Na posljednjim, sada već prošlogodišnjim sjednicama, većina je gradova i općina donijelo proračune za ovu godinu u kojima je detaljno određeno koliki će se iznosi izdvajati u koje svrhe. Neovisno radi li se o gradu ili općini te neovisno o veličini njihovih proračuna, jedno konkretno izdvajanje kod svih odskače, a radi se o izdvajanjima za rad dječjih vrtića. 

Inače, tema financiranja dječjih vrtića bila je jedna od istaknutijih i na posljednjoj Sjednici županijske skupštine. Tada je krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović, komentiravši proračun, istaknuo da su gradovi i općine u sve većem problemu, kao i roditelji djece, jer teret sufinanciranja dječjih vrtića pada upravo na leđa jedinica lokalne samouprave i roditelja, a troškovi su sve veći, pogotovo nakon što je Vlada RH povećala plaće odgajateljima, za što dobar dio sredstava moraju osigurati upravo jedinice lokalne samouprave. 

Svugdje pomalo da svima bude lakše

– Bilo bi lijepo kad bi naša Županija po uzoru na Zagrebačku simbolično pomogla roditeljima, a mislim da se bez problema primjerice 500.000 eura moglo osigurati, što bi bilo više nego dovoljno da se barem simbolično pomogne. S obzirom da ima mnogo davanja za razne marketinške usluge, udruge i niz drugih stvari koje možda nisu najnužnije za život lokalne zajednice, naša je želja bila da se svugdje možda malo uzelo, a što sigurno ne bi utjecalo na te stavke i da se time pomoglo roditeljima sufinancirati boravak djece u dječjim vrtićima s obzirom na to da znamo da rastu ekonomski troškovi vrtića te će zasigurno u brojnima doći do korekcija cijena – rekao je tada Gregurović. 

U medijima je tada izašla i informacija da su se u Zlataru ‘tajno’ sastali čelnici jedinica lokalne samouprave i razgovarali na tu temu, a ideja je bila, kako je pisalo, da će se odrediti jedinstvena cijena vrtića koju bi plaćali svi roditelji na području  Krapinsko – zagorske županije. Odlučili smo stoga provjeriti kakvo je doista stanje po gradovima i općinama na području Krapinsko – zagorske županije vezano za ovu temu, a najprije smo kontaktirali zlatarsku gradonačelnicu Jasenku Auguštan – Pentek koja nam je rekla da se sastanak održao, ali nikako nije bio tajan. 

– Održani sastanak nije bio tajan jer se mi čelnici i inače znamo sastajati i razgovarati o nekim stvarima. Vrtići definitivno svima nama stvaraju problem. Kao i sve cijene, tako su i izdavanja za vrtiće zbog inflacije, zbog povećanja cijena energenata, prehrane, potrošnih stvari i ostalog, narasla. Također tu je onda Vladino povećanje plaća djelatnika vrtića, a što ona ne financira, već to ide na teret jedinica lokalne samouprave. Tema našeg razgovora je bila da vidimo kako su drugi izračunali ekonomske cijene vrtića, postoji li negdje veća razlika, pa da malo vidimo i usporedimo brojke, ali u principu svi imaju identičan problem i svi kažu da ne mogu funkcionirati ako se nešto ne napravi – započela je gradonačelnica Auguštan – Pentek. 

Izračun ekonomske cijene

Pojasnila je i da ekonomska cijena vrtića neće moći biti svugdje ista jer ona ovisi o nekoliko faktora. 

– Nije stvar jedne jedinstvene cijene jer svatko ima svoj izračun. Ekonomska cijena se računa prema tome koliko ima zaposlenika (njihove plaće), računa se prehrana, higijenske potrepštine, potrošni materijal i slično. Kada se podvuče crta, imate jedan zbroj kojeg podijelite na broj djece koja su u vrtiću i tako dobivate realnu ekonomsku cijenu vrtića, odnosno cijenu koja je potrebna da bi vrtić mogao normalno funkcionirati – pojasnila je Auguštan – Pentek. 

Kako je rekla, kada je unazad nekoliko mjeseci došlo do poskupljenja, za zlatarski vrtić ‘Zlatarsko zlato’ trebalo je pronaći hitno rješenje. 

