Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a klinika Magdalena u Krapinskim Toplicama, koja omogućuje svim pacijentima jedinstvenu i sveobuhvatnu kardiovaskularnu skrb, počevši od utvrđivanja anamneze i postavljanja dijagnoze pa do konačnog medicinskog rješenja u okviru kardiološkog konzervativnog i intervencijskog liječenja te po potrebi kirurškog zahvata, tradicionalno tim povodom, u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom, gradovima i općinama organizira na nekoliko lokacija besplatno mjerenje krvnog tlaka i EKG. Ove godine, svi zainteresirani moći će doći izmjeriti tlak i napraviti EKG u Krapini, Pregradi i Mariji Bistrici.
Godišnje od kardiovaskularnih problema umre 17 milijuna ljudi, a 80 posto se može prevenirati, a koliko zapravo ljudi imaju svijest o tome da im upravo preventivni pregledi mogu spasiti život, upitali smo doktora, specijalista interne medicine, uže specijalizacije iz kardiologije i intenzivnog liječenja, Alana Jelića koji nam je kazao da u općoj populaciji postoji dobra svjesnost o kardiovaskularnim bolestima, međutim da je još uvijek kod određene populacije podcijenjena.
-Problem je što kardiovaskularne bolesti dok se ne razvije ateroskleroza s nekom opstrukcijom krvnih žila najčešće ne radi probleme. Većina ljudi se javlja kad se već radi o nekoj sekundarnoj prevenciji, dok je primarna prevencija bolesti kod rizičnih čimbenika koja sprječava daljnji razvoj bolesti kardiovaskularnih bolesti, ipak malo podcijenjena – istaknuo je Jelić, koji je pojasnio i što možemo napraviti osim odlaska na redovite preventivne preglede kako bismo spriječili ono najgore.
– Uz redovne kontrole, osobe mogu same paziti na neku kontrolu rizičnih čimbenika, odnosno životne navike koje se mogu promijeniti. Može se pokušati regulirati prehrambene navike, redovno provođenje tjelesne aktivnosti, izbjegavanje prekomjernog unosa soli i naravno, ako postoji neka genetska predispozicija da se jave liječniku čak i ako nemaju simptoma da se napravi neke osnovne pretrage, u smislu mjerenja krvnog tlaka, snimanje EKG-a, mjerenja šećera, vađenja masnoća, dakle neke najopćenitije pretrage – istaknuo je.
Doktor Jelić je pojasnio koji su to rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
– Postoje rizični čimbenici, to su tlak, šećer, masnoće i pušenje te stres kao nepromjenjiv čimbenik. Oni zajedno čine nekih 50 posto rizika, a ostalih 50 posto je genetika koja nam je zadana. Postoje dakle faktori na koje se može utjecati jer pušenje je osobni izbor svakoga pojedinca, dok se na tlak, šećer, masnoće koje se tijekom godina razviju, ne može utjecati direktno, no može indirektno sa zdravim životnim navikama, kojima možemo probati to prevenirati – rekao je, otkrivši koji su to pokazatelji koji nam signaliziraju da je nužno obratiti se liječniku.
Potrebna pomoć
– Neki ozbiljni simptomi kardiovaskularnih bolesti su smetnje koje se primarno jave prilikom nekih opterećenja. Pritisak ili nelagoda u prsištu, neprimjerena zaduha i nedostatak zraka, bolovi u listovima, potkoljenicama, primjerice nakon dužeg hoda ili neki neurološki simptomi u smislu mogućih vrtoglavica, slabosti jedne strane tijela i poremećaja govora. To su simptomi koji sugeriraju moguću bolest arterijskih bazena, bilo da se radi o koronarnim žilama, cerebrovaskularnim bolestima i vratnim žilama ili perifernoj arterijskoj bolesti – kazao je.
Nažalost, liječnicima neke osobe dolaze tek onda kada nastane ozbiljniji zdravstveni problem, primjerice dožive infarkt, a kako nam je rekao doktor Jelić, tada, nakon bilo kakvog kardiovaskularnog incidenta, često se promijeni neka percepcija bolesti i zdravlja.
