Iako nesiguran da je to najbolje rješenje, pristaje biti v.d. stranačkog povjerenika što je prijelomni moment njegove političke karijere

˝Izabrao sam HDZ, ali je ključno da u svojoj sredini nešto napravim˝

Objavljeno: 02.04.2023. Marta Čaržavec

Kako bilo, saborski zastupnici čine srce hrvatske političke scene, oni su birani od strane naroda da ih predstavljaju u Saboru i donose odluke koje utječu na našu svakodnevicu. Bez obzira na stranačku pripadnost, njihova uloga je od ključne važnosti za funkcioniranje demokratskog sustava. Oni su ti koji stvaraju ili bi trebali stvarati pozitivne promjene u našoj državi, ali u konačnici, oni su ti koji donose odluke koje utječu na naše živote, stoga je važno pratiti njihov rad i glasati za one koji će se boriti za naše interese. Sad kad smo ponovili gradivo, podsjetimo kako će se u Varaždinu 16. travnja održavati prijevremeni izbori za izbor članova Gradskog vijeća. Na njih u koaliciji izlaze HDZ i HSU, a mi smo uoči tog, slobodno možemo reći prijelomnog dana koji čeka Varaždinke i Varaždince, popričali s čelnikom gradske organizacije HDZ-a, saborskim zastupnikom i diplomiranim odvjetnikom Damirom Habijanom koji je svoju političku karijeru započeo 2015. godine. Te je godine Habijanu u više navrata ponuđeno da bude povjerenik. Iako nesiguran da je to najbolje rješenje, pristaje biti v.d. šest mjeseci i što je odlučujući moment.

Kako su se stvari razvijale nakon toga? Možete li u kratkim crticama napraviti presjek važnih trenutaka sve do danas?
Prošlo je šest mjeseci, došlo je do održavanja redovnih izbora i u konačnici sam se kandidirao. Eto, 2023. godine je, a ja sam još u politici, ali u tim trenucima sam mislio da će to stvarno biti privremeno. Bio sam sto posto u to uvjeren, ali kada uđeš u to, onda ima onih koji kažu ˝Pa ti uvijek možeš izaći van˝, ali ti ulaziš sve dublje u to. Nakon toga, 2017. godine bio sam kandidat za varaždinskog gradonačelnika ispred HDZ-a. Tadašnje ankete su pokazale da bi rezultat mogao biti dobar, međutim tada se na izbore javio i Čehok. Njegovim izlaskom u kampanju, znao sam i bilo je potpuno jasno da će se, obzirom da je Čehok 2011., 2012. otišao iz politike zbog onih svih kaznenih postupaka i optužnica, došao je HNS i SDP i grad je nekako ušao u razdoblje apatije i stagnacije, ljudi podsjetiti svega onoga što je bilo dok je on bio gradonačelnik. Tada se grad razvijao i išao naprijed. Ja sam završio kao treći, postao predsjednik Gradskog vijeća, a za istaknuti je i 2020. kada su bili parlamentarni izbori i kada sam se našao na listi na četvrtom mjestu i u konačnici izabran na listi u trećoj izbornoj godini.

Bili ste sigurni da se na političkoj sceni nećete zadržati, no kako to bude u životu, stvari se uvijek poslože suprotno od onog što smo zamislili. Koja vam je glavna motivacija?
Motivacija je uvijek ista. Kada sam se iz Zagreba, gdje sam studirao, vratio u Varaždin imao sam osjećaj da neke stvari treba popraviti. Posebice što se tiče mladih, imao sam osjećaj da slabo participiraju u gradskoj vlasti i smatrao sam da Grad može bolje. Zato sam i prvenstveno ušao u politiku. Smatram da moraš polaziti od svojih stavova i uključiti se u neku političku opciju. Izabrao sam HDZ, ali je ključno bilo da u svojoj sredini nešto napravim. To je ”lajtmotiv”. U Hrvatskom saboru ti donosiš, odnosno sudjeluješ u raspravi i sudjeluješ u usvajanju zakonskih prijedloga, ali si i poveznica s mjestom u kojem djeluješ pa u nekim stvarima možeš pomoći svom kraju.


