Vidovec u Varaždinskoj županiji, općina je s bogatom poviješću u kojoj ćete se sresti s blagonaklonim, druželjubivim i vrijednim ljudima, općina koja kontinuirano raste, gdje ljudi dobro žive, u kojoj Europska unija ima veliku ulogu. Njome već šesti mandat predsjeda 54-godišnji Bruno Hranić.
‘Tu želim živjeti’
Njegov politički život započeo je nacionalnim zanosom kojem su prethodile priče njegovog djeda koji je prošao Drugi svjetski rat, ta obiteljska tradicija, to hrvatstvo koje se u njegovoj obitelji čuvalo, ponijelo ga je da, bez obzira na sve, stvara Hrvatsku. Bio je mlad, ali kroz taj zanos koji je rezultirao iskustvom i znanjem još je više zavolio svoj kraj. S vremenom, kreirala se Hrvatska demokratska zajednica. Hranić je bio najmlađi član Inicijativnog odbora i prvi predsjednik Mladeži HDZ-a koji se fokusirao na probleme mladih. U početku, stranka je bila fokusirana na stvaranje države, na Domovinski rat, na pružanje pomoći hrvatskim braniteljima, a danas su tu malo drugačiji prioriteti poput podizanja standarda života naših građanima, ali uz pomoć Vlade Republike Hrvatske. Obzirom na mali proračun koji su imali na početku, kako nam je ispričao Hranić, sada su tu dostatna sredstava koja su potrebna za opremanje svih naselja infrastrukturom.
– Došli smo do zavidnog nivoa i ono što mogu napomenuti je da je moto Općine Vidovec ‘Tu želim živjeti’ i zaživio – poručio je Hranić koji danas, sa svojim suradnicima, partnerima i prijateljima Vidovec čini boljim mjestom.
Hranićevo djelovanje kroz Europski odbor regija i kroz Europsku pučku stranku u odboru regija reflektira se na njegovu Općinu, a ono što zastupa su interesi svih lokalnih i regionalnih jedinica Hrvatske. Da razjasnimo, Europski odbor regija je savjetodavno tijelo Europske komisije, Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta koje ima puno utjecaja na donošenje europskih zakona i direktiva koje se tiču lokalnih i regionalnih s, redina, a 70 posto tih EU direktiva odnosi se na lokalne sredine koje se provode u našim općinama. Svakako, bitno je imati utjecaja, interesi su specifični, ali u tom smjeru djeluje se jedinstveno, bez obzira na različite političke opcije i boje. U Bruxellesu takvim razlikama mjesta nema.
– Mi smo Općina koja je poznata kao poljoprivredni kraj i taj nam je segment najveći fokus. Imamo velik broj malih i srednjih poduzetnika koje podupiremo svojim aktivnostima i mjerama. Ono što mi je bitno je da budemo poželjni za život, a posebice za mlade obitelji. Puno smo uložili u komunalnu infrastrukturu koja je potrebna. Pritom, ne mislim samo na vodu, plin i ceste nego i na novoizgrađeni dječji vrtić, novu osnovnu školu, nove poslovne zone, nove ulice… Mlade obitelji dolaze živjeti u Vidovec, kupuju i grade nove kuće, unatoč demografskom padu koji imamo prema zadnjem popisu stanovništva i to je ono što me posebno veseli. Dajemo razne subvencije, a izračunali smo da negdje oko 40 posto izvornog proračuna ulažemo kroz mlade ljude tako da vjerujem kako s tim fokusom razvijamo Općinu – ispričao nam je Hranić na početku koji već četvrti mandat djeluje kroz Hrvatsku zajednicu općina braneći interese hrvatskih općina.
– Pokušavamo se suprotstaviti tendenciji ukidanja općina s argumentima. Kada gledamo sve te općine, njih 428, svaka ona je pokazala svoju svrhu kroz svo ovo razdoblje. U prijašnjim općinama, svi rubni dijelovi bili su dosta zapostavljeni, a danas su nam pružene mogućnosti da kroz EU fondove ”povučemo” ogromna sredstva. Ono što nam je bitno je da štitimo interese malih ljudi kroz djelovanje općina, na čelu solidarnosti koja je i temelj EU – objašnjava nam vidovečki načelnik koji je i jedan od prvih članova mreže ‘Gradimo Europu s lokalnim dionicima’.
Sjever Hrvatske
– Kroz tu mrežu trudimo se politiku Europske unije približiti našim građanima. Građani su dovoljno informirani, upućeni su u aktivnosti, a mi im pokušavamo prikazati ”benefite” koje donosi EU i to ne samo kroz sredstva koji dolaze nego i kroz druge aktivnosti. Tu je niz programa i projekata koji se provode kroz civilna društva, zaklade, udruge, a izrazito su bitni projekti i programi koji se tiču socijalno ugroženih skupina i skupina s posebnim potrebama. Kroz Općinu Vidovec takvih se projekata provodi nekoliko, a u njih su uključeni mještani kroz djelovanje svojih udruga – priča nam Hranić koji ističe kako Europska unija postaje jedno veliko tržište, a koja između ostalog dosta ulaže u zelenu i pametnu energiju, u digitalizaciju.