– Cijene koji su tada bile u vrtićima nisu bile dostatne za njihovo normalno funkcioniranje. Cijena vrtića je u Zlataru bila 1800 kuna, no prije nekoliko mjeseci su došle ravnateljica vrtića i njena djelatnica iz računovodstva jer to nije bilo dovoljno za financiranje. Stoga sam donijela hitnu odluku i rebalansom smo preusmjerili dodatna sredstva na vrtić. To nije trajno rješenje, ono može biti privremeno, dok se ne izračuna konačna situacija cijene u vrtiću ili dok se ne vidi hoće li Vlada imati razumijevanja da se to sufinancira i da to ne bude udar na džepove roditelja. Zlatar je po ekonomskoj cijeni davao 62 posto, a roditelji 38 posto, no zadnjih šest mjeseci, po tome koliko smo mi izdvajali dodatno, roditelji nisu plaćali niti 20 posto cijene. To je za proračun grada nemoguće isfinancirati, kako Zlatara, tako i drugih gradova i općina – kazala je Auguštan – Pentek, pa nastavila: 

– Mi smo u Zlataru šest mjeseci pokušavali poštedjeti roditelje povećanja cijena, međutim, vrtić s tom cijenom ne može funkcionirati, a niti Grad zakonski može izdvajati sredstva direktno, već moramo imati točnu ekonomsku cijenu koja zasigurno mora biti puno veća nego je sada. Što se nove cijene tiče, minimum koji je otprilike izračunat za Zlatar, no to još nismo imali na Vijeću, je oko 2400 kuna. Primjerice, u Donjoj Stubici su već digli ekonomsku cijenu na 2500 kuna i kažu da im je to hitna mjera do travnja, dok traju opće mjere Vlade koje se tiču olakšica vezanih uz energente. Od toga, 1000 kuna plaćaju roditelji, a ostatak Grad, i već ta cijena im je jedva dostatna – rekla je zlatarska gradonačelnica. 

Neizdrživo 

Zaključak sastanka je bio da ovakvo stanje nije održivo, kaže Auguštan – Pentek.

– Mi bi, po ovom sadašnjem stanju, mogli gotovo sva svoja sredstva usmjeriti u vrtiće i od ostalih projekata ne bi mogli raditi ništa, nikakva komunalna infrastruktura i ostalo. To tako jednostavno ne može. Ili možemo zatvoriti vrtiće ili možemo postati servis za vrtiće, bez drugih konkretnih stvari koje se mogu raditi. U prošloj godini, do prosinca, Grad je izdvajao godišnje 2,7 milijuna kuna za vrtić plus dodaci koje smo davali svojem vrtiću da bi on uopće opstao. Ako uračunamo još i prosinac sada, možemo reći da je iz proračuna oko tri milijuna kuna otišlo na vrtić trenutno, a kada gledate izravne prihode, to je veliki postotak od proračuna i ostaje nam malo prostora za financiranje europskih  i drugih natječaja. Svi mi koji imamo velike EU projekte nismo sigurni da se više možemo javljati na natječaje jer ne možemo izdržati njihovo financiranje. Mi smo spremni za prijave, no najmanje 20 do 40 posto morate imati vlastitog udjela i ako imate nekoliko takvih projekata, naravno da će biti problem javljati se na sljedeće natječaje – dodala je zlatarska gradonačelnica. 

U Dječjem vrtiću ‘Bubamara’ u Donjoj Stubici, kako nam je i rekla Auguštan – Pentek, ekonomska cijena vrtića je 2500 kuna, a kako su rekli iz Grada, navedena cijena je u primjeni od 1. siječnja.

– Daljnje mijenjanje cijene u zavisnosti je od brojnih čimbenika koje nije moguće unaprijed predvidjeti (energenti, plaće…). Od te cijene, Grad sufinancira 60 posto, dok roditelji plaćaju 40 posto. Za prvo dijete to za roditelje znači plaćanje 1000 kuna, za drugo 800, dok za treće dijete Grad podmiruje iznos u cijelosti – rekli su iz Donje Stubice i dodali da je za sufinanciranje dječjih vrtića (privatnih i javnih) u 2022. godini utrošeno 3.646.822,70 kuna. 

– Navedeni trošak iz godine u godinu raste i predstavlja sve veće opterećenje za gradski proračun. Upitno je koliko će dugo jedinice lokalne samouprave moći samostalno izdržati teret tog troška – dodali su iz Grada. 

Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek rekao je da za sada neće doći do povećanja cijene za Dječji vrtić ‘Kesten’ za čije funkcioniranje Grad iz proračuna izdvaja dva milijuna kuna. Ekonomska cijena vrtića iznosi 2250 kuna, od čega roditelji trenutno plaćaju 950 kuna. Na naše pitanje koče li  možda izdvajanja za vrtiće neke druge projekte, Brlek je odgovorio:   

– Normalno da koči, to su ipak velika sredstva koja se izdvajaju za vrtić. Za ovu godinu je predviđeno da ćemo za vrtić izdvajati 490.000 eura, odnosno oko 3,6 milijuna kuna, a od tog iznosa, 50.000 eura otpada na kredit kojeg imamo za vrtić. U svakom slučaju, puno dajemo za vrtić, troškovi su veliki. Ministarstva određuju kolike moraju biti plaće, koliko dodaci, a mi bi to trebali financirati. Veliki su to troškovi za nas, ali i za roditelje u krajnjem slučaju. Bilo bi dobro kada bi Država barem financirala plaće za odgajatelje, onda bi nam bilo mnogo lakše i djeca bi čak imala besplatni vrtić – rekao je Brlek i dodao da s Vladinim mjerama oko cijena energenata koje traju do travnja, za sada još mogu nekako funkcionirati, no ako se te mjere ukinu, onda će vjerojatno ići na povećanje cijene, najavio je klanječki gradonačelnik. 

Oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić rekao je da trenutna ekonomska cijena Dječjeg vrtića ‘Cvrkutić’ iznosi 2000 kuna, ali da se planira njeno dizanje. 

– Što se sufinanciranja tiče, roditelji plaćaju 800 kuna za prvo dijete, 400 kuna za drugo dijete, a treće je besplatno, odnosno, Grad subvencionira 1200 kuna za prvo dijete, 1600 kuna za drugo i 2000 kuna za treće i svako sljedeće dijete – rekao je Šimunić. 

Dizanje cijena

Što se pak tiče ukupnih sredstava koja iz gradskog proračun odlaze na financiranje vrtića, Šimunić je rekao da na financiranje smještaja djece u vlasništvu drugih općina i gradova odlazi 91.000 kuna, za pomoć u radu dječjih vrtića u privatnom vlasništvu izdvaja se 1.175.105,45 kuna (bez računa za prosinac), a na sufinanciranje gradskog Dječjeg vrtića ‘Cvrkutić’ odlazi 2.295.249,65 kuna. Uz to, 758.797,09 kuna Grad izdvaja za kredit (rekonstrukcija vrtića) te dodatnih 96.903,14 kuna za opremu za dodatnu grupu. 

Dizanje cijene planira se i u Zaboku. Ekonomska cijena Dječjeg vrtića ‘Zipkica’ je trenutno 1700 kuna, no kako su nam potvrdili iz Grada, s obzirom na okolnosti porasta cijena resursa o kojima ovisi formiranje ekonomske cijene, ista će se morati povećati. Inače, Grad je u 2022. godini iz Proračuna izdvojio 5.522.000 kuna za sufinanciranje vrtića. 

– Roditelji za vrtić moraju izdvojiti 735 kuna, dok ostatak podmiruje Grad, no učešća u financiranju ekonomske cijene vrtića u potpunosti se oslobađa roditelj djeteta koji je 100-postotni hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ili dijete poginulog branitelja, roditelj trećeg i svakog daljnjeg djeteta u obitelji koje koristi redoviti program istog dječjeg vrtića te  korisnik usluge za dijete bez oba roditelja. Također, 20 posto manju cijenu plaćaju roditelj s invaliditetom, roditelj drugog djeteta u dječjem vrtiću iz iste obitelji, roditelj djeteta s teškoćama u razvoju, roditelj djeteta iz obitelji u kojoj ima djece s teškoćama u razvoju, roditelj djeteta iz jednoroditeljske obitelji i samohrani roditelj, roditelj djeteta iz obitelji s četiri i više malodobne djece te korisnik usluge za dijete – korisnika smještaja izvan obitelji – kažu iz Grada Zaboka te dodaju da manju cijenu za smještaj djeteta u vrtiću plaća i roditelj, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, a ovisno o utvrđenom postotku invaliditeta od utvrđenog učešća. 

