Prije dva dana službeno je započela protugradna obrana od tuče, prizemnim generatorima, no snažno nevrijeme i tuča koja je u četvrtak, oko 19 sati ponovno pogodila područje Krapinsko – zagorske županije uz slovensku granicu, pokazali su da je takva obrana neučinkovita.

U petak je područja pogođena tučom, uz pratnju krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara i čelnika lokalnih jedinica najteže pogođenih područja, obišla ministrica poljoprivrede Marija Vučković, a na održanoj koordinaciji gradonačelnika i načelnika, kojoj je prisustvovala i ministrica, načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak koja nam je već u četvrtak kazala kako je na području općine, tuča, od veličine lješnjaka do oraha, padala nekih pola sata, rekla da je u Zagorskim Selima, Brezakovcu i Plaviću šteta 100-postotna – od vinograda, do usjeva pšenice, kukuruza i rajčice, da su sve kulture uništene.

Jednom riječju – kataklizma

-Sve je bilo bijelo, kao da smo usred zime. Imam dojavu o dva oštećena krovišta, ljudskih žrtava, hvala Bogu, nema. Puno je upita za protugradnu obranu. Dakle, mi smo ovdje naviknuti da je uvijek u takvim situacijama bilo pucanje raketama i tada takvih kataklizmičkih prizora nije bilo. Jednom riječju, kataklizma – istaknula je Krivec Jurak, a načelnik Kumrovca Robert Šplajt dodao je:

-Na terenu uništena poljoprivreda, vinogradarstvo, ogromne štete na stambenim objektima, kompletnoj infrastrukturi, na našim javnim objektima, voda je prodrla u njih. Ne znam koliko će iznositi šteta, ali radi se sigurno o milijunskim iznosima. Dogodila se jedna apokalipsa, mislili smo da smo usred zime, a ne u lipnju. Ne znam kako ćemo nadoknaditi tu štetu, ali vjerujem da će se država i ministarstvo poljoprivrede tu uključiti i da ipak pokušamo sanirati nastalu štetu. Ljudi ovdje ne pamte takav događaj – izvijestio je Šplajt o situaciji na području općine.

Tuča je prouzrokovala materijalnu štetu i na području općine Veliko Trgovišće, a načelnik Robert Greblički rekao je da je šteta na većem dijelu poljoprivrednih površina, praktički 70-80 posto.

-Znači štetu su pretrpjeli OPG-ovi i vinogradari, s time da je bilo i poplava, pa su tako poplavljeni škola i vrtić. Materijalna šteta je velika. Bili smo na terenu cijelu noć, to nam se desilo i 1. svibnja i taman smo sanirali naše nerazvrstane ceste, županijske i državne, a sada opet iznova – istaknuo je Greblički, a gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić kazao je da je s proizvođačima obišao nasade te da sve izgleda kao da se ništa nije ni posadilo.

– Nekoliko je kućanstava poplavilo, to se saniralo kroz noć. Poljoprivreda je uništena 100-posto – rekao je Šimunić.

Načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko – zagorske županije Stjepan Skuliber također je kratko prokomentirao jučerašnje nevrijeme kazavši:

– Na županijskoj razini smo se stavili na raspolaganje i s našim službama, prije svega vatrogascima, a onda i Županijskom upravom za ceste, Elektra i sve ostale službe su bile na raspolaganju. Prioritet je bio da se da se, pogotovo na području od Klanjca prema Kumrovcu uspostavi promet – rekao je.

Nastradali vinogradi

Vlasnik vinarije Sever iz Klanjca, Zvonko Sever, kazao je da u 32 godine nikada nije doživio ovakvu kataklizmu.

– Na samom trsju vidite kako to izgleda, to je više nego žalosno za nas vinare. Šteta je stopostotna, sve su ove grančice istučene, možda će ih trebati rezati na reznike i tek ona, iduće godine, ako sve bude u redu, možemo se nadati nekom normalnijem rodu. Zadnje dvije godine smo imali mrazeve koji su uzimali danak od 20 do 50 posto, ali ovako nešto se nije dogodilo u 32 godine – kazao je, pa dodao:

– Drago mi je da su došli predstavnici vlasti ovdje da vide situaciju i mi se nadamo nekoj pomoći. Konkretno, u slučaju moje vinarije, tri familije žive od tih vinograda, od 15.000 trsova. Ne znam što bih vam pametno u ovom trenutku rekao. Slijede radovi u vinogradu koji ove godine neće roditi, vinograd treba zatvoriti, treba ga pošpricati, pripremiti da te rane koje su sada nanesene tučom, zacijele. Treba se sada potruditi na sve načine da trs preživi. Unatoč svim tim mjerama i postupcima, 20 do 30 posto vinograda ipak neće preživjeti. Trs je inače jako otporan, ali oni slabiji neće preživjeti, doživjet će šok – pojasnio je Sever.

