Vrijedna donacija Helene Šipek Muzeju seljačkih buna

“Naš muzej ovime postaje neizostavno mjesto za proučavanje života i rada velikog Zagorca Viktora Šipeka”

Objavljeno: 26.06.2022. zagorjeinternational
PIŠE: Vlatka Filipčić Maligec, voditeljica Muzeja seljačkih buna

Veza između Muzeja i Helene Šipek započela je prilikom realizacije prve izložbe njezinog oca, Viktora. Muzej seljačkih buna kao jedan od svojih ciljeva ima sustavno dokumentiranje, prikupljanje i publiciranje muzejske građe iz kulturne, povijesne i umjetničke građe Hrvatskog zagorja. Sukladno tome, Muzej je već 1990. godine priredio izložbu slika jednog od ponajboljih zagorskih slikara, Viktora Šipeka. Autorica izložbe bila je Goranka Kovačić. Prva njegove slike za Muzej nabavljene su iste godine – radilo se o dva pejzaža nastala dvadesetih godina prošlog stoljeća. Od tada je Muzej svoj fundus kontinuirano nadopunjavao Viktorovim radovima. Trideset godina kasnije (2020.) Muzej je priredio njegovu veliku retrospektivnu izložbu te je izdana umjetnikova monografija. To ne bi bilo moguće bez pomoći slikareve kćeri Helene Šipek, koja je pri tom pružila nesebičnu pomoć. Epilog ove suradnje je donacija Helene Šipek Muzeju. Izbor građe za donaciju napravila je sama Helena. Autoričin poklon omogućit će upoznavanje cjelokupnog njezinog opusa, a slike i skice Viktora Šipeka vrijedna su dopuna fundusa, s obzirom da Muzej u svojoj zbirci već imao 20-ak Šipekovih slika. Osim slika, donacija sadrži bogatu dokumentarnu i hemerotečnu građu, kao i uporabne predmete, poput bicikla koji je Šipek često koristio za svoja slikarska putovanja. Ostao je sačuvan njegov opis jednog takvog slikarskog izleta u tekstu Biciklom uz rijeku Soču. U Zbirci čuvamo i sliku Jesenice, nastalu na tom putovanju. Tako možemo povezati sliku, predmet i tekst u cjelinu te saznati kako su slike nastajale, na koji ih je način slikar stvarao i dobiti uvid u njegove misli, zaokruživši sliku o umjetnikovom stvaralaštvu. Viktor Šipek je radio kao kartograf, a amaterski se bavio i meteorologijom. Donacija svjedoči i o tom aspektu njegovog rada, putem skica i sačuvanih meteoroloških mjerenja.

Viktor Šipek

Viktor Šipek je rođen u Kapelšćaku, u stubičkom kraju. Poznat je prije svega po akvarelima pejzaža. Najčešće je inspiraciju pronalazio u zagorskim motivima, ali je slikao i Zagreb i Sloveniju, no zanimljivi su i motivi vlakova kojima je volio putovati i rado ih slikao. Sa studijskih putovanja potječu motivi iz Njemačke i Italije. Ljude je slikao rjeđe. Ipak, u zbirci imamo sliku Bled ili U čamcu sa ženom koja vesla te portretni crtež nastao u studentskim danima. Posebno nam je dragocjena slika Gornjostubički grad s prikazom portala dvorca Oršić u kojem se nalazi Muzej.

Njegove se slike nalaze i u brojnim privatnim zbirkama, između ostalih Viktorove kćeri Helene, u Modernoj galeriji, Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, Galeriji primijenjene umjetnosti u Zlataru, Hrvatskom povijesnom muzeju, Župi u Donjoj Stubici i drugdje, a nakon ove donacije vjerojatno se najveći broj čuva u Muzeju seljačkih buna.

Kao što kaže Željka Čorak, autorica izložbe, Šipek je “nježan slikar akvarela, tehnike koja uz njegovo ime stoji kao višestruka odrednica: prozračan, tankoćutan, onaj koji zazire od oštrine, osjetljiv na svjetlost, onaj kojemu je netvarno – primjerice sjena – jednako čvrsta građa kao lišće ili ziđe”. Osobito je ostao zapamćen po snijegu, temi kojoj se rado vraćao.

Fizička izložba je bila postavljena od 23. listopada 2020. do 28. veljače 2021. godine, a sukladno pandemijskim vremenima, odmah je bila napravljena i virtualna izložba koja se i dalje može pogledati na poveznici: https://msb.mhz.hr/izlozba-slika-viktora-sipeka/.

Helena Šipek

Helena Šipek rođena je u Zagrebu 1940. godine, od oca Viktora i majke Marije (rođene Perinić). Helena Šipek naslijedila je od oca slikarski talent. Školovala se na zagrebačkoj akademiji kod Otona Postružnika i Marina Tartaglie. No, Helenin slikarski opus ne slijedi njihove tragove. Helena svoje motive, kao i otac, nalazi i u prirodi, no raspon tema njezinog slikarstva puno je veći: tu su mrtve prirode, interijeri, životinje i portreti. Poseban motiv slikarstva Helene Šipek su kuće. Helena slika portrete kuća. I raspon tehnika koje koristi širi je nego kod oca: uz akvarele, dobro su zastupljena ulja i crteži.

Radila je kao učiteljica likovnog i glazbenog na zagrebačkoj Trešnjevci. Prvu samostalnu izložbu imala je 1967. godine. Nakon udaje za slikara Zdravka Vajagića i rođenja sina Marka, seli u Beograd, gdje radi kao profesorica likovne kulture u gimnazijama. Danas je u mirovini, i dalje živi u Beogradu, ali ljeta provodi na Rabu, a često posjećuje i Zagreb i Zagorje.

Imala je 25 samostalnih izložaba i sudjelovala na 70ak kolektivnih. Retrospektivnu izložbu u Umjetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić u Beogradu imala je 2014. godine. Tri godine kasnije izlagala je u Galeriji Josip Račić u Zagrebu. Djela Helene Šipek nalaze se u brojnim javnim i privatnim zbirkama: Galeriji suvremene umjetnosti u Skoplju, Galeriji jugoslavenskog portreta u Tuzli, Umjetničkoj galeriji u Kruševcu, Galeriji suvremene likovne umjetnosti u Nišu, Modernoj galeriji u Zagrebu, Muzeju grada Beograda, a sada i u Muzeju seljačkih buna. Godine 2020. izašla je monografija Helena Šipek, u izdanju Čigoja štampe.

Slikarica Helena Šipek, kći slikara Viktora Šipeka, poklonila je Muzeju seljačkih buna 20 akvarela i crteža Viktora Šipeka te 21 svoj rad. Osim toga, donirala je Viktorov bicikl, fotografije, slikarski pribor, dokumente, bogatu zbirku izvadaka iz tiska s reprodukcijama njegovih radova i člancima o izložbama, Šipekove dokumente, predloške za razglednice na kojima je radio, fotografije i rukopise. Slike i dokumentarna građa koje je Helena Šipek poklonila Muzeju činit će osnovu memorijalne zbirke Helene i Viktora Šipeka. Na taj način, Muzej seljačkih buna postaje neizostavno mjesto za proučavanje života i rada velikog Zagorca Viktora Šipeka.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter