Umirovljeni meteorolog Zorislav Gerber 40 je godina radio na obrani od tuče i sada tvrdi:

“DHMZ već četiri godine radi nezakonito u sprovođenju obrane od tuče, a Ministarstvo žmiri”

Objavljeno: 26.03.2023. Alen Brodar

S obzirom na činjenicu da je digitalnu peticiju koju je pokrenuo Zagorje International za povratak obrane od tuče raketama potpisalo više od 12.600 građana iz čitave Hrvatske te da je to, zahvaljujući inzistiranju zastupnika Željka Pavića (socijaldemokrati) ponovno postala i aktualna tema u Saboru, obratio nam se i meteorolog u mirovini Zorislav Gerber, s 40 godina radnog iskustva u obrani od tuče u RH, u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji itekako ima što reći na tu temu.

Kako je istaknuo Gerber, obrana od tuče, kao dio umjetnog djelovanja na vrijeme, je znanstveno utemeljena grana primijenjene meteorologije, koju je 1946. godine pokrenuo dobitnik Nobelove nagrade za kemiju dr. Irving Langmuir. 

branjeno područje

– Tuča predstavlja značajnu ekonomsku pojavu u RH. Sudeći prema trendu promjena klimatskih obilježja, u budućnosti se mogu očekivati sve intenzivnije i češće tučonosne nepogode. Aktivna obrana od tuče potpomaže uravnoteženju i sačuvanju domaće poljoprivredne proizvodnje, pogotovo u narednom periodu kada se očekuje nestašica hrane. Obrana djeluje na čitavom branjenom području, od Sutle do Dunava, između Save i Drave, na 26.800 kvadratnih km, a ne samo na poljoprivrednim površinama, te se njenim korištenjem smanjuju štete i na imovini – počinje Gerber u svom izlaganju te dodaje da rezultati istraživanja učinkovitosti u RH statistički dokazuju smanjenje broja dana s tučom na branjenom području.

Iz toga je izveden ekonomski rezultat cost/benefit (omjer troška i koristi) 1:20, odnosno na jednu kunu (račun je rađen, dok je to bila naša valuta op.a.), opravdano se očekuje smanjenje šteta od 20 kuna. 
Zakon o obrani od tuče još nije ukinut, a na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, održanoj u listopadu prošle godine, doneseni su zaključci kako bi fokus zaštite od tuče trebao biti u kvalitetnijoj prevenciji nastanka šteta, upravljanju rizicima i osiguranju poljoprivrednih kultura, te postavljanju zaštitnih mreža, a nakon pojave tuče u obnovi poljoprivrednih potencijala. Nadalje, s namjerom ublažavanja nastalih šteta od tuče i drugih elementarnih nepogoda, u navedenim preporukama pozivaju se nadležna državna tijela na planiranje adekvatnih iznosa sredstava za pokriće šteta u poljoprivredi, čime bi se, kako se navodi u preporukama, osigurala promptna dostupnost ovih sredstava krajnjim korisnicima nakon nastanka štete i zagarantirao nastavak poljoprivredne proizvodnje. Također, nadležna tijela se pozivaju na uspostavu učinkovitog modela procjene šteta od tuče i osiguranja pravednog obeštećenja za poljoprivrednike. 

– No, do današnjeg dana prevladava tišina između Ministarstva poljoprivrede, Ministarstava gospodarstva i održivog razvoja te DHMZ-a kao nosioca obrane od tuče, a sezona tučoopasnih oluja se približava, jer 1. svibnja bi trebala početi aktivna sezona obrane od tuče. Sredstva djelovanja se ne nabavljaju, potrebni su javni natječaji, a sami znate koliko oni traju. Tu su još i pripadajuća oprema, rezervni dijelovi, ispravna vozila za prijevoz eksplozivnih i zapaljivih tvari i sve što ide uz to. Proračun za 2023. godinu predviđa za obranu od tuče samo oko 500.000 eura uz dana obrazloženja – ističe Gerber.

Nedostaje pravilnik

Podsjeća da je temeljem zaključaka sa sastanka održanog 29. rujna 2020. godine u Ministarstvu poljoprivrede usuglašen stav svih sudionika sastanka o potrebi ukidanja postojećeg sustava obrane od tuče koji je reguliran Zakonom o sustavu obrane od tuče. Tada je dogovoreno i da će Ministarstvo poljoprivrede, kao nadležno tijelo za nadzor nad provedbom ovog Zakona, pokrenuti proceduru donošenja zakona o ukidanju zakona o sustavu obrane od tuče. 

– No, s obzirom na još uvijek neriješen status postojećeg sustava obrane od tuče koji je reguliran Zakonom o sustavu obrane od tuče, planirana sredstva odnose se na nužno održavanje operativne aktivnosti obrane od tuče od kojih se 13 posto odnosi na održavanje postaja za obranu od tuče i radarskih centara, a 54 posto na propisno zbrinjavanje infrastrukture (lansirne i generatorske postaje, ostatak raketa i otopine reagensa srebrnog jodida). Preostala sredstva (33 posto) odnose na službena putovanja, zakupnine i najamnine, premije osiguranja, sitan inventar, te uredsku opremu i namještaj – pojašnjava Gerber. 