Kako gledate na položaj HDZ-a u hrvatskoj?
Stalno se uspoređujemo s članicama Europske unije, to je postalo jako moderno od kad smo postali dio nje i ako pogledamo političke opcije ili političku kartu, vidimo da je HDZ kao pripadnik EPP-a jedna od rijetkih stranaka u EU koja je uspjela kroz sve ove krizne godine. Ova Vlada, od kada je preuzela vlast, dakle ovih sedam godina, suočava se s nekom krizom. Neke druge države nemaju taj kontinuitet kao što ima HDZ u Hrvatskoj. Mislim da većina građana prepoznaje da ova Vlada uspješno prolazi kroz sve krize, a svojim mjerama i zakonskim prijedlozima osigurava stabilnost i, ako gledamo pakete pomoći, sigurno da građani to valoriziraju. To se vidi i po svim zadnjim anketama o popularnosti političkih stranaka. HDZ-ova politika bi morala nastaviti tim programom. Siguran sam da će HDZ ostvariti odlične rezultate na idućim izborima.

Imate li ambicije da se ponovno kandidirate za gradonačelnika?
Izbori u 2025. godini prilično su daleko.

Nedavno ste potpisali sporazum ispred varaždinskog HDZ-a s čelnikom HSU-a Zlatkom Zuberom. Na predstojeće izbore Gradskog vijeća izlazite zajedno. Koje su vaše prednosti? Kakav je strateški plan djelovanja?
Ja bih rekao da ta koalicija i nije neko iznenađenje. Ta koalicija je bila potpisana i na zadnjim lokalnim izborima kada je kandidat za gradonačelnika bio gospodin Runac i tada smo surađivali, a s druge strane, ako pogledamo nacionalnu razinu, odnosno Hrvatski sabor, ta suradnja HSU-a i Vlade rezultirala je brojnim zakonskim prijedlozima koji se tiču populacije zlatne generacije. Mislim da je to nastavak suradnje i logičan slijed. Ako pogledamo rast najnižih i prosječnih mirovina u posljednjih godinu dana, ako pogledamo i zakonski prijedlog da se 27 posto obiteljskih mirovina može koristiti uz starosnu ili privremenu starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu, dakle dio starosne mirovine – to su samo neki od prijedloga koje su u suradnji sa zastupnikom Hreljom i vladajućom većinom usvojeni. Dosta sam s njima razgovarao, naravno – njima su interesantna pitanja umirovljenika, a u tom kontekstu smo razgovarali o proširenju kapaciteta doma umirovljenika u Varaždinu za što se već dugo priča, ali sigurno uz pomoć vertikala i uz pomoć resornog ministarstva. Mislim da po tom pitanju možemo napraviti iskorak. Isto tako, bilo je pitanje i božićnica i uskrsnica. Tu treba spomenuti i četvrti paket mjera. Upravo će u travnju biti, ovisno o visini mirovine, isplaćene i određene naknadne, pomoć od 60 do 160 eura. Nemojmo zaboraviti da su i naši sugrađani zlatne generacije dali poticaj našem gradu i ostavili za sobom trag.

Možemo reći da je to odličan spoj tih dviju generacija. HSU je jednom priliku ukazao na potrebu za mladim ljudima u stranci…
Apsolutno. Slažem se, iskustvo je na njihovoj strani, kao i njihovi rezultati. To su ljudi koji su se svojim radom dokazali kroz život u sinergiji s ljudima koji su mlađi, imaju viziju i ideje i to može biti odličan rezultat.


