vlada RH radila da Hrvatska nije članica Europske unije i da birokati u Bruxellesu nisu dodijelili Hrvatskoj milijune eura za Fond za oporavak mehanizma i otpornosti i novu financijsku omotnicu. Nama je cilj da povučemo što je više moguće sredstava i što je najvažnije od svega – od ovih 20 milijuna koji su ovdje, dvije trećine će ići našim općinama i gradovima. Ljubice (Jembrih op.a.), pa zašto ste pripremali projektnu dokumentaciju? Ili da sad vama ne damo novce? Ili vama gospodine gradonačelniče, koji ćete se isto javiti na ovaj natječaj pa da vam sad ne dam pare ili što? Ova floskula koja se čitavo vrijeme povlači s pričom da fala dragom Bogu i Vladi Republike Hrvatske što daje novce za područje KZŽ… Na sljedeću sjednicu ću vam dostaviti podatak koliko je novca iz Vlade otišlo u druge županije, a koliko nama pa da onda uspoređujemo. Uvijek naglašavam, što vi kolege iz HDZ-a znate, uvijek, ali uvijek napomenem kad je kvalitetan odnos Vlade prema našoj županiji i kad dobijemo neka sredstva za određene konkretne projekte i programe. Tako da sam se i prilikom izrade ovog proračuna posebno zahvalio predsjedniku Vlade što je ušao u prostor izgradnje sportske dvorane u Zaboku. Ja ne znam na koji bismo mi drugi način funkcionirali. Ali zatražit ću od vijećnika SDP-a u Gradskom vijeća grada Krapine da gradonačelnik da izvješće koliko je investicija provelo iz proračuna države, uz pomoć Vlade RH i EU sredstava, a koliko sa svojim vlastitim sredstvima. Kada dobijemo odgovor da je to veliki iznos, mi ćemo to pohvaliti – bio je odrješit Kolar pa se premijeru Andreju Plenkoviću unaprijed zahvalio na obećanim sredstvima za zabočku sportsku dvoranu, ali…

– Ja se unaprijed na tome zahvaljujem, ali na ovakav način da, eto, ništa se u županiji ne bi radilo da nema Vlade… Da nema EU projekata, ne bi bilo niti ovog objekta (Poslovno – tehnološkog inkubatora op.a.) koji je koštao 35 milijuna, 21,5 milijun kuna su bila EU sredstava. Da li trebamo biti nesretni kaj smo morali dati 13,5 milijuna sami ili sretni da smo uspjeli uzeti EU novac – završio je prvi dio Kolar uputivši pitanje pa kazao rečenicu, dvije o rebalansu proračuna.

Rebalans

– Rebalans smo morali raditi već u prvom kvartalu zbog povećanja prihoda iz Fonda solidarnosti. Mi smo za 20-ak milijuna eura povećali ta sredstva u odnosu na planirana jer je izmjena Zakona omogućila jedinicama lokalne samouprave da se po skraćenom postupku javljaju na natječaje za vraćanje infrastrukture stradale od potresa u prvobitno stanje. Na zadnjem dolasku ministra Bačića je taj iznos još povećan, no s obzirom na to da i dalje pristižu zahtjevi od strane jedinica lokalne samouprave i ŽUC-a, taj zadnji iznos nismo stavljali u rebalans, nego samo onaj koji je dogovoren do prošlog tjedna, tako da ja sada najavljujem da ćemo na sljedećoj sjednici ići u drugu izmjenu proračuna Županije. I ta je stavka sada bila 20,1 milijun eura i 4,1 milijun je povećanje sredstava iz proračuna. Nakon analize prvih mjeseci, vidjeli smo da nam se prihodi dobro pune, kao što znate, manje-više sve su tvrtke išle s povećanjem plaće radnicima i to se osjeti na proračunu kojeg smo mi oprezno pripremali s obzirom na rat u Ukrajini. Sada smo si potvrdili naše pretpostavke da će se proračun puniti bolje od onoga što smo mislili i zato smo išli u rebalans. Ja očekujem, s obzirom na 1,5 milijuna eura vlastitih sredstava koje smo osigurali za dvoranu Srednje škole u Zaboku, a što je bilo nužno, da ćemo u narednih nekoliko tjedana dobiti i odobrenje za ostatak sredstava za taj projekt – pojasnio je župan.

