Vlada Republike Hrvatske u četvrtak je na sjednici Saboru uputila izmjene i dopune Zakona o radu, piše Jutarnji list. Na izmjenama i dopunama ovog Zakona radilo se dvije godine.

Naime, novi Zakon o radu dio je programa Vlade, uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a implementira i dvije europske direktive – o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima. Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da zakon uvodi niz novina –  od suzbijanja dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu, do novog oblika rada putem digitalnih platformi.

Vezano uz rad na određeno, ograničava se mogućnost sklapanja na tri godine i tri uzastopna ugovora jer oni trebaju biti iznimka, a ne pravilo pri zapošljavanju. Iznimke su zamjene privremeno nenazočnog radnika, dovršetak projekta koji uključuje financiranje iz fondova EU te sezonski poslovi, kao i agencijski radnici.

Poslodavac će plaćati režije za rad od kuće, ali ne i za rad na daljinu. Poslodavac treba nadoknaditi troškove režija, interneta i sličnog ako je rad od kuće stalan ili kada traje deset radnih dana neprekidno, dok za rad na daljinu to ne mora, a ne mora ni osigurati sredstva za rad. Dodatni rad za drugog poslodavca dopušten je do najviše 16 sati tjedno. Dakle, radnik može sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca, samo ga mora o tome obavijestiti. Poslodavac će morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom, a odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu.