Dvor Trakošćan biser je Hrvatskog zagorja, ali i Hrvatske te jedan od prepoznatljivih turističkih simbola ovog kraja. Radi se o muzeju čiji je osnivač Republika Hrvatska, a njegovo ukupno kulturno dobro sastoji se od dvorca, dviju gospodarskih građevina podno dvorca, dvorske kapele sv. Križa, vrtlarske kuće, jezera i park šume. Sve se to prostire na površini od 87 hektara. Trakošćan je posljednjih mjeseci u fokusu javnosti prije svega zbog projekta izmuljivanja jezera koji je probio sve rokove i pitanje je kada i kako će se završiti, međutim, kao što smo napisali, Trakošćan nisu samo jezero i dvorac. Svime time donedavno je upravljao Adam Pintarić, koji je s mjesta ravnatelja otišao u zasluženu mirovinu, a od tada je na mjesto v.d. ravnatelja postavljen je Ivan Mravlinčić, koji se, dakako, na toj funkciji vidi i nakon završetka aktualnog natječaja za ravnatelja Dvora Trakošćan. Stoga smo iskoristili priliku za razgovor s njime, da nam otkrije kako on vidi daljnji razvoj ovog turističkog bisera Hrvatske.
Radi se naime, o domaćem čovjeku, koji je odrastao u Pleši, mjestu pokraj Trakošćana, osnovnu školu završio u Bednji, a nakon mature u današnjoj Prvoj gimnaziji u Varaždinu upisao Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao povijest i povijest umjetnosti. Ubrzo potom se zaposlio u Dvoru Trakošćan, gdje neprekidno radi već 27 godina. Kao kustos skrbi o muzejskoj građi, vodi muzejsku dokumentaciju, radi na obradi muzejskih zbirki, na postavu stalnih i privremenih izložbi, surađuje sa stručnim službama i vanjskim korisnicima te obavlja druge stručno – muzeološke i opće poslove. Živi s obitelji u Lepoglavi, a Trakošćana mu, kaže, nije dosta ni u slobodno vrijeme, kada odlazi na obližnji posjed, gdje uz pomoć obitelji uređuje vrt, voćnjak i vinograd.
Dugogodišnji ravnatelj Dvora Trakošćan Adam Pintarić otišao je s posljednjim danom listopada u zasluženu mirovinu. Kako je bilo ‘uskočiti u njegove cipele’ i kakav je osjećaj biti u njima?
Gospodin Pintarić bio je dugogodišnji ravnatelj trakošćanskog Muzeja, zaslužan je za opsežne zahvate i njegovo osuvremenjivanje. Potpuno je obnovljen trakošćanski kompleks, što je rezultiralo bogatim prezentacijskim sadržajem muzeja. Upravo je prošlo mjesec dana otkako sam postao vršitelj dužnosti ravnatelja muzeja. Intenzivno se obavljaju dosadašnji poslovi, a uz to i dalje obavljam svoje redovne poslove kustosa.
Zatekli ste i ogroman projekt izmuljivanja jezera, koje je uz dvorac, zaštitni znak Trakošćana, međutim, radovi ne idu po planu. Kako vi gledate na to?
Kao što kažete jezero je doista uz dvorac zaštitni znak Trakošćana. Sada, kad je ispražnjeno već gotovo godinu dana, vidimo koliko nam nedostaje i što doista znači posjetiteljima. Ono svakako ima veliku važnost za trakošćansku destinaciju. Radovi na izmuljivanju Trakošćanskog jezera izvode se na području kulturnog dobra, međutim samo jezero spada pod Hrvatske vode te naš muzej nema uvid u sklopljene ugovore. Sami radovi nisu tekli glatko i ne izvode se planiranim tempom, a glavni je uzrok nepotpuna pripremljenost dokumentacije kao i neodgovarajuća tehnološka primjena zahvata. Iako bi svi željeli da se ova saga okonča i da trakošćanski lokalitet uđe što sjajniji i pripremljeniji u iduću turističku sezonu, smatram da je najavljeni termin kraja radova, planiran za konac travnja 2023. godine, nerealan.
Uz jezero se uređivala šetnica, a postoji i projekt mosta preko jezera – kada bi se ta čitava priča mogla zaokružiti i što točno ona uključuje?