Nakon rasprave za rebalans, on je izglasan jednoglasno, s 30 glasova za.  

Dan županije

Ove godine, KZŽ će svoj Dan županije upriličiti na višem nivou nego što smo navikli pa će i sredstva biti izdašnija. A i sve je poskupjelo. No, bit će to prilika za dodjelu priznanja. Plaketa za životno djelo postumno će se dodijeliti Tihomiru Premužaku. Plaketa za doprinos ugledu i promociji Krapinsko – zagorske županije u zemlji i svijetu dodijelit će se Draganu Primorcu i Branku Krkalu, Plaketa za iznimno postignuće u prošloj godini Snježani Kovačević i Hrvatskom planinarskom društvu ‘Cesargrad’ Klanjec, a Povelje će se dodijeliti tvrtki Alati Stuhne, Restoranu Villa Zelenjak – Ventek, postumno Krunoslavu Pavlini, DVD-u Lobor i Josipu Martincu. 

Nakon što su vijećnici prihvatili izglasali ovaj prijedlog, novi načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske Zvonimir Petrović podnio je izvješće o stanju sigurnosti u Zagorju za 2022. Za izdvojiti su svakako brojke koje su u odnosu na 2021. godinu nešto veće. U prošloj godini evidentirano je 1176 kaznenih djela, 700 prometnih nesreća, 14.189 prekršaja u prometu, 181 prekršaj protiv javnog reda i mira, 919 ostalih prekršaja, 301 eksplozija i požara te 288 ostalih događaja. I nije nepoznanica kako smo gotovo na tjednoj bazi svjedoci prometnih nesreća na spojnoj cesti Krapina – Začretje – Zabok, pa je vijećnik Miljenko Šoštarić (HDZ) pozvao na veće prisustvo policije na kritičnim dionicama. Pozvao je tom prilikom zagorsku policiju na jaču prevenciju, a ne na represiju dok je vijećnik Stanko Majdak pohvalio otkrivenost kaznenih djela koja iznosi 79,6 posto što je impozantna brojka pa je poručio da treba pohvaliti sve dosadašnje čelnike i djelatnike PU jer su to značajne brojke, ponajprije zbog sigurnosti turizma, budući da 12 milijuna ljudi godišnje prođe kroz Macelj. Na tom se tragu javio se i Vladimir Pleško koji je postavio pitanje o broju prometnih nesreća koje izazovu stranci. Taj bi podatak mnogo značio i za smanjenje premija za osiguranje automobila, koje je, kako je dodao, u KZŽ visoko upravo zbog prometnih nesreća.

Zdravstvo

Kod izvještaja o radu i poslovanju zdravstvenih ustanova dalo bi se zaključiti, kako smo već pisali, da stanje općenito nije dobro. Naime, liječnici su svojim položajem nezadovoljni već dulje vrijeme, a proteklih mjeseci to sve češće javno pokazuju kroz javne istupe i prosvjede. Nezadovoljni su plaćom, uvjetima rada i količinom posla koju obavljaju, a što i ne čudi jer je velik problem u zdravstvu upravo i manjak liječnika. Poanta je da su dvije najveće zagorske bolnice prošlu su godinu završile s višemilijunskim manjkom. Ipak, neke su zdravstvene ustanove godinu završile u plusu o čemu detaljnije možete pročitati OVDJE.

Do kraja sjednice, izvještaj o radu i financijski izvještaj je podnesen i za Dom za žrtve nasilja “Novi početak”, kao i izvještaj o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe u 2022. godini, a donesen je i Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju mrtvozornika, odnosno mrtvozornica za područje općina Mihovljan, Đurmanec i Desinić te grada Krapine.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba