U Maloj dvorani krapinskog Pučkog otvorenog učilišta, održana je sedma sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije na kojoj su vijećnici nakon usvojenog skraćenog zapisnika s prošle sjednice i održanog aktualnog sata na kojem su vijećnici Davor Kljak ( Reformisti), nezavisni vijećnici Romeo Vincelj i Viktor Šimunić te Zoran Gregurović ( HDZ) uputili pitanja županu Željku Kolaru, krenulo u raspravu o projektu izgradnje sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar.
Direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić kazao je se završetak projekta očekuje unutar zadanih rokova te da se radovi izvode svugdje, osim u Konjščini gdje se početak radova očekuje ovog ljeta, dodavši da je izvođače radova pogodilo povećanje cijene materijala, a da od Vlade RH očekuje naputak kako riješiti problem povećanja cijena kako bi se moglo povećati dinamika izvođenja radova.

S druge strane HDZ-ovog vijećnika Vladimira Pleška zabrinjava dinamika izvođenja radova, pa ističe:
– Klub vijećnika Hrvatske demokratske zajednice u Krapinsko – zagorskoj županiji smatrao je da je dinamika izvođenja radova polako došla u jedan upitan stadij jer prema potpisanim ugovorima i prema onome što se obvezao Zagorski vodovod kao poduzeće koje provodi taj projekt na području naše županije, dolazi do određenih zakašnjenja i normalno da se onda postavlja pitanje hoće li se cijeli projekt izvršiti na vrijeme te hoće li biti završeno onako kako je potpisano s EU fondovima, Ministarstvom i Hrvatskim vodama. S obzirom na to da se zna činjenica, da je 70 posto sredstava za ovaj projekt iz EU fondova koji su vrlo striktni u povlačenju tih sredstava, da oni zahtijevaju da se sva sredstva i svi radovi izvrše u tim ugovorenim rokovima, može se dogoditi da će jedan dio tih radova biti završen naknadno nakon završetka projekta i automatski se postavlja pitanje tko će tada financirati te radove. Normalno, teško je to danas još prejudicirati, ali kao stranka želimo biti upućeni u to da će se projekt završavati onako kako je planirano i htjeli bismo da taj projekt završi u korist svih građana Krapinsko – zagorske županije, ali bez dodatnih sredstava koje bi ti građani trebali izdvojiti za njegov završetak– kazao je.

Načelnica Lobora, vijećnica HDZ-a Ljubica Jembrih istaknula je problem u komunikaciji sa Zagorskim vodovodom, ali i stanjem u kojem su prometnice zbog kojih je, kako je kazala, mnogim mještanima otežano doći do nekih javnih ustanova, a krapinski gradonačelnik, također vijećnik HDZ-a Zoran Gregurović uputio je pitanje da li je socijalna ustanova Lobor-grad izostavljena iz projekta, na što mu je Mihovilić odgovorio da iako ustanova ima svoj uređaj za pročišćivanje, on ne funkcionira te da je ustanova uključena u obuhvat Aglomeracije, da je ponuđeno nekoliko rješenja te da bi se trebala ugraditi pumpa koja bi podizala vodu.