Vinar je ispričao i kako je to jučer u Klanjcu izgledalo kada je krenulo nevrijeme.

– Došlo je iznenada. Naš inače Cesargradska gora štiti od zapadnih i sjeverozapadnih vjetrova i tuča, i ponavljam, u 32 godine nismo nikada imali ovakve tuče. Imali smo do 30 posto, ali ovo je kataklizmično. To je trajalo kojih 15 do 20 minuta, mi smo taman u vinariji imali jednu grupu, ljudi nisu mogli van jer su automobili kojima su došli bili istučeni, a naravno, u vinogradima je situacija strašna. Još jutros su bile gomile leda na nekim dijelovima, a vidjet ćete da u sjeverozapadnom dijelu bivše općine Klanjec su štete i daleko veće jer su ralice morale razgrtati tuču – rekao je Sever, pa iznio i svoje mišljenje o obrani od tuče.

-Ja sam pristalica svih mogućih vrsta obrana. Nekada smo imali na teritoriju bivše općine dvije lansirne rampe i nikada nismo doživjeli ovakvu tuču. Ja sam pobornik toga da se uvede protugradna obrana, nije to tako skupo. Osiguranja će sada sigurno pomoći, ali ona ne mogu nadoknaditi štetu ni približno. Osiguranje nadoknadi 20 do 30 posto štete, ali više ne – kazao je.

Obrana mrežama

Pojasnio je i koliko zaštititi može zaštitna mreža.

– Zaštitna mreža je izuzetno skupa. Ja bih za svoje vinograde trebao 15 kilometara mreže. One mogu donekle zaštititi, ali kada krene tuča, a ona uvijek dođe iz jednog pravca i ide vodoravno, uz vjetar, tu nema puno koristi ni od mreže. Vidite i sami da je natučeno sa svih strana. Gledajte, to je ogroman posao, jako je puno posla s tom mrežom. Ona ima stalak, treba ju postaviti, a i inače ona smeta u vinogradu. Nitko je na velikim površinama ne može imati. U nekom manjem vinogradu je druga priča i tamo mreža može štititi – rekao je Sever, pa zaključio:

– Trebamo preživjeti ovu vinogradarsku godinu i molimo za pomoć. Mi veći imamo osigurane vinograde jer drugačije ne možemo, ali trebamo pomoć. Situacija je ozbiljna i mislim da će ministrica i ostali ovom problemu pristupiti ozbiljno. Nadam se da će se to preliti na županije, gradove i općine, oni nas bolje znaju i znaju tko je koliko stradao – poručio je.

Stanovnica pogođenog područja Štefica Ricijaš kratko nam je kazala da je jučer jako padalo i da im je sve s brda nosilo u dvorište. 

– Garaža nam je poplavljena, podrumi na sreću nisu, stradao je i vrt, cvjetnjak i sve što je bilo. Kuća nije stradala, stakla su čitava, ali što se tiče biljaka i ostalog, sve je uništeno – rekla je. 

Strašno nevrijeme je zahvatilo prije svega općinu Zagorska Sela, Kumrovec i Veliko Trgovišće te gradove Klanjec i Oroslavje, nabrojao je župan Kolar.

– Šteta na poljoprivrednim nasadima, bez obzira govorili o kukuruzu, pšenici, vinogradima, voćnjacima ili vrtovima je 100-postotna. Ministrici Vučković bih zahvalio na dolasku i što je jučer odmah nakon vijesti o velikom nevremenu kakvog ne pamte ni najstariji stanovnici ovih općina i gradova iskazala interes za stanje na terenu, kao i premijer Plenković – otkrio je Kolar pa nastavio: 