Iz grada Pregrade su također potvrdili da će se cijena Dječjeg vrtića ‘Naša radost’ korigirati, i to već sredinom siječnja. Ona trenutno iznosi 2148 kuna, od čega 58 posto sufinancira Grad, a ostatak roditelji. 

– Za prvo dijete roditelji izdvajaju 900 kuna, za drugi dijete 450 kuna, a za treće je vrtić besplatan, kao i za dijete čiji je roditelj 100-postotni hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ili dijete poginulog branitelja – rekli su iz Grada. 

Također, manje troškove (720 kuna) podmiruju se i za dijete roditelja s invaliditetom, za dijete s teškoćama u razvoju, dijete iz obitelji u kojoj ima djece s teškoćama u razvoju, za dijete iz jednoroditeljske obitelji, dijete bez oba roditelja, dijete – korisnika smještaja izvan obitelji te za dijete iz obitelji s četiri i više malodobne djece. Isto tako, za dijete čiji je roditelj hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata troškovi vrtića se umanjuju za utvrđeni postotak invaliditeta. 

– U proračunu za 2023. godinu osigurano je ukupno 16.880.398,08 kuna, od toga za redovan rad programa predškolskog odgoja i obrazovanja 6,35 milijuna kuna, a 10,4 milijuna za izgradnju područnog objekta Dječjeg vrtića ‘Naša radost’. Grad pokriva gotovo 60 posto ekonomske cijene. Cijena koju plaćaju roditelji u dječjem vrtiću se sufinancira iz Proračuna dodatnim olakšicama za drugo i treće dijete koje istodobno boravi u vrtiću, djecu s teškoćama u razvoju i sl., a unatoč rastu cijena energenata i rashoda, cijena za roditelje se nije povećavala. Najveći problem je manjak sredstava za neometanu provedbu svih aktivnosti u predškolskim odgoju i održavanje standarda. Troškovi predškolskog odgoja i obrazovanja bi se svakako trebali, ako ne financirati, onda svakako sufinancirati iz državnog proračuna jer jedinice lokalne samouprave teško pronalaze sredstva za financiranje te će nažalost morati povećavati cijene roditeljima kako bi uspijevali održavati predškolski odgoj i obrazovanje u okviru propisanih zakonskih standarda – kažu iz Pregrade. 

Ekonomska cijena programa gradskog Dječjeg vrtića ‘Gustav Krklec’ Krapina iznosi 270 eura, a iz Grada su rekli da se sada prvi puta mijenjala nakon 2012. godine i to zbog kontinuiranog rasta cijena na svim područjima, od troškova prehrane djece, rasta cijena energenata te plaća i materijalnih prava radnika.

– Grad Krapina sufinancira 50 posto ekonomske cijene. Učešće roditelja umanjuje se za 20 posto za drugo dijete te po drugim osnovama sukladno Odluci o kriterijima i mjerilima za financiranje djelatnosti predškolskog odgoja. Učešća u plaćanju ekonomske cijene redovitog programa Dječjeg vrtića ‘Gustav Krklec’ oslobađa se u cijelosti roditelj trećeg i svakog daljnjeg djeteta u obitelji koje koristi program dječjeg vrtića. Također, Grad sufinancira i ekonomsku cijenu boravka djece s područja grada u dječjim vrtićima čiji osnivač nije Grad, maksimalno do 50 posto ekonomske cijene programa Dječjeg vrtića ‘Gustav Krklec’ Krapina te sufinancira program za djecu s teškoćama u razvoju, a sufinancira i djelatnost dadilja u visina od 50 posto iznosa usluge dadilje, odnosno maksimalno do 50 posto ekonomske cijene programa gradskog vrtića – kažu iz Grada. 

Dodali su da su u 2022. godini izdvajanja za sufinanciranje programa vanjskih dječjih vrtića iznosila 1.000.000 kuna te za sufinanciranje djelatnosti dadilja 250.000 kuna, dok su u proračunu za 2023. godinu osigurana sredstva za sufinanciranje programa vanjskih dječjih vrtića u iznosu od 199.085 eura te za djelatnost dadilja 43.135 eura.

Cijena Dječjeg vrtića ‘Maslačak’ u Krapinskim Toplicama iznosi 2260 kuna, od čega Općina sufinancira 64,60 posto, a roditelji plaćaju preostalih 35,40 posto. Za prvo dijete roditelji tako izdvajaju 800 kuna, za drugo 640, dok je vrtić za treće i svako sljedeće dijete besplatan. 

– Iz proračuna Općine za naš vrtić se izdvaja oko 3,1 milijun kuna, oko 12.000 kuna za sufinanciranje boravka djece s područja općine Krapinske Toplice u drugim vrtićima, te oko milijun kuna za kredit i kamate po kreditu za izgradnju Dječjeg vrtića ‘Maslačak’. Važno je prije svega naglasiti da je vrtić ustanova koju Općina želi imati, koja nam je izuzetno važna i prijeko potrebna, te mi je kao načelnici drago da imamo vrtić koji pohađa 150 djece, da imamo osam punih skupina i još djece na listi čekanja. Drago mi je da zapošljavamo 30 ljudi što nije mala brojka i ponosni smo na sve to, ali naravno da sve to i košta – kaže načelnica Gordana Jureković te dodaje da, s obzirom na proračun općine koji iznosi 14 milijuna kuna, ne treba biti posebno mudar da se izračuna kako na vrtić odlazi ogroman komad proračuna. 

– Bit će jako teško zadržati postojeće cijene jer svi znamo koliko rast cijena hrane, energenata, održavanja i svega ostalog smo imali u 2022. godini, a cijene vrtića nisu povećavane od 2015. godine. Ne znamo što nas čeka u ovoj 2023., ali prognoze nisu sjajne, odnosno smanjivanja cijena prema svemu sudeći neće biti. Sukladno tome, ekonomska cijena vrtića će se vjerojatno povećati, a koliko će povećanje biti još ne znam. Iznose I prijedlog ćemo dobiti od Upravnog vijeća vrtića – kaže Jureković. 

Trebamo pomoć Države

Komentirala je i odredbu Vlade o povećanju plaća odgajatelja. 

– Naravno da je uslijed tolike inflacije i povećanja cijena potrebno podići i plaće, to nitko ne osporava, baš naprotiv, ali način na koji se to radi nije u redu. Država diže osnovice, a od jedinica lokalne samouprave se očekuje da se preko noći  prilagode  i osiguraju sredstva, to mi je pomalo bahato i bezobrazno jer svi znamo da svaka jedinica lokalne samouprave ima svoj financijski plan i proračun koji donosi i teško je u tako kratkom vremenu donijeti odluku i osigurati sredstva. Država se pod hitno mora uključiti u financiranje plaća djelatnika vrtićima jer mi to više ne možemo financirati – smatra Jureković. 

Ekonomska cijena kumrovečkog Dječjeg vrtića ‘Jaglac’ iznosi 1900 kuna, a od tog iznosa, 60 posto pokriva Općina, dok 40 posto plaćaju roditelji, odnosno, Općina iz svog proračuna izdvaja 675.000 kuna za sufinanciranje dječjeg vrtića.  

– Roditelji podmiruju sami 760 kuna, dok su olakšice za drugo dijete u vrtiću iz istog obiteljskog domaćinstva 30 posto niža cijena, zatim za dijete iz obiteljskog domaćinstva u kojem ima djece s teškoćama u razvoju, ili su polaznici škole i vrtića, cijena je 20 posto niža, a isto je toliko niža i za dijete samohranog roditelja. Također, za svako dijete invalida Domovinskog rata cijena se smanjuje za utvrđeni postotak invaliditeta, a svako treće i sljedeće dijete iz istog obiteljskog domaćinstva koje koristi redoviti program, oslobođeno je plaćanje učešća – rekli su iz Općine, a na naše pitanje kako se Općina nosi s izdvajanjima za funkcioniranje dječjeg vrtića, kratko su nam odgovorili:

– Kako se nosimo s tim najbolje govore brojke da su prihodi od poreza 2.500.000 kuna, a od tog iznosa za Dječji vrtić ‘Jaglac’ odlazi 27 posto – rekli su.

