Euribor, kamatna stopa prema kojoj europske banke međusobno posuđuju novac, i uz koju je vezan dio kredita, u posljednjih je mjesec dana udvostručen, s 0,75 posto, na preko 1,5 posto. Stručnjaci vjeruju da bi do kraja godine mogao narasti preko dva posto, a još do prije pola godine bio je na razini od oko -0,5 posto, pri čemu se ispod nule zadržao oko sedam godina, piše Novac.

Trenutačno 62 posto kućanstava ima fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, a njih 38 posto promjenjivu. Pritom je kao referentni parametar njih 67 posto odabralo NRS, koji odražava troškove financiranja na domaćem tržištu i manje je izložen naglim promjenama, a 17,7 posto kredita vezano je uz Euribor, što je 15 postotnih poena manje nego prije godinu dana. Unatoč značajnoj izmjeni strukture parametara kamatnih stopa, još je uvijek mnogo kućanstava kojima su krediti vezani uz Euribor.

Prema najnovijim podacima HNB-a, takvih je trenutačno 41.900 dužnika, koji imaju dugoročni, stambeni kredit, te 34.638 dužnika s kreditom iz kategorije “ostali”, a uglavnom se odnose na gotovinske. Bankari tvrde da će se u jednom trenutku podizanje kamatnih stopa ECB-a reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj, ali zasad ne očekuju “kratkoročni i velik porast kamatnih stopa”.

Prilikom posljednjeg usklađivanja kamatnih stopa s odabranim parametrima, uključujući i Euribor, neke domaće banke podigle su kamatne stope za otplatu kredita, dok su druge od toga odustale. Što će biti u skorijoj budućnosti, može se samo nagađati.