Početkom godine Europska komisija odobrila je stavljanje na tržište prehrambene proizvode koji sadrže kukce, a ova je vijest uznemirila brojne građane koji imaju odbojnost prema svijetu insekata.
Odluku predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je potpisala odredbu o uvrštavanju kukaca kao nove hrane, u Hrvatskom saboru na raspravi prokomentirao je zastupnik mosta Marin Miletić.
-Dakle, u 2023. godini, kada je tehnologija toliko napredovala, kada je znanost otišla toliko daleko, kada možemo imati vrhunsku i zdravu hranu, šefica Europske komisije nas šalje nekim vremeplovom u vrijeme Ivana Krstitelja kada govori da bi građani Europe, a tako i mi Hrvati i Hrvatice, građani Republike Hrvatske, trebali jesti kukce – poručio je Miletić, prenosi Index.hr
Ovim je putem, znanstvenik i Indexov novinar Nenad Jarić Dauenhauer, usporedio prednosti, ali i opasnosti prehrane hranom koja potječe od kukaca. Kao glavnu prednost hrani od kukaca iznosi njezinu izrazitu bogatu hranjivu vrijednost ponajviše kukci su dobar izvor proteina, uz to sama proizvodnja prehrambenih proizvoda od kukaca je ekonomičan izvor hrane. Ta dva razloga bit će još i više bitna u budućnosti s obzirom na predviđeni rast broja ljudi, ali i klimatske promjene, stoga se upravo ova hrana nudi kao odlično alternativno rješenje za građane Europske Unije koja ovisi o uvozu hrane.
Europska unija već postepeno uvodi novu hranu na tržište, tako je prvo odobrenje dobio 2021. dehidrirani veliki žuti brašnar (Tenebrio molitor), a EK trenutno ima još osam zahtjeva za odobravanje proizvoda od kukaca.
– Oni su se koristili u obliku ekstrahiranog proteina i ulja kao komponenti za pripremu hrane za životinje. Prva dozvola izdana je za akvakulturu, a nekoliko godina kasnije dozvola je izdana i za peradarstvo. To je bio znak da uskoro slijedi dozvola za svinjogojstvo i ljudsku hranu – objasnio je u razgovoru za Index Aleksandar Gavrilović vlasnik farme insekata ‘Insektarija’.
Procjene pokazuju da se jestivi kukci za slične nutritivne potrebe mogu uzgajati na 50 posto do 90 posto manjim površinama tla u usporedbi s konvencionalnom stokom. Proizvodnja mesa je problem u kontekstu klimatskih promjena, naime najmanje 25 posto današnjeg globalnog zatopljenja pokreće metan nastao uzgojem stoke. U usporedni s uzgojem stoke, uzgoj kukaca proizvodi stotinjak puta manje stakleničkih plinova za istu količinu hrane. Cvrčci na svakih 100 grama težine sadrže oko 15 grama proteina, 120 kalorija i 5.5 grama masti dok govedina u 100 grama sadrži više proteina, oko 23.5 grama, međutim istovremeno sadrži tri puta više kalorija i četiri puta više masti.
Naravno nije sve tako bajno jer istraživanja ukazuju i na moguće probleme. U prvom redu tu su moguće alergije kod osoba koje su alergične na rakove, grinje i mekušce.
-Egzoskelet kukaca sastoji se od hitina isto kao i egzoskelet rakova, te od tuda se javlja alergija na kukce ako je netko alergičan na plodove mora- kaže Gavrilović
Također moguća je kontaminacija bakterijama i nekim teškim metalima poput kadmija, no Dauenhauer napominje kako isti ti problemi su prisutni u tradicionalnoj prehrani zbog toga što teške metale mogu sadržavati smeđa riža, riba, ali i zeleno lisnato povrće.
Prema izvješću Europske potrošačke organizacije, u 2020. godini oko tri četvrtine europskih potrošača izjavilo je da nije spremno zamijeniti meso kukcima.
-Gađenje se smatra najvećom preprekom za uvođenje insekata na zapadno tržište hrane- protumačili su rezultate autori izvješća.Ako je suditi prema ekonomskim projekcijama, građani EU mogli bi postupno prihvatiti proizvode od kukaca. Naime, europsko tržište proteina insekata u 2021., za sada uglavnom kao hrane za životinje, procijenjeno je na 46.75 milijuna dolara, a očekuje se da će do 2029. dosegnuti 826.76 milijuna dolara.