Kako gledate na iskazivanje interesa Grada Varaždina na natječaje? Kako vidite zelenu infrastrukturu i što je s razvojem turizma? Jesu li uzrok stagnacije predstojeći izbori?
U Gradu Varaždinu nema nekog značajnijeg kapitalnog projekta. Nema. Ono što se radi, radi se s razine županije ili državne, odnosno Vlade. Svi projekti, sve dizalice u gradu su ti projekti. Grad sam nema projekata i to je ono što je loše, što je zabrinjavajuće. Ne bih se složio da sve stagnira radi izbora. To što trenutno nemamo predstavničko tijelo, ne znači da se Grad Varaždin koji ima gradonačelnika, zamjenika i svoje službe ne može javljati na određene natječaje. Imamo primjer Kućanske rampe, to je onaj veliki, prometni problem Varaždina koji ga je podijelilo na dva dijela. I sam ministar Butković je rekao da su u državnom proračunu osigurana sredstva, da Grad mora sa svoje strane pripremiti lokacijsku i građevinsku dozvolu. Za to vam ne treba predstavničko tijelo. To je bilo lani u svibnju, danas, gotovo godinu dana od te izjave, Grad po tom pitanju nije napravio ništa. S druge strane, u ovom periodu od kad je raspušteno Gradsko vijeće pa do današnjeg dana, imali smo nekoliko natječaja iz recimo Fonda za zaštitu okoliša, Ministarstva turizma, gdje se Grad nije javio ili ako se javio, učinio je to s nekim vrlo čudnim projektima koji teško da mogu proći. Što se tiče Fonda za zaštitu okoliša, tu je bilo nekih 12 milijuna eura na raspolaganju. Projekt koji se tiče prilagodbe gradova klimatskim promjenama, odnosno nekih 84 milijuna kuna, ako se ne varam, koje se odnose na uređenje zelenih površina, sadnju novog drveća, uređenje igrališta, međutim Grad se na taj natječaj nije javio. Ono što je zanimljivo, prošle godine negdje u rujnu, Grad Varaždin je najavio da kreće u rekonstrukciju glavnog parka Vatroslava Jagić gdje je potrebno rušiti određeni drvored, obnoviti ga, obnoviti hodne površine i da će se to financirati iz gradskog proračuna. Po tom pitanju se nije napravilo ništa. Srušilo se jedno drvo. Sada postoje natječaji upravo za to, Grad se nije javio. Sljedeća stvar je da je Ministarstvo turizma raspisalo javni natječaj vezano na NPOO gdje je dostupno gotovo 120 milijuna eura koji se tiču razvoja turističke destinacije koje nisu toliko razvijene. Grad Varaždin se javio s izgradnjom, odnosno dogradnjom teniskih dvorana, vrijednom 2,9 milijuna eura što je po meni vrlo upitno. Razgovarao sam kolegama u Mariboru, oni su napravili tu dvoranu za 700.000 eura pa prema tome ne razumijem te nesrazmjere u cijeni. S druge strane, nemam ništa protiv tenisa, ali pitanje je na koji način to može pod taj natječaj. S druge strane, tu je Aquacity, veliko kupalište koje je godinama devastirano, slabo se održava. To je problem jer to košta, neprofitabilno je za gradsku instituciju i umjesto da se takav projekt predložio i uputio na taj natječaj, to se propustilo. Grad je sada taj Aquacity dao u zakup na tri godine. Ni jedan ozbiljan poduzetnik neće uložiti ozbiljne novce i opet gubimo tri godine. Potpuno promašena politika. Još jedan projekt koji su mogli prijaviti su Gradski bazeni Varaždin. Imali smo vanjske bazene, oni su zatvoreni, jedan unutarnji olimpijski bazen i jedan vanjski. Međutim cijelo područje oko bazena nije iskorišteno u dovoljnoj mjeri i ovo je bila prilika da se i takav projekt prijavi. Njihova rekonstrukcija košta preko pet milijuna eura. Još jedna propuštena prilika. Što se tiče zelene infrastrukture. Razgovarao sam s okolnim gradovima, svi su oni redom donijeli strategiju zelene infrastrukture, a ona je bitna i donosi se na temelju programa Vlade iz 2021. godine, a bitna je da bi se mogli javiti na neke natječaje koji predstoje. To su primjeri propuštenih prilika u posljednje dvije godine koji se ne mogu dovesti u nikakvu korelaciju s time da nemamo predstavničko tijelo.

U čemu je problem? Tko je zadužen za pisanje i apliciranje na takve natječaje? Postoje li osobe koje su za to zadužene?
Ono što je najgore, broj zaposlenika, ako pogledamo početak mandata pa do danas, je narastao. U tijeku je i NPOO i dolazi ITU mehanizam kojeg možemo koristiti, a to je isto jedno od pitanja. Bojim se da ćemo i tu, s obzirom na pripremljenost dokumentacije projekata, izgubiti veliku šansu i veliku priliku. Zašto je to tako? Ne znam. Što se tiče samog zapošljavanja zanimljivo je da je u ustanovama zaposlen recimo suprug saborske zastupnice Martinčević. Radilo se o tome da se zapošljavaju oni koji su podobni, a ne oni koji su sposobni. Ljudi negdje moraju raditi, naravno. Ali pojedine stranke, poput Reformista, iskoristili su vijećnike da bi na neki način ucijenili SDP. Vi nama zaposlite, kako to već ide ili donesite odluke, a mi ćemo dizati ruke. Zato je takva struktura. Dolazi do toga da se propuštaju prilike.

Prilike su propuštene. Što sada?
Nadam se da će netko pažljivije čitati natječaje. To je jedino što možete, to je njihova jedina zadaća – biti na poslu. Meni je nevjerojatno da netko ne vidi prilike i natječaje. Dakle, neka se bave poslom, a ne politiziranjem i plakanjem. Oni zadnja četiri mjeseca ne rade ništa, samo plaču.