Spomenuti zahvati dio su projekta koja se odvija u šest etapa te će pridonijeti pristupačnosti dvorca i jezera osobama s poteškoćama u kretanju, ali ujedno i pružiti nove atrakcije svim posjetiteljima. Realizirano je uređenje pristupnog puta i sjevernog dijela pješačke staze do kućice na jezeru odnosno informacijske točke. Premošćivanjem najužeg dijela jezera negdje u polovini njegove duljine skratila bi se ruta šetnice i omogućio bi se kružni obilazak svim osobama. Izrada projektne dokumentacije pješačkog mosta je pri kraju te je nedavno izdana građevinska dozvola. Radovi na uređenju južnog dijela jezerske staze započet će najkasnije polovicom iduće godine. Ove godine bit će također dovršena cjelokupna dokumentacija za izgradnju kosog dizala do dvorca te vertikalnog dizala u dvorcu i podiznih platformi. Izvršenje tog dijela projekta kao i ona za izgradnja mosta iziskuju značajnija sredstva te ih je dijelom potrebno osigurati putem europskih fondova i nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Kakvi su planovi što se tiče samog muzeja, očekujete li porast broja posjetitelja ulaskom Hrvatske u Schengen, s obzirom na blizinu granice?
Ulazak Hrvatske u novi granični režim pridonijet će većem dolasku stranih gostiju, pogotovo iz susjedne Slovenije. Svakako će biti više onih iz bližeg prekograničnog okruženja za vrijeme manifestacija kao što su Noć muzeja, Prvosvibanjski izlet te slična događanja. S obzirom na trenutnu gospodarsku i političku situaciju u svijetu, ipak ne treba očekivati navalu, treba biti realan.
Svojevremeno se naveliko pisalo o plaćanju ulaza u sam prostor oko dvorca, hoće li se tu nešto mijenjati, prilagođavati europskim cijenama sličnih lokaliteta?
Na samom ulazu u perivoj zgrada je recepcije koja omogućuje posjetiteljima da pri ulasku u kulturno dobro dobiju sve informacije te kupe ulaznice. Od 2018. godine do početka pandemije ulaz u sam perivoj naplaćivao se jednu kunu, taj simbolični iznos više je služio za evidenciju dolazaka. Zbog nedostatka vode u jezeru nema naplate, po uređenju jezera ona će biti ponovno uvedena, naravno po realnijoj cijeni. Svakako bih spomenuo kako su trenutne cijene ulaznice u dvorac poprilično niže u usporedbi s drugim muzejima.
Kako vi gledate na razvoj čitavog lokaliteta Trakošćan, koji su vaši planovi za narednih nekoliko godina?
Trakošćanski lokalitet kulturna je i prirodna atrakcija koja ima intenzivnu aktivnost te neprekidnu posjećenost tijekom cijele godine. Stoga radi održanja svoje izvrsnosti, trebamo razvijati djelatnost na principima suvremene muzeologije te raznolikosti i kvaliteti turističke ponude. Pritom stalno valja uspostavljati veze i jačati partnerstva sa srodnim ustanovama, lokalnom zajednicom te zainteresiranim gospodarskim subjektima iz okruženja. Kako bismo ojačali identitet i imidž destinacije, planiramo uvođenjem marketinških strategija i aktivnosti snažnije privući goste većom promocijom putem društvenih mreža, osvježiti internetske stranice te medijski biti prisutniji. Stalni postav u samom dvorcu nije statično prezentiran već ga zbog bogatstva građe i novih saznanja osvježavamo i obogaćujemo. Planiramo u nekoliko prostorija dvorca uvesti mogućnost proširene virtualne stvarnosti i na taj način oživjeti bogatu prošlost dvorca i njegovih žitelja. U spoju sa suvremenim pomagalima, unosimo nove sadržaje te tako potičemo goste da nam se ponovno vraćaju. Muzej smo s malim brojem zaposlenika, ima nas 12, koji osim muzejske djelatnosti održavaju cjelokupan trakošćanski kompleks površine od 80 hektara. To su premali ljudski resursi za odupiranje predstojećim izazovima i kočnica su daljem razvoju muzeja, stoga ću svakako ustrajati u proširenju kadrovskih kapaciteta. Sada je važno da se nastavi kontinuitet obnove dovršetkom započetih projekta te nastave planirani radovi. Nadam se da će se narednih godina kvalitetno riješiti prihvat posjetitelja, ovdje prvenstveno mislim na izgradnju parkirališta u Trakošćanu, u cilju zaštite krajobraza, nastojat ću da se proširi sadašnje područje kulturnog dobra. U sklopu kompleksa se nalazi napuštena vrtlarska kućica, koju je potrebno revitalizirati kroz koristan spoj suvremenog i tradicijskog. Također moramo nastojati pokriti što šire interese publike te osim redovne muzejske djelatnosti, raditi na proširenju programa suradnje kao što je održavanje različitih manifestacija, koncerata, predstava i slično. Kroz instituciju muzeja treba uzorno imanje plemićke obitelji Drašković trajno održavati i očuvati za buduća pokoljenja. Ono je preraslo u jedinstvenu kulturnu baštinu hrvatskoga naroda koje se može kroz poticanje komplementarnih djelatnosti revitalizirati do razine samoodrživosti.