Ogromni iznosi

– Nerazvrstane ceste jedinica lokalne samouprave su praktički uništene i trebat će nam dani dok to ponovno ne uspostavimo stanje kakvo je bilo prije ovog nevremena, tako da sam zamolio ministricu kada će izvještavati predsjednika Vlade o stanju na području Krapinsko – zagorske županije, da skrene pozornost i na dio šteta koje su nastale na gospodarstvu, vezano uz štete koje su bile na gospodarskim objektima u Humu na Sutli prošlog tjedna, a u Humu na Sutli je prošlog tjedna oko 400 automobila stradalo. Što se tiče privatnih objekata, tako gdje je voda ušla u objekte, prije svega ljudi manje -više imaju svi privatno osigurane te stvari. Kako će Grad Klanjec preko osiguranja sanirati vrtić, kako će Općina Veliko Trgovišće, sanirati vrtić i školu, mi, kao osnivač pokriti iz vlastitih sredstava, tako očekujem da će biti i kod ljudi. Kod gospodarstvenika je nešto drugačija priča jer primjerice Vetropack Straža ima sto uništenih staklenih kupola. To su ogromni iznosi i očekujem da se nađe način da se njima financijski pomogne. Trebat će nam dani dok uspostavimo normalno stanje. Najviše je zabrinjavajuće to što je na trajnim nasadima šteta takva da će se jedan dio njih trebati izvaditi van, a ono što će ostati, iduće dvije – tri godine neće biti punog uroda i to je najveća šteta koju je prouzročilo ovo nevrijeme. Mi kao Županija i Stožer civilne zaštite, od četvrtka navečer smo u suradnji s načelnicima i gradonačelnicima, vatrogascima i njihovim službama napravili maksimalno što smo mogli. Službe smo povukli negdje oko tri ujutro, a oko šest smo nastavili s radovima. Hvala kolegama i kolegicama načelnicima i gradonačelnicima na brzoj reakciji i svim službama koje su se jučer uključile, ali i koje će biti uključene, a vjerojatno do nedjelje. Hvala i gradonačelnicima i načelnicima ostalih gradova i općina koji su ponudili pomoć preko svojih komunalnih poduzeća kako bi se šteta što prije sanirala – kazao je Kolar pa zaključio:  

– Nadam se da je ovo kraj, iako je sezona tuče tek počela, mjesec dana ranije nego što je uobičajeno. Nadam se da je nakon ovakva dva tjedna, ovo kraj i da ovakvih susreta više nećemo imati. Ono što u ovoj situaciji ohrabruje je čvrsta odluka Vlade da u što kraćem roku žele pomoći ljudima, prije svega poljoprivrednicima i gospodarstvenicima – rekao je Kolar i riječ predao ministrici Vučković:

Poljoprivrednici izloženi

– Želim prenijeti čvrstu poruku cijele naše Vlade o pomoći koja će biti brza i koja će ljudima biti olakšavajuća uslijed ovih tegoba. Na žalost, hrvatski poljoprivrednici su uvijek među prvima koji su izloženi posljedicama prirodnih katastrofa i elementarnih nepogoda. Tjedan je dana otkako smo imali ovakvu situaciju u Varaždinskoj županiji, ali već i tada i u Krapinsko – zagorskoj, Međimurskoj i još nekima. Danas ovdje svjedočimo doista teškim posljedicama sinoćnje elementarne nepogode. Mi ćemo onima koji budu imali trajne štete, kako je župan spomenuo, to su oni čiji nasadi više neće moći obavljati svoje funkcije, pomoći putem Mjere ‘5’ Programa ruralnog razvoja, to je mjera koja se odnosi na obnovu investicijskog potencijala, dakle, krčenje, sadnja i ponovne investicije. Zatim, tu je i Zakon uz pomoć kojeg se saniraju posljedice, za kojeg mnogi govore da nadoknade koje iz njega proizlaze nisu dovoljne. Prošle smo godine stoga uveli i treću opciju za saniranje ovakvih posljedica. Prvi takav primjer je bio u Požeško – slavonskoj županiji kada smo u suradnji sa Županijom,  a na temelju odluke Vlade koja je osigurala financijska sredstva, izradili brz program pomoći za saniranje gubitaka. Štete na investicijama se saniraju pomoću Programa ruralnog razvoja i to financiramo europskim fondovima, a drugo je gubitak prihoda i promptna pomoć u otklanjanju ovih posljedica kako bi se ljudi mogli brzo vratiti svojim životima i proizvodnji. To smo uspostavili kao mehanizam prošle godine, ljudi su to pozdravili i tako će isto biti i na području Krapinsko – zagorske županije, ali i ovih županija koje sam prethodno spomenula – rekla je ministrica, a na pitanje o vraćanju protugradne obrane odgovorila: 

Prebacivanje loptice

– Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno za sustav upravljanja protugradnom obranom. Ja smatram da se ova pitanja moraju malo više usmjeriti na klimatologe, meteorologe, ali i na one koji su operativno zaduženi za upravljanje. Ipak, ponovit ću ono što je nama rekla ta stručna zajednica, što se tiče sustava protugradne obrane, po njima, ne postoje dokazi da je taj sustav učinkovit. Ne postoje stručni i znanstveni dokazi, a to govore i pišu oni koji su za to zaduženi. Smatram da treba imati povjerenja u znanstvenu zajednicu, i hrvatsku i svjetsku. Nema razloga da se tu išta skriva. Treba isto spomenuti da, osim što se taj sustav uglavnom napustio na nacionalnim nivoima, da on još postoji u nekoliko država, ali ne na nacionalnom nivou, nego od strane lokalne ili regionalne zajednice. Taj je sustav pokrivao 13 hrvatskih županija i pokrivao je oko 26.800 kvadratnih kilometara prostora. Svaka pomoć poljoprivredi, svaka obrana treba biti cjelovita i apsolutno treba biti odgovoran s obzirom na to da trošimo sredstva poreznih obveznika. Ministarstvo poljoprivrede ide sljedećim putem – investicijska obnova pomoću Mjere ‘5’, sufinanciranje osiguranja pomoću Mjere ’17’, dodatne potpore ljudima zbog gubitka prihoda i isto tako putem Mjere ‘4’ financiramo mreže, obranu koju će poljoprivrednici sami postaviti na svom gospodarstvu – objasnila je ministrica.