U Dječjem vrtiću ‘Pušlek’ u Mariji Bistrici, trenutna ekonomska cijena iznosi 1975 kuna mjesečno po djetetu, a kako su rekli iz Općine, trenutno nema planova o rastu cijena.

– Što se sufinanciranja tiče, Općina sufinancira 55 posto iznosa, roditelji 45, uz iznimke koje su navedene u Odluci o mjerilima za financiranje djelatnosti predškolskog odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi u Općini Marija Bistrica. Točan iznos po djetetu je 889 kuna za prvo, za drugo dijete istog obiteljskog domaćinstva cijena je 20 posto manja, a za treće i svako sljedeće dijete u vrtiću istog obiteljskog domaćinstva, vrtić je besplatan – rekli su iz Općine. 

U proračunu za 2023. godinu je iz općinskih izvora za dječji vrtić osigurano 2.839.587,30 kuna, a iz Općine su kazali da se za sada uspijevaju nositi s tim troškom. 

– Ipak, s obzirom na sveukupna inflatorna kretanja za očekivati je da će 2023. godina biti izazovna u odnosu na sve planirane troškove i investicije – dodali su iz Općine. 

S 1. siječnja, cijena vrtića se promijenila u zlatarbistričkom vrtiću ‘Zlatni dani’ i sada iznosi 2500 kuna. 

– Općina Zlatar Bistrica sufinancira postotak od 60 posto ekonomske cijene dječjeg vrtića, dok 40 posto cijene pada na teret roditelja. Cijena koju podmiruju roditelji je 1000 kuna mjesečno za prvo dijete, 800 kuna za drugo te 500 za treće i svako iduće dijete. Shodno tome, Općina Zlatar Bistrica podmiruje trošak u iznosu od 1500 kuna za prvo dijete, 1700 kuna za drugo te 2000 kuna za treće i svako sljedeće dijete – rekli su iz Općine te dodali da s novom cijenom koja se primjenjuje od 1. siječnja, Općina mjesečno na funkcioniranje vrtića izdvaja preko 100.000 kuna. 

Načelnik Velikog Trgovišća Robert Greblički istaknuo je pak da se ekonomska cijena Dječjeg vrtića ‘Rožica’ nije mijenjala još od njegovog osnivanja 2009. godine, a iznosi 1600 kuna. Ipak, prema njegovim riječima, budućnost te cijene je u ovom trenutku neizvjesna.

– Za sada nije planirana promjena ekonomske cijene, međutim svjedočimo općem gospodarskom porastu cijena koje dovode do povećanja stvarnih troškova, stoga je neizvjesno hoće li doći do promjene – rekao je Greblički te dodao da se troškovi trenutno dijele 50:50, odnosno, 50 posto iznosa financiraju roditelji, a drugih 50 posto Općina. 

Što se tiče konkretnih cijena, za prvo dijete roditelji izdvajaju 800 kuna, za drugo 640, dok je za treće i svako iduće dijete vrtić besplatan. Uz to, tu su i neke dodatne olakšice. 

– Plaćanja učešća za redoviti program oslobađa se u potpunosti roditelj djeteta koji je 100-postotni hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata te korisnik usluge za dijete bez oba roditelja i dijete korisnika smještaja izvan obitelji. Isto tako, olakšice od 20 posto ostvaruju se za dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, za dijete roditelja s invaliditetom, za dijete s teškoćama u razvoju, za dijete iz obitelji u kojoj ima djece s teškoćama u razvoju, za dijete iz jednoroditeljske obitelji te za dijete iz obitelji s petero i više malodobne djece – dodao je načelnik. 

Općina, kaže Greblički, trenutno izdvaja 2.280.000 kuna godišnje za dječji vrtić, a usprkos inflaciji te povećanju cijena energenata i općim troškovima života, načelnik Greblički kaže: 

– Općina Veliko Trgovišće ima za cilj podizanje pedagoških standarda te promicanje ravnomjernijeg i održivog razvoja predškolske djelatnosti, poboljšanje dostupnosti i pristupačnosti dječjeg vrtića te povećanje uključenosti i obuhvaćenosti djece rane i predškolske dobi programom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – kazao nam je načelnik. 

