Na aktualcu sjednice Županijske skupštine, jedna od tema bila je kamenolom ‘Siljevec’, a u prvi plan ju je ‘gurnuo’ član skupštine Davor Kljak koji je za župana Željka Kolara imao nekoliko pitanja vezanih za ovu temu koju, kako je naglasio, smatra vrlo važnom, a o kojoj se u javnosti vrlo malo govori. 

Podsjetimo, u općini Budinščina planira se otvaranje kamenoloma i eksploatacija tehničko – građevnog kamena, a sam kamenolom bi trebao biti svega kilometar udaljen od prvih kuća zbog čega brojni ljudi negoduju. Iako još nije krenuo s radom i za sada se ne zna hoće li uopće, ovaj je kamenolom već sada tako podigao dosta prašine.  

Treba li nam kamenolom?

– Činjenica je da se pola županije diglo na noge zbog kamenoloma, a također je činjenica da se o tome u Županiji šuti – započeo je Kljak i potom sve prisutne bolje uputio u problem.

– Tijekom 2008. godine, prostornim pravom, Općina Budinšćina definira dva prostora za eksploataciju, ali ne navodi koja su to dva prostora. Zatim, 2019. godine, Općina kroz izmjene i dopune, predlaže lokaciju Siljevec. U siječnju 2021. godine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prihvaća prijedlog Trgovačkog društva za pokretanje postupka za odabir najpovoljnijeg voditelja za istraživanje mineralnih sirovina, a u lipnju iste godine, Ministarstvo donosi rješenje o odobrenju za istraživanje. Zatim rješenje za bušenje, miniranje i projektiranje daje privatnoj tvrtki. Pitanje za župana Kolara glasi ‘Što je Županija poduzela u vezi toga, treba li nama još jedan kamenolom i što se misli poduzeti?’ – pitao je Kljak te istaknuo da se u susjednoj županiji diže velika buka oko kamenoloma.

Župan Kolar započeo je da su vijeća jedinica lokalne samouprave nadležna za donošenje prostornih planova. 

– Mi smo se kao Županija davno opredijelili da o razvoju jedinica lokalne samouprave i otvaranju takvih objekata prije svega mora odlučiti domicilno stanovništvo. Znate kako to već ide, ‘Mi smo svi za otvaranje kamenoloma, ali ne kod nas, svi z+smo za zbrinjavanje otpada, ali ne kod nas’. To je činjenica – započeo je Kolar pa nastavio:

– Općinsko vijeće Budinščine je jednoglasno donijelo odluku za takav prostor. Nadležno ministarstvo, iako je znalo da je pokrenuta inicijativa da se Ivanščica proglasi parkom prirode, dalo je suglasnost za istražne radnje. Isto tako, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja također je dalo napraviti studiju utjecaja na okoliš za taj prostor. Mi u županijskom prostornom planu tog kamenoloma nemamo. Još 2019. godine smo dobili zahtjev, kao što ga je dobila i Općine, da uvrstimo to u prostorni plan. Mi smo to odbili jer smo smatrali da to nije strateški projekt za županiju i uputili smo odgovor da, kada se steknu uvjeti za izmjenu prostornog plana, a kojeg je donijela županijska skupština i gdje smo mi sada krenuli u izmjenu, da se javi ostalim gospodarskim subjektima – pojasnio je Kolar i dodao da je osobno otišao pogledati sporno područje:

– Na području Ivanca, u selu Željeznica su se ljudi najviše digli na noge jer im je to mjesto najbliže. Autom smo mjerili da ima 1960 metara od zadnje kuće koja je nenaseljena do tog mjesta. Isto tako, kroz to mjesto nije moguće ni organizirati promet do tamo jer se prelazi preko malih mostića koje bi kamioni uništili odmah. Ako će Ministarstvo dati odobrenje za rad kamenoloma, mora se napraviti put kroz šumu, a što se mora riješiti s Hrvatskim šumama, jer se mora napraviti prometnica višeg ranga – ispričao je Kolar. 

Dva ministarstva

Ako se gledaju dva scenarija, kamenolom ili park prirode, Kolar je bio jasan. 

– Za Krapinsko – zagorsku županiju dileme nema, izbor je park prirode. Također, ako nema dileme za jedno i drugo ministarstvo, onda ne znam zbog čega su davali suglasnost da se rade istražne radnje. Inače, ima primjera da unutar parka prirode ima lokacija poput ove, a sve je to pod strogim uvjetima i kontrolom. Je li to moguće i ovdje, ja to ne znam, to je na nadležnim ministarstvima. Prebacivanje loptice na Županiju i županijsku skupštinu koja će donositi županijski prostorni plan, i za koju se smatra da može spriječiti otvaranje kamenoloma, to je na klimavim nogama. Nije točno da se o tome šutjelo. Ono što sam ja sada ovdje rekao na tu temu sam isto tako javno iznio i za medije. Činjenica je da bi općina Budinščina imala prihod od kamenoloma, oko milijun kuna godišnje. Ljudi sigurno imaju planove što bi radili s tim novcem. To nije crno – bijela situacija, no naš stav, stav Županije, ponavljam još jednom – ako je pitanje između parka prirode Ivanščica i kamenoloma, Krapinsko – zagorska županija je za park prirode – poručio je Kolar, ali na kraju dodao da ako je moguće da se unutar parka prirode uklopi i eksploatacija i ako sva nadležna ministarstva za to daju zeleno svjetlo, Županija također neće imati ništa protiv. 

Za sam kraj, Kolar je još jednom dodao da su jedinice lokalne samouprave te koje odlučuju što će se na njihovom području događati, no u ovom slučaju, rekao je, glavnu ulogu u tome hoće li se kamenolom otvoriti imaju upravo dva nadležna ministarstva.