Usko ste povezani s prirodom u kojoj volite boraviti pa svakako valja spomenuti i Ivanščicu koja nudi mnogo mogućnosti za rekreaciju i turizam. Ima li tamo mjesta za kamenolom Siljevec?
Kraj 2020. godine u Saboru je bio prijedlog proglašenja parka prirode Dinara. Tom prigodom sam, kada sam se javio za raspravu, prvi put spomenuo da se i ovo naše područje isto tako u budućnosti proglasi parkom prirode, tim više jer je 2013. godine izrađena stručna podloga, ali za regionalni park. Regionalni park je slična zaštita, ali njime upravlja ustanova čiji je osnivač županija. Ono što je problem kod nas na sjeveru je što graniči s dvije županije. Vrlo je često dolazilo do sukoba i sve skupa je stajalo jer se te dvije jedinice nisu mogle dogovoriti ili zbog politike ili nekih drugih razloga. Smatrao sam da je bolje da se radi o parku prirode kojim upravlja država i time izbjegavamo lokalni sukob. Nakon toga uputio sam službeni inicijativu, a potpisali su ju svi, neovisno o stranci. U ovom trenutku je izrada podloge koja će utvrditi da li su ispunjeni uvjeti zakona zaštite o prirodi da bi to uopće bilo proglašeno parkom prirode. Dakle struka je ta koja to mora odlučiti. Ja se nadam da će to biti tako. Do kraja godine trebali bismo znati da li su svi uvjeti ispunjeni. Ključno je odrediti i granice tog parka, izraditi geodetske podloge. Usko uz to je i pitanje kamenoloma Siljevec za što se također postavilo pitanje. To je meni bila prva informacija. Tada sam kontaktirao i ministra i ravnatelja Zavoda za zaštitu prirode i okoliša i vidio da je 2019. godine na odboru za zaštitu prirode i okoliša donijeta odluka da se provede istraživanje tog područja. U tom odboru je sjedio i kolega Batinić koji je danas gradonačelnik Ivanca i koji tvrdi da ništa nije znao. Ministarstvo je prošle godine u srpnju donijelo rješenje kojim investitoru, trgovačkom društvo Geomin mora izraditi studiju utjecaja na okoliš, odnosno studiju kojom dokazuju da takvo istraživanje neće imati negativnih utjecaja na ekološku mrežu. Ono što znam je da investitor nije započeo ili nije dostavio stručnu studiju. U ministarstvu su mi rekli da je to proces od godinu dana, no za sada studije nema, a prema navodima niti ne postoji, niti je započeta. Ministarstvo to nije niti moralo naložiti investitoru, mogli su se samo oglušiti i dozvoliti da se tamo započne s eksploatacija.

Vjerojatno vam je poznato kako su diljem središnjice Krapinsko-zagorske županije prije nekoliko tjedana osvanuli plakati koji kritiziraju župana Željka Kolara koji pak kaže da je on kriva adresa…
Često ističem da je na potezu župan Kolar, a razlog je taj da općina Budinščina u svom prostornom planu ima područje predviđeno za kamenolom, međutim to nije usklađeno sa županijskim planom. Krapinsko – zagorska županija to u svom planu nema, a bez tog plana niti ne možete dobiti dozvolu od strane ministarstva. Ako sam dobro vidio on je za park, da nema ništa protiv kamenoloma, ali s druge strane ako je za park, onda svojim postupanjem može spriječiti daljnji tijek te inicijative za otvaranje kamenoloma i to tako da jednostavno povuče prijedlog za izmjenu prostornog plana županije. Zato mislim da je na potezu Županija. Varaždinska županija s tim nema ništa. Župan Kolar mora odlučiti hoće li to staviti u prostorni plan ili ne. Nije mi jasan taj ping-pong i bježanje od odgovornosti. Trebao bi ti lider i reći za što je. Ne možeš biti i jedno i drugo. Moramo razmisliti gdje ćemo kamenolome otvoriti.

Izbori Gradskog vijeća su iza ugla. Što poručujete građanima?

Prijevremeni izbori su 16. travnja pa pozivam sve Varaždinke i Varaždince da izađu na izbore i zaokruže listu HDZ i HSU. U izvršnoj vlasti Varaždina nismo participirali 22 godine, ali smo svjesni svih aktualnih problema grada. Mi u HDZ-u niti smo izvor problema niti smo ih produbili, ali dopustite da budemo prilika za Varaždin i dajte nam priliku da te izazove zajednički riješimo.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba