U Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko – zagorske županije, u  Krapini danas je održana završna konferencija projekta Business Angels Impact Fund ( BAIF) kojem je nositelj Krapinsko – zagorska županija, a provodi se od prosinca 2020. godine.
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko – zagorske županije Helena Matuša istaknula je u proteklih 18 mjeseci trajanja provedbe projekta, stvorena zajednica koju čini 101 startup iz cijele Hrvatske koje su proveli kroz e – učionicu te ih naučili kako da u svoje posebne modele ugrade određenu društvenu odgovornost i kako je mjeriti, dodajući da su u projekt uključeni i investitori.
– Imamo 15 naših nacionalnih mentora, 20 međunarodnih mentora koji su pružali podršku našim startupovima i 15 investitora okupljenih u Angels Impact tim. Glavni cilj projekta bio je stvoriti jedan novi financijski mehanizam koji će poticati investitorske aktivnosti naših poslovnih anđela i drugih investitora, tako da u start ulaže sam poslovni anđeo te  BAI Fund u istom iznosu. Nadamo se da ćemo nakon završetka projekta uspješno pregovarati s europskim investicijskim fondom, da ćemo ove godine uspjeti do kraja uspostaviti novi financijski mehanizam. Nastavljamo dalje s BAIF akademijom i pripremom naših startupova za prihvat investicija – pojasnila je Matuša.

Na novinarsko pitanje koji su najvažniji faktori u mjerenju društvene učinkovitosti, Matuša je odgovorila:
– Kada gledamo društvenu učinkovitost vežemo se na ciljeve održivog razvoja Europske unije. Ono što u ovom programu želimo izbjeći jest to da mi imputiramo samom startupu koji je njegov društveni učinak. Upravo zato on dobiva svog mentora, posebnog mentora za mjerenje društvenog učinka gdje najbolje uparuje ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda sa svojim poslovnim modelom, tako da jedno ne opterećuje drugo. Ono što se mi zalažemo da je itekako moguće generirati profit kao poduzetnik, ali i generirati pozitivan društveni učinak, bilo to zapošljavanje marginaliziranih skupina, bilo to očuvanje okoliša ili jedna pozitivna primjena tehnologije – pojasnila je.

Rana faza razvoja

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, udruge malih i srednjih poduzetnika Igor Škrgatić istaknuo je da su zadovoljni sa svojim sudjelovanjem u projektu.
– Na početku smo se rado odazvali pozivu za partnerstvo, budući da smatramo da projekt adresira neke bitne stvari koje treba promijeniti u gospodarskom okruženju, dakle financiranje startupova za koje postoje i neke druge opcije, s ovakvim fondovskim kapitalom. Nadamo se da će projekt završiti na način kako smo projicirali, dakle da će završetak projekta biti osnivanje jednog fonda koji će pružati mogućnost poduzetnicima u ranoj fazi razvoja, da imaju opciju pristupa kapitalu koju dosad nisu imali na tržištu – poručio je Škrgatić.

Partner u projektu BAIF je i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima Feelsgood Capital Partners, a Renata Brkić iz društva kazala je da upravljaju fondom Feelsgood za investicije u poduzeća u ranim fazama razvoja te da je fond veličine 30 milijuna eura.
– Radimo već godinu dana i paralelno radimo kao partner u BAIF konzorciju, zato što smo zajedno s partnerima ustanovili nedostatak financijskih instrumenata za financiranje poduzeća u onim najranijim fazama razvoja, kada su još ispred validacije svoje ideje. U tu svrhu, pokrenuli smo zajedno ovaj projekt s krajnjim ciljem koji se sada ostvaruje, da do kraja ove godine uspostavimo financijski instrument koji će se zvali Business Angels Impact Fund, dakle fond za koinvestiranje s privatnim ulagačima i poslovnim anđelima u poduzeća u najranijim fazama razvoja koji su, uz jedan poslovni i financijski potencijal, sposobni ostvarivati pozitivan društveni učinak kroz svoje poslove – istaknula je Brkić, pa pojasnila kako izgleda samo financiranje.

– Financiranje izgleda na način da poduzeće, projekt odnosno startup koji je zainteresiran za financiranje, pronađe poslovnog anđela ili investitora ili nekog drugog privatnog, može biti korporativni investitor. Iznos koji poslovni anđeo ulaže u to poduzeće je moguće poduplati iz Business Angels Impact Funda. Dakle, startup i projekt može ostvariti duplo financiranje – kazala je.
Da li se ulazi u samu strukturu vlasništva – bilo je novinarsko pitanje, a Brkić je odgovorila:
– Ovdje govorimo o rizičnom kapitalu, o financiranju vlasništva i rizični kapital je uvijek taj koji se upisuje prema dogovoru, pregovoru i izračunu u vlasnički udio u kompaniju. Ne kako bi preuzeo kompaniju od osnivača, već da osnivaču pomogne u ranoj fazi da što prije raste i osamostali se. Motiv svakog poslovnog anđela i svakog rizičnog kapitala je maksimizacija profita. U ovom našem slučaju radi ovog impact opredjeljenja, postizanja društvenog učinka, motivacija je i pozitivan društveni učinak, ne samo profit – rekla je, pa odgovorila i na pitanje nakon koliko godina se može otkupiti kapital da sam vlasnik bude poduzetnik bez anđela.
-Ovisno o njegovoj strategiji poslovanja. To je vrlo individualno, no možda bi trebalo reći da su tri godine potrebni minimum kada se mogu početi osjećati rezultati tog rasta i razvoja, pet godina je neki optimum, a fondovi rizičnog kapitala, rizična ulaganja, poslovni anđeli su spremni ostati u poduzeću do nekog roka od deset godina. Kroz deset godina bi se to trebalo izrealizirati – kazala je.

Drugi izvori financiranja

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar istaknuo je da je u Zagorju ured poslovnih anđela sa sjedištem u Zaboku za Hrvatsku i za čitavu Europsku uniju.

– Kad smo 2019. godine otvorili ured, već u tom trenutku smo procijenili da su osim onih osnovnih izvora financiranja koje su dostupne startupovima, poduzetnicima i obrtnicima, potrebni još i drugi izvori financiranja. Osim banaka, njihovih kredita, natječaja nadležnih ministarstava s nacionalne razine, lokalne ili regionalne razine. Nastaje problem kad mladi startupovi kreću u svoju poslovnu avanturu, oni nemaju imovine i kapitala, nitko ih ne prepoznaje kao takve. Upravo mladi startupovi, mladi inovatori koji nude neke proizvode s najnovijim tehnologijama, mnogi su propadali jer nije bilo razumijevanja za njih i nije bilo modela prema kojem bi se oni mogli financirati. Upravo smo ciljali na to, u početku na poslovne anđele, a sad i na poseban fond iz kojeg bi se ovakvi startupovi mogli financirati – istaknuo je Kolar, dodavši da se od 2019. godine do danas puno toga promijenilo.
– Ovaj projekt smo aplicirali direktno u Bruxelles na Europsku komisiju. Okupili oko sebe sjajne partnere, a danas ćemo prezentirati rezultate tog rada, koliko smo startupova okupili, koliko mentora, na koji način smo educirali startupove tako i mentore koji su potencijalni poslovni anđeli, investitori, ali i informirati o samom fondu. U svakom slučaju, ovo je jedan projekt koji će pravi benefit dati nakon formiranja fonda i sljedeće godine s natječajima koji će biti raspisani – kazao je župan Kolar, dodajući da je projekt zamišljen prije svega kao potpora startupovima, mladim poduzetnicima za njihove projekte.
– Mi financiramo rad ureda u Krapinsko – zagorskoj županiji i sufinanciramo u našem udjelu kao voditelji, dio iz vlastite komponente, a ovdje nije cilj da mi izvučemo novac, već je cilj da izvučemo novac za startupove. Smatramo ovo kao odlično ulaganje, a ne sredstvo iz kojeg izvlačimo novac za Županiju, nego sredstvo koje će omogućiti startupovima, ne samo s područja Krapinsko – zagorske županije, već čitave Hrvatske omogući da dođu do sredstava – pojasnio je.