– Ogroman je novac u novoj financijskoj perspektivi, a definitivno, obzirom na krizu koja se pojavljuje, a koja se tiče energetike na području EU, koja je vezana za rat u Ukrajini, morat ćemo puno više ulagati. Lokalne razine su u tom segmentu veliki pokretači. Već prije nekoliko godina pokrenuli smo niz energetske obnove obiteljskih kuća gdje smo i mi kao općine sudjelovali sa sufinanciranjem. Kako bismo bili što manje energetski ovisni o fosilnim gorivima tu su natječaji kroz Fond za zaštitu okoliša za postavljanje solarnih elektrana. Općina Vidovec definitivno tu ima svoju priliku. Kroz nekih šest mjeseci, budući da smo prošli na natječaju, radit ćemo solarnu elektranu na vrtiću, zatim je tu energetska obnova javnih zgrada. Prije desetak godina već smo krenuli s postavljanjem solarnih autobusnih nadstrešnica, na nekoliko punktova smo postavili solarne klupe, osigurali smo besplatni internet našim građanima, a u tijeku je i izgradnja mreže brzog interneta, također financirano iz EU. Europska unija postaje jedno veliko tržište. Mislim da ne treba robovati tome da se ljudi iseljavaju iz Hrvatske – poručuje Hranić, a mi smo ga upitali gdje je sjever Hrvatske u programu unutar kohezijske politike ‘Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.’
Prisjetimo se, kroz taj program, Hrvatska je ostvarila iznos od 5,2 milijardi eura koji bi trebao omogućiti podizanje standarda življenja i otvoriti niz prilika za razvoj, a po prvi puta imamo posebne alate za nerazvijene dijelove Hrvatske i brdsko-planinskih područja naše domovine.
– Sjever Hrvatske se tu dosta dobro pozicionirao. Prvenstveno s programom Vlade koji su nametnule županije sjevera, obzirom da imamo niz infrastrukturnih projekata koji su vrlo bitni. Primjerice, brza cesta, pruga, kanalizacija, odnosno aglomeracija koja se trenutno provodi na području Varaždina. Ona je vrijedna 600 milijuna, a ta sredstava nikad ne bi bila moguća bez Europske unije. Niz programa u novom proračunskom razdoblju, odnosno u programima koje je Hrvatska predložila, a koji su odobreni, nose nove prilike od ponovnog uključivanja gradnje i dogradnje osnovnih škola, jednosmjenske nastave, gradnje i dogradnje vrtića, posebne potpore za gospodarstvo, poljoprivrednike i ostalo… Tom novom programskom i financijskom perspektivom definitivno će se potaknuti gospodarstvo i razvoj manjih naselja kako bismo dosegli standard razvijenosti europskih zemalja – objasnio je Hranić pa dodao kako je tu i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)…
Razvoj
Naime, Hrvatska će do kraja ove godine primiti ukupno više od 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto dodijeljenih bespovratnih sredstava. Europska komisija je Hrvatskoj odobrila isplatu druge tranše u okviru NPOO-a vrijednu 700 milijuna eura, a Hrvatska se time svrstala među države članice s najbržom provedbom Mehanizma za oporavak i otpornost na kojem se temelji NPOO.
– Hrvatska je za poboljšanje poslovnog okruženja donijela akcijski plan koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta i 17 mjera za smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita, ali i ispostavila digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada. Uspostavljeni su i financijski instrumenti kako bi se poboljšao pristup financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije, kao i tvrtke koje su tek u razvojnoj fazi. Hrvatski NPOO je ambiciozan i sveobuhvatan. Tu su reforme u gospodarstvu i poslovnom okruženju, pravosuđu, energetici i energetskoj učinkovitosti, obrazovanju, socijalnoj politici i politici rada, zdravstvu i obnovi nakon potresa – objasnio je Hranić.
Početkom prosinca, u Bruxellesu, ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora donijeli su konačnu odluku: Hrvatska je od 1. siječnja 2023. punopravna članica Schengena, tog dana i euro postaje službena valuta. Hoće li to pomoći u razvijenosti Hrvatske?
– To je definitivno velika prednost, ljudi to možda i ne shvaćaju, ali nisam ja tu da sada dijelim savjete ili pamet. Mogućnosti kretanja unutar Europske unije bez ograničenja, bez zaustavljanja ljudi, prometa, roba i usluga, a euro kao jedna od definitivno stabilnijih valuta, gospodarstvenicima će donijeti sigurnost u poslovanju i to zahvaljujući prvenstveno premijeru Andreju Plenkoviću i njegovom utjecaju u Europskoj uniji. On je jedan od rijetkih iz Europske pučke stranke, koja je najjača grupacija u Europskom parlamentu, koji ima velikog utjecaja pa govorimo o tome koliko je Hrvatska u vrlo kratkom vremenu dostigla standarde koje treba ispuniti kako bi bila u razini svih zapadno-europskih država – odgovorio nam je Hranić koji razvoj općina vidi u razvoju društvene infrastrukture i društvene sadržaje, ulaganju u predškolski i školski odgoj, ulaganju u zelenu infrastrukturu i stvaranju zelenih općina, u digitalizaciji poslovanja, u profitabilnim kulturama, uspješnom privlačenju EU fondova, ali i u suradnji i potpori mještana, uz ljubav prema svom kraju.