Novinari su inzistirali jer poljoprivrednici kažu da je skupo i neučinkovito s jedne strane, s druge da je i sama rekla da mnogi za to ni ne znaju. Ima li alternative? 

– S obzirom na to koliko Ministarstvo poljoprivrede troši svoja sredstva, rekla bih da informiranje nije tako loše, ali uvijek ima onih ljudi koji nisu dovoljno informirani. Ipak, nema uvijek dovoljno sredstava za sve aktivnosti za svakoga. Mi se zato trudimo osigurati različite mjere i trudimo sve bolje i bolje informirati. Kada govorimo o osiguranju, 2016. godine smo imali oko 2300 korisnika,  danas imamo 10.400 korisnika, a cijela je ta mjera bila planirana za oko 6000 korisnika. Dakle, već smo premašili dostupna sredstva, ali ih uspijevamo osigurati. Mjere se dobro troše, sredstava za investicije će biti, osiguravat ćemo dodatne potpore ljudima u ovakvim situacijama – kazala je.

Rekli ste da protugradna obrana nije u vašoj nadležnosti, ali je upravo vaše ministarstvo dopisom DHMZ-u da neće 1. svibnja početi obrana nego 1. lipnja, a isto tako pripremate prijedlog da se ona ukine, inzistirali su novinari: 

– Nije to baš tako, nismo ništa dopisom odlučili. Kao što sam rekla, za upravljanje sustavom nije nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Nadležan je Državni hidrometeorološki zavod koji je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no kada je donesen Zakon, predlagalo ga je Ministarstvo poljoprivrede, stoga Ministarstvo poljoprivrede mora biti predlagatelj i ukidanja, ako idemo na ukidanje, ali prijedlog i odluku, kako pravnu, tako i znanstveno-stručnu, uopće ne donosi Ministarstvo poljoprivrede, niti ono radi nešto samo na temelju dopisa, a pogotovo ne nešto što je ovako osjetljiva tema – rekla je ministrica i dodala da će za gubitak prihoda ovom tučom zagorski poljoprivrednici moći očekivati pomoć kroz dva mjeseca, a potom se iz Kumrovca uputila prema Zagorskim Selima, da se i sama uvjeri nastalu štetu i u toj općini.

Vox populi

Mi izdvajamo neke od stotina komentara ispod naših objava o nezapamćenom nevremenu: 

“Posljedice su velike, sve je uništeno! Dok je bilo raketa, toga nije bilo, svi to znaju samo se naši prave pametni!!!”

“Obećanje, ludom radovanje! Ni posljedice potresa još nisu riješili, ni pomogli tim ljudima koji žive u kontejnerima… sigurno budu sad pomogli Zagorcima…hahaha…dobar vic. Da nije prežalosno, bilo bi smiješno.”

“Što vrijede obilasci? Valjda misle da će iza njih sve niknuti, e pa neće. Bolje bi bilo županu da s čelnicima gradova i općina krene dogovarati organizaciju protugradne obrane, pa da sami financiramo obranu, jer od države ništa. Nije dovoljno samo govoriti KATASTROFA, to znamo i sami.”

“Zašto nisu protugradne rakete ispaljene?”

“Slušam ministricu kako je znanstveno dokazano da protugradna obrana šteti. Želim vidjeti taj znanstveni rad i tog znanstvenika koji ga je napisao sad u Zagorju. Šteti li više 50 raketa kroz godinu ili uništena sva ljetina u Zagorju??”

“Još će nas uvjeriti da je ovo prirodno.”

“Za ovu godinu žalosno od žetve i ljetine ništa. Sav trud i rad otišlo u nepovrat.”

“Ako ovo nije opomena našim neodgovornim političarima, onda što bi trebalo biti. Bez puno sastančenja i razgledavanja pod hitno postaviti protugradnu obranu, dok se ovakve stvari ne bi desile i ostalim dijelovima Zagorja. Ljeto je tek počelo.”

“Prestrašno, gdje su rakete, gdje je obrana od tuče? Prije su se stalno puštale rakete, nema ničeg, strahota i sramota, nitko ne reagira u ovakvim okolnostima, a toga će biti sve više!”

“Neće biti dobro dok se rakete ne vrate jer ovo je užas, pa ostat ćemo bez svega.”

“I kažu, protugradna obrana s raketama je neučinkovita. Vidim, odustajanje od nje je još učinkovitije.” (ab, vc, vh)