Napominje da u zakonskim osnovama manjka još i Pravilnik o tehničkim uvjetima za djelovanje sustava obrane od tuče te da nije istina da su na navedenom sastanku od 29. rujna 2020. godine svi sudionici bili za ukidanje sustava obrane od tuče, nego većina njih. 

– Po svemu sudeći DHMZ očekuje ukidanje zakona o obrani od tuče – uvjeren je Gerber i otkriva da je E-savjetovanje održano u drugoj polovici siječnja 2021. godine, a 16. veljače te godine, na temelju odgovora Ureda za zakonodavstvo RH je “poništeno” i vraćeno na doradu zbog više nedostataka. 

– Drugo e-savjetovanje nije nije ni održano, tako da ne stoji u zapisniku Odbora za poljoprivredu da je prijedlog prošao javno savjetovanje. I što ćemo sad? Činjenica je da DHMZ već četiri godine radi nezakonito u sprovođenju obrane od tuče, a Ministarstvo poljoprivrede ne provodi nadzor nad provođenjem tog zakona. Tko je za to kriv? – pita se Gerber i dodaje:

Projekt METMONIC

– Inače ranije predočeni zapisnik sa zaključcima sa sastanka Odbora za poljoprivredu je predan s ostalim tekstom u tisak za Meteorološki i hidrološki bilten DHMZ-a za listopad 2022. godine, pod naslovom godišnjeg izvještaja o radu OT u 2022.godini. Tog dijela nema u tom izvješću, pa je i to dokaz kako se ravnateljstvo Zavoda boji istine i cenzuriraju već drugu godinu, one podatke koje ih pogađaju u srž problema – upozorava Gerber i daje primjere iz drugih europskih zemalja koje imaju sustav obrane od tuče. 

– Pored zemalja Europske Unije, obrana od tuče se provodi u nizu zemalja u kojima postoji vrijedna poljoprivredna proizvodnja, tj. gdje tuča pričinjava znatne štete. Te zemlje su Belgija, BiH, Italija, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Portugal, Rusija, Srbija, Ukrajina, Švicarska, Kina, Argentina, Kanada, SAD i još neke druge. Niti u jednom se trenutku ne spominje ukidanje ili smanjenje sustava obrane od tuče. Upravo obrnuto, jačanje i proširenje, tako da ne stoji teza naših ‘stručnjaka’ da se sustavi obrane od tuče u EU, pa i u svijetu, gase – zaključuje Gerber i upozorava na još jedan propust DHMZ-a.

– Državni hidrometeorološki zavod trebao je projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC već završiti.  Ukupna vrijednost ovog projekta je 343.914.506,50 kuna odnosno 45.251.908,75 eura. Financiranje projekta je ostvareno putem EU fondova (85 posto) i uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (15 posto). Tadašnja voditeljica projekta METMONIC dr. sc. Nataša Strelec Mahović (kasnije to postaje mr. sc. Stjepan Ivatek – Šahdan op.a.) istaknula je kako će se tim projektom, koji će se provoditi do kraja rujna 2021. godine modernizirati cijela meteorološka motriteljska mreža u Hrvatskoj. U međuvremenu je rok za završetak projekta pomaknut na lipanj ove godine. 

– Njime će se uspostaviti 450 novih automatskih meteoroloških mjernih postaja radi pravodobnih upozorenja na opasne meteorološke pojave, a i prognoze vremena bit će točnije i preciznije, osobito kratkoročne – naglasila je tada Mahović, te dodala kako će projekt značajno pridonijeti i razvoju ljudskih, tehničkih i znanstvenih kapaciteta, međunarodnoj razmjeni informacija kao i razvoju proizvoda prilagođenih korisnicima.

 Što će s izvješćem?

– Sve je to lijepo objavljeno na stranicama DHMZ-a. Moje je pitanje samo jedno: kako i na koji način će te automatske postaje (tu nema motritelja) pravodobno upozoriti na opasne meteorološke pojave, a pogotovo zaštititi usjeve i imovinu? Nije li se u sklopu europskog projekta moglo poraditi i na obrani od tuče? Jednostavno je to pitanje koje se nameće samo po sebi. Što će ratarima, kao i ostalim građanima samo izvješće o vremenskoj nepogodi, ako ne mogu zaštititi sebe i svoju imovinu – zaključuje Gerber, a slaže se i predsjednik Udruge raketara RH Josip Salatko:   

– Posljedice su dalekosežnije i neće ih osjetiti samo oni vezani uz poljoprivrednu proizvodnju već i druge djelatnosti i građani. Kako ćete zaštiti svoje vozilo ili kuće? Prebacivanjem mreže preko njih? U tome i je poanta, da se djeluje preventivno i razbiju oblaci kako bi led bio što sitniji. Na odgovor o učinkovitosti nećemo dugo čekati. On će uskoro doći i iz prirode s prvom tučom – zaključuje Salatko.

Josip Salatko

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba