U Hrvatskoj, sudeći po HALMED-u, nemamo kritične nestašice nijednog lijeka nego su, kažu, dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina. No, situacija na terenu u ljekarnama ipak je značajno drugačija.
U apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je situacija s lijekom Litalir, kojim se liječi kronična mijeloična leukemija i za koji nema zamjenskog lijeka. Nadalje, nema Augmentin sirupa, za koji na HALMED-ovim stranicama uopće nije objavljena nestašica. Nema ni Klavocin sirupa, Hyzaara (za liječenje esencijalne hipertenzije u bolesnika u kojih krvni tlak nije dobro kontroliran samo losartanom ili samo hidroklorotiazidom), Propranolola 40 mg (koristi u profilaksi stenokardije u bolesnika s kroničnom stabilnom anginom pektoris u naporu), Tobrex kapi, kao ni Tobrex masti…
– U ljekarnama i veledrogerijama situacija je barem 30 posto lošija od onoga što se može vidjeti na HALMED-ovim stranicama, i to se stanje iz dana u dan mijenja. Agencija o nestašici lijekova obavještava na osnovi informacija koje im daju nositelji odobrenja (proizvođači), a to ne odgovara stvarnom stanju na tržištu – kaže za Jutarnji list predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
Ljekarnici ne smiju izdati generički, zamjenski lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na tržištu.
– Primjerice, roditelj ode navečer na Hitnu s djetetom i liječnik mu propiše Augmentin sirup, kojega trenutno nema, ali na HALMED-ovim stranicama nije napisano da je nestašica pa mu ljekarnik ne može izdati zamjenski antibiotik nego roditelja mora uputiti po novi recept za drugi lijek – objašnjava Soldo taj apsurd.
Kako bi se to izbjeglo, Ministarstvo zdravstva radi na projektu za upravljanje nestašicama lijekovima u sklopu kojega bi zdravstvene ustanove izvještavale kakvo je stanje na lageru i tada bi bila jasnija slika kojih lijekova zaista nema i koje su zalihe pri kraju.
Iz HALMED-a pojašnjavaju da je na našem tržištu u promet stavljeno više od 3500 odobrenih lijekova. Moguća je povremena nestašica svakoga lijeka, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima, iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane potražnje.
– Trenutačno je nestašica pojedinih antibiotika, lijekova za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog tlaka, snižavanje kolesterola, smanjenje tlaka u oku i slično – priznaju iz HALMED-a i dodaju da su nestašice uobičajena pojava koju brzo rješavaju zakonski dostupnim alatima, koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU, čime su dosad uspijevali osigurati kontinuiranu opskrbu potrebnim lijekovima.
Hrvatska nije jedina europska zemlja koja se suočava s nestašicom, dapače, čak je u povoljnijoj situaciji. Države EU suočavaju se s naglim porastom potražnje za lijekovima zbog širenja respiratornih infekcija, a nestašice antibiotika prijavilo je 26 europskih zemalja. Upravo zato Europska komisija planira u ožujku iznijeti prijedlog strategije za osiguranje proizvodnje lijekova.
– Nestašice lijekova stalna su javnozdravstvena tema, a situacija u EU pogoršava se zbog rata u Ukrajini, energetske krize i visoke stope inflacije. Nedavni porast respiratornih infekcija doveo je i do porasta potražnje za antibioticima poput amoksicilina (sam ili u kombinaciji s klavulanskom kiselinom), posebno u pedijatrijskim formulacijama. Kašnjenja u proizvodnji i problemi s proizvodnim kapacitetima uzrokovali su poremećaje u opskrbi koji pogađaju većinu država. Problemi s opskrbom lijekovima utječu i na zemlje izvan EU – kažu iz HALMED-a.