Hrvatski sabor je sredinom svibnja usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, a Vlada je objavila i dodatne Smjernice za prilagodbu gospodarstva te je osnovano i posebno tijelo ˝Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača˝ koje je izdalo sveobuhvatne upute. Ipak, praktična implementacija brojnim poslodavcima otvara brojne nedoumice i pitanja na koja trebaju objašnjenje i odgovor. 

S tim je ciljem Udruga trgovine i logistike danas održala konferenciju pod nazivom ˝Implementacija eura – sve što morate znati˝ na kojoj su stručne panele održali Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatska narodna banka te Državni inspektorat.

Odlična dosadašnja suradnja 

Dopredsjednica Udruge trgovaca i logističara i Country manager za LPP Slovenije i Hrvatske Ana Babić istaknula je da je današnja konferencija ujedno i prva takva konferencija, ali kako je rekla, nada se da je samo prva u nizu. 

– Udrugu smo osnovali nedavno, imamo konkretne ciljeve, a jedan od njih je biti podrška pri implementaciji u uvođenju eura institucijama, a poglavito nama trgovcima i logističarima. Danas smo se okupili kako bi u suradnji s predstavnicima institucija, a nadamo se i s vama medijima, zajedno pokušali približiti euro javnosti. Prošle godine smo u rujnu krenuli s pripremama oko uvođenja eura jer se inače ne bi uspjeli pripremiti da smo čekali konačno donošenje Zakona. Dakle, uvođenje eura nije samo mijenjanje cijena na policama, to je kompletna prilagodba poslovanja, od računovodstvenih, financijskih sustava, izvještavanja plaća, edukacije zaposlenika i slično, a i troškovi se za sve to penju i preko nekoliko desetaka tisuća eura – rekla je Babić. 

Proces za sada ide glatko kaže Babić, a suradnja s institucijama je odlična. 

– Smjernice smo dobili već u rujnu, a nakon povratne reakcije nas trgovaca, one su dodatno prilagođene, dano nam je još dosta detalja, odgovoreno nam je na sva naša pitanja i suradnja doista funkcionira i nadam se da će tako biti i u buduće, ne samo oko pitanja uvođenja eura nego i drugih stvari – istaknula je. 

Osvrnula se i na to kako će uvođenje eura utjecati na manjak radnika u trgovini koji je već i sada primjetan.

– Mi smo već sada suočeni s deficitom radnika, stalno nešto novo osmišljavamo za privlačenje kadra, studenata i za sada to još funkcionira. Ipak, bit će zahtjevno. To je i fizički posao jer treba nekoliko tisuća artikala u trgovinama prelijepiti. Naše kadrovske službe pokušavaju biti kreativne, koristiti nove alate koje prije nisu, ali najviše pokušavamo saznati što je to što će privući čovjeka i zadržati ga – rekla je Babić i dodala kako je poseban problem kod zapošljavanja studenata kojima je određen limit koliko smiju zaraditi. To je, ističe Babić, posebno velik problem.

– Postoji taj limit od 15.000 kuna što se tiče studenata, i to nam je veliki problem jer studenti su ograničeni. Satnice su narasle i danas je dovoljno da studenti odrade tek koji dan u tjednu i primjerice jednu nedjelju i oni su dosegnuli svoj limit. Problem je to njima, njihovim roditeljima i na kraju krajeva i nama, tako da se nadam da će institucije podići te limite i omogućiti studentima, ali u krajnjoj liniji svima onima koji žele zaraditi, da zarade – rekla je Babić. 

Veliki izazov 

Da je uvođenje eura jedan od najvećih izazova s kojim se trenutno susrećemo, rekao je predsjednik Udruge trgovine i logistike Denis Čupić. 

– Zadnje tri godine bile su veoma izazovne. Bile su to pandemijske godine, a sada imamo i ratni sukob u Europi, tako da je trgovina naučena na kontinuirane promjene i izazove. Znamo se s njima nositi i uvođenje eura je samo jedan od izazova. Udruga nam daje određenu platformu na kojoj možemo s dionicima u državi, partnerski komunicirati i surađivati na rješavanju izazova i praktički olakšavanju poslovanja samog sektora, kako bi sektor mogao postati profitabilniji, kompetitivniji i kako bi našim zaposlenicima mogli ponuditi bolje uvjete rada, bolje plaće i stabilno radno okruženje – rekao je Čupić i nastavio: 

– Jedna stvar u Hrvatskoj nam svima treba jasna, a to je da je Hrvatska od 2004. godine visoko euroizirana zemlja, od 2008. godine većina investicija u trgovini vezana je uz euro, veliki dio prodajnog lanca je vezan za euro. Naravno da će uvođenje eura olakšati poslovanje svima, kako stranim lancima koji su prisutni u Hrvatskoj kroz svoje tvrtke koje su u Hrvatskoj, tako i domaćim trgovcima koji su originarno domaći trgovci u domaćem vlasništvu jer većina operacija i poslovanja nalazi se s druge strane koju vidi potrošač je euroizirana. U Hrvatskoj ne postoji strani trgovac, u Hrvatskoj su svi domaći trgovci jer i trgovac koji je u vlasništvu stranog trgovačkog lanca, u Hrvatskoj je registrirano trgovačko društvo koje posluje u hrvatskim okvirima, koja plaća porez u Hrvatskoj i zapošljava radnike u Hrvatskoj – pojasnio je Čupić. 

Još jednom je naglasio da će uvođenje eura biti vrlo izazovno, ali da izazova ima svakodnevno i treba se znati s njima nositi.

– Mi smo ove godine u trgovinama već imali jedan veoma izazovan zakon, a radi se o Zakonu zaštite potrošača koji je s jedne strane postrožio iskazivanje cijena, ali je već polako, u prvim tjednima implementacije doveo da su se smanjila sniženja jer nova etiketiranja i nova politika iskazivanja cijena dovest će do toga da će trgovci polako smanjiti razinu sniženja jer je operativno ovo postalo prekomplicirano. Što bi trebali hitno mijenjati je da Hrvatska zajedno sa Slovenijom i Estonijom, a koje su jedine zemlje u Europskoj uniji koje nisu u implementaciju ovog zakona, ugrade isključenje. Sve ostale zemlje ugradile su određena isključenja i nisu implementirale direktivu u potpunosti, tako da se nadam da ćemo u sljedećim mjesecima i mi u Hrvatskoj doći do situacije da se u implementaciji te direktive približimo Austriji i Njemačkoj, upravo kako bi potrošači u dnevnom poslovanju i kupovini i dalje imali moguća sniženja i dostupnost roba kako je bilo dosad po istim cijenama, jer sad kroz novu politiku iskazivanja cijena, u biti ovaj Zakon o zaštiti potrošača, nije doveo do zaštite potrošača jer prava zaštita potrošača je da potrošač može kupiti kvalitetnu robu po za njega najnižoj cijeni – rekao je na kraju Čupić.