 -Tada su svi dosta suradljivi, no mi volimo reći ‘bolje spriječiti nego liječiti’, tako da najviše apeliramo i naglasak stavljamo na primarnu prevenciju, odnosno kontrolu svih rizičnih čimbenika da do bolesti ne dođe. Kad do nje dođe, onda to neminovno povlači uzimanje lijekova, redovne kardiološke kontrole i sigurnu promjenu životnih navika – istaknuo je, uputivši važnu poruku:
– Promijenimo ono što možemo promijeniti sami. Ne možemo utjecati na genetiku koja nam je zadana, ali možemo na kvalitetu života, zdravu prehranu i kretanje, izbjegavanje soli i drugih štetnih čimbenika jer je ono najmanje što možemo učiniti za sebe – poručio je.
Klinika Magdalena od ove godine, točnije već od travnja kada su se prvi pacijenti počeli njome služiti, ima veoma korisnu i hvalevrijednu aplikaciju “Megi“ koja pomaže pacijentima s povišenim krvnim tlakom kontrolirati njihovo zdravlje. Što sve Megi omogućava pacijentima, pojasnila nam je Petra Bartulović zadužena za razvoj aplikacije.
– Megi ima nekoliko funkcija. Jedna je da podsjeća ljude na redovno mjerenje tlaka i tako im stvara redovnu naviku mjerenja. Drugo je da im daje povratnu informaciju na svaku izmjerenu vrijednost, da li je to stabilan, uredan tlak, da li je malo povišen ili osjetno, ovisno o stupnju hipertenzije. Svaka dva tjedna mjerenja, generira se graf prijavljenih vrijednosti koje zatim liječnik pogleda i temeljem toga Megi, osim što korisniku pošalje i grafički prikaz njegovih mjerenja, dobije i povratnu informaciju liječnika da li je tlak stabilan, pod kontrolom ili je možda potrebna prilagodba terapije ili samo još uvijek nije jasno, pa treba svakako nastaviti pratiti tlak. Osim toga, Megi u jednu ruku educira, informira korisnike što znači živjeti s visokim tlakom, što oni sami mogu poduzeti. Ono što je možda i najvažnije, Megi im daje jednu sigurnost da ih netko zaista prati, da će biti pravodobno obaviješteni kada se treba zabrinuti, odnosno u slučaju visokih vrijednosti, ako je došlo do situacije da treba potražiti liječničku pomoć, Megi će im to reći, a u protivnom će ih primiriti i taj način im dati do znanja da nema potrebe za panikom – pojasnila je Bartulović, dodajući da aplikacija olakšava i liječnicima.
Ulijeva povjerenje
– Pomaže i liječnicima, oni sada prvo dobivaju informacije koje ranije čak i nisu. Neki pacijenti su redovni, neki baš i nisu po pitanju mjerenja, bilježenja i zapisivanja izmjerenih vrijednosti, a kada to zabilježe, liječniku je to malo komplicirano iz bilješki izvući i prepoznati ako postoji neki trend u tim vrijednostima, a drugo zna pitati korisnik ‘a što je bilo kad je bila ova vrijednosti’ onda se oni ne mogu sjetiti. U našem slučaju, liječnik točno dobije grafički koji dan i u koliko sati, kakve su vrijednosti i da li je bilo eventualno prijavljenih tegoba, uz neku od tih vrijednosti. Tako da se može znati i neki dodatni kontekst. Uz povišenje vrijednosti na koje liječnik treba obratiti pažnju, liječnik će znati da li je bilo prijavljenih nekih tegoba u to vrijeme i da li je korisnik u to vrijeme bio izložen stresu, možda je tlak bio povišen samo zato što nije uzeo terapiju ili je pojeo nešto slanije ili teže, što naravno ima utjecaj na tlak. Uglavnom, liječnik sve te informacije također dobije – rekla je.
Kako je istaknula, Bartulović, radeći analize, pokazale su postoji veliki broj korisnika koji dugotrajno koriste Megi.
-Svakodnevno dobivamo pohvalu od korisnika jer neki od njih su zahvaljujući Megi, stekli naviku mjerenja, mnogi su sretni jer imaju osjećaj da ih liječnik gleda, a liječnik ih zaista gleda i to im daje dodatnu sigurnost i zbog toga su zadovoljni. Imaju osjećaj sigurnosti i dobar dio njih je počeo samoinicijativno Megi slati i druge poruke, što znači da je prepoznaju i da joj vjeruju. Javljaju kad se dobro osjećaju, kada idu na godišnji odmor, kada su se vratili, kada su dobili promjenu terapije, kada su bili kod liječnika, pa im je on nešto dodatno savjetovao. To je pokazatelj da su je prepoznali i da im je korisna – kazala je.