Kad se 13. ožujka 2013. pojavio na balkonu bazilike svetog Petra u jednostavnom papinskom ruhu, novoizabrani Argentinac Jorge Bergoglio odmah je pokazao da će njegovo papinstvo biti drugačije. Nasmijani, otvoreni isusovac bio je velika suprotnost u odnosu na svog suzdržanog, intelektualnog prethodnika Benedikta XVI., prvog pape od srednjeg vijeka koji je podnio ostavku.
Franjo je imao plan – reformirati upravljanje Crkvom koja se vodila inercijom, počistiti njezine sumnjive financije i okrenuti je prema van. Iako nije odstupio od čvrstih katoličkih uvjerenja (pobačaj je nazvao ubojstvom, a homoseksualnost grijehom), Franjo se pokazao suosjećajnijim i manje dogmatičnim od svojih prethodnika, osudivši, na primjer, progon homoseksualaca.
-Nema više demoniziranja homoseksualnosti, rasprava o izvanbračnim odnosima i kontracepcijskim pilulama. Sve to je maknuo sa stola – rekao je talijanski vatikanist Marco Politi, piše Index.
Umjesto toga, 86-godišnji papa naglašava pitanje socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.
Suočen sa skandalom seksualnog zlostavljanja koji godinama potresa Crkvu diljem svijeta i nikako da jenja, Franjine reforme uključuju obavezno prijavljivanje svećeničkog zlostavljanja djece i njegovog prikrivanja.
Katolici diljem svijeta pamte i njegovo vodstvo tijekom pandemije koronavirusa, posebice kad je u ožujku 2020. stajao sam na Trgu svetog Petra tijekom oluje, pozivajući vjernike da se protiv svojih strahova bore vjerom.
Argentinski papa je na međunarodnoj pozornici nastojao stvarati saveze, ponajviše između Vatikana i Kine, muslimanskih zemalja i Ruske pravoslavne crkve. Veze s Rusima pogoršale su se zbog rata u Ukrajini, a Franjina ponuda da posreduje za mir između Moskve i Kijeva nije urodila plodom.
Franjin skromni stil signalizirao je promjenu u stavu Vatikana od samog početka. Papa je odabrao jednostavan stan umjesto palače te je k sebi pozivao beskućnike i bivše zatvorenike. No neki kritiziraju Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo osobnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko.
Papa je već imenovao kardinale koji će mu tražiti nasljednika, jedan od koji je i koadjutor Dražen Kutleša.
Franjo je rekao da bi slijedio Benediktovu odluku o odreknuću kad bi mu zdravlje onemogućilo obnašanje službe, no naglasio je da ostavka ne bi trebala biti pravilo i da nije na njegovom dnevnom redu.