Da je financiranje rada vrtića teret za općinski proračun, kaže i načelnik Huma na Sutli Zvonko Jutriša. Kako je rekao, Općina je na prijedlog ravnateljice Dječjeg vrtića ‘Balončica’ u studenome 2022. godine odredila ekonomsku cijenu vrtića koja iznosi 1860 kuna, te da se ta cijena primjenjuje od 1. siječnja, a dosad je iznosila 1630 kuna. 

– Za sada je na snazi navedena odluka i nadam se, a to i želim, da nećemo morati ponovno uskoro mijenjati visinu ekonomske cijene. Ona će se mijenjati budu li ulazni troškovi u vrtiću iz određenih razloga porasli – rekao je Jutriša.

Inače, Općina za prvo dijete sufinancira 57 posto iznosa ekonomske cijene, za drugo dijete 68 posto, dok za treće dijete Općina pokriva puni iznos, pa tako roditelji sufinanciraju za prvo dijete 800 kuna, a za drugo 600, dok je za svako iduće vrtić besplatan.

– Iznos sredstava na godišnjoj razini, a koji se podmiruje iz proračunskih izvora za 2023. godinu iznosi oko 2.480.000 kuna. To su zasigurno velika financijska sredstva za financiranje direktnih troškova vrtića, no značajno veća sredstva Općina predviđa izdvojiti još i za dogradnju vrtića, za tri dodatne vrtićke skupine, do kraja 2024 godine. S troškovima koje podmirujemo za vrtićku djecu nosimo se za sada relativno normalno, a na način da moramo voditi računa kako eventualno korigirati neke druge želje iz područja komunalne infrastrukture i šire – zaključio je načelnik.

Cijenu diktira tržište

Probleme oko cijena vrtića imaju i u Svetom Križu Začretju. Naime, kako kažu iz Općine, cijena  tamošnjeg Dječjeg vrtića iznosi 2000 kuna i diktira ju tržište. Što se promjene cijena tiče, dodaju da danas nitko sa sigurnošću ne može ništa dugoročno garantirati, a sve ovisi o priljevu sredstava i o državi.

– Učešće roditelja u ekonomskoj cijeni redovitog programa vrtića za djecu s prebivalištem na području općine iznosi 40 posto ekonomske cijene (800 kuna), a iz proračuna se financira  preostala razlika od 60 posto. Za drugo dijete cijena je 640 kuna, dok za svako sljedeće dijete troškove 100 posto pokriva Općina – rekli su nam iz Općine.  

U 2023. godini se na financiranje vrtića planira utrošiti čak 13 posto ukupnog proračuna, odnosno, 4,37 milijuna kuna, a uz to, Općina izdvaja oko 1,08 milijuna kuna za sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima van područja općine te obrtima za čuvanje djece. Isto tako, ove godine slijede i dodatni troškovi jer će se realizirati investicija dogradnje zgrade dječjeg vrtića za što se planira izdvojiti 6,9 milijuna kuna. Dakle, za ovu godinu će na vrtić otići oko 36 posto općinskog proračuna. 

– Općina Sveti Križ Začretje dosadašnjih godina uspijevala je podmiriti sve troškove vezano uz sufinanciranje dječjih vrtića, no svi smo svjesni povećanja cijena energenata i osnovnih životnih troškova što izravno utječe na troškove poslovanja, kako predškolskih ustanova, tako i nas jedinica lokalne samouprave. Uz navedeno, sve su veće potrebe za ulaganjem u komunalnu infrastrukturu, ulaže se u razvoj kulturnih i sportskih djelatnosti, sve su češći zahtjevi građana za pomoći iz socijalnog programa, zakonom smo obvezni financirati i troškove vatrogastva i Crvenog križa, obzirom na ograničena financijska sredstva za osnovno školstvo, financijski potpomažemo i našu Osnovnu školu. S druge strane, proračunska sredstva su ograničena, a kao što je vidljivo, velika glavnina proračuna je, temeljem ovlasti koje su prenesene jedinicama lokalne samouprave, unaprijed definirana. Samim time, izvjesno je da će u narednom razdoblju biti vrlo teško naći ravnotežu između potreba za razvoj predškolskog odgoja i realnih mogućnosti kojima raspolažemo – zaključuju iz Općine Sveti Križ Začretje.