Strah od penalizacije

Župan Kolar vezano uz bojazan od penalizacije koja bi se mogla dogoditi ako Zagorski vodovod ne stigne na vrijeme ističe da se penalizacije boje svi jer kad se uđe u bilo koji projekt, pogotovo veliki europski projekt, kao što je Aglomeracija, uvijek postoji bojazan da nešto krene krivo.
– Zbog toga sam i rekao, bez obzira na to što nismo suvlasnici, osnivači Zagorskog vodovoda, ali smo itekako zainteresirani da taj projekt završimo, od početka do kraja upravo onako kako je i planirano, pratit ćemo što se događa. Kada sam vidio da radovi ne započinju, tražio sam sastanak s direktorom Zagorskog vodovoda, predsjednicima Skupštine i Nadzornog odbora, da me izvijesti u čemu je problem, zbog čega radovi ne počinju i što smatraju gdje je osnovni problem. Htio sam da to čuju i moje stručne službe, da vidimo da li se možemo uključiti kao stručna pomoć u rješavanju tog problema ili to treba rješavati lobirajući prema Hrvatskim vodama. Ono što sam dobio, kao objašnjenje od direktora, u tom sam trenutku smatrao, da je ispravno ono što radi, da je sukladno zakonu i da ne treba naša intervencija. Isto tako rekao sam direktoru da je izuzetno važno da se svi ti detalji koji danas nisu u izvješću direktora izneseni, dobro iskomuniciraju s vlasnicima, dakle s načelnicima i gradonačelnicima, kao i Hrvatskim vodama – rekao je župan, zaključivši:
– Drago mi je da smo svi zainteresirani da taj projekt završi sukladno ugovoru, što naravno, u ovom trenutku neće biti moguće jer su cijene podivljale i rat u Ukrajini je napravio svoje, cijene repromaterijala i rada su otišle gore. Direktor Mihovilić je u pravu, to je problem koji se treba riješiti na nivou hrvatske Vlade, na nivou čitave države, u svim projektima, a ne samo Aglomeracije. Na području Republike Hrvatske određena gradilišta staju, izvođači radova napuštaju radove i gradilišta jer nisu sigurni hoće li se moći ispoštovati ugovorne obveze. To kod nas nije slučaj, da je dinamika, mogla biti bolja, mogla je. Imamo dovoljno vremena ispred sebe, da uz dobru organizaciju rada, stignemo napraviti sve do kraja – poručio je.

Još jedna važna tema našla se kao točka dnevnog reda sjednice, a radi se o Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i objedinjenom izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske jedinica lokalne samouprave za 2021. godinu – Piškornica d.o.o. i Piškornica–-sanacijsko odlagalište d.o.o., Izvješća o radu za 2021. godinu.
Vijećnik Gregurović (HDZ) kazao je da odluka o osnivanju Piškornice donesena 2009. godine, a još uvijek ne postoji rješenje.
– Gdje smo sad? Nigdje. Na nuli. Na istoj smo poziciji kao prije 2009. godine. Ne krivim gospodu koja su danas ovdje, ona su tu možda godinu-dvije, a za što ta ustanova, od 2009. godine služi i kome služi? Što je napravljeno? Ništa. Koliko je godina prošlo, a da mi dan danas ne znamo gdje smo i što ćemo napraviti. Mijenjale su se Vlade, direktori, isplaćivale su se nagrade, sve je bilo savršeno, a mi smo na sredini 2022. godine i ne znamo što ćemo reći našim sugrađanima kuda ćemo s otpadom 2025. godine. Mijenjali su se i ministri, filozofije i koncepcije, mijenjali su se i članovi upravnog vijeća Fonda za zaštitu okoliša. Bio je i naš župan u Fondu za zaštitu okoliša. Mi smo i dalje na startnoj poziciji. Kaj da ja velim sad na to izvješće? Brojke su takve kakve jesu, sve je čudom savršeno, četiri godine ćemo svakome dati malo da popuni, a kaj nakon toga? Pogledajte me u oči i recite da će Centar proraditi do kraja 2025. godine? Koje je rješenje? Ja ga nisam čuo. Znate rješenje nakon toga ako ne proradi? Nitko ne zna – istaknuo je.
Direktor Regionalnog centara za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. Mladen Ružman izvijestio je da se projekt Regionalnog centra Piškornica nalazi u najvažnijoj fazi javne nabave, a to je projektiranje i izgradnja centra.

22. lipnja

– Dakle, u drugom ponovljenom postupku koji bi trebao završiti 22. lipnja, dakle za nešto manje od mjesec dana, otvorili smo ponude, i tada ćemo vidjeti da li su pristigle ponude na onoj razini za koju možemo osigurati dostatna sredstva. Nakon toga ide faza projektiranja, izgradnja u iduća 44 mjeseca, od dana potpisa ugovora, Centar bi trebao biti u punoj funkcionalnosti – istaknuo je Ružman, dodavši da vjeruje u zdrav razum svih sudionika u gospodarenju otpadom, Vlade Republike Hrvatske, Fonda i osnivača tvrtke jer, kako kaže, nemaju izbora.
– Ili ćemo izgraditi centre ovako kako su propisani zakonskim aktima ili ćemo brzo pristupiti nekom drugom rješenju. Ako ne izvršimo tu ulogu, penali nas tako i onako čekaju. U tom sam kontekstu optimističan – kazao je .
Ružman je rekao da lokalne samouprave i dalje mogu na svom području organizirati gospodarenje otpadom jer što će se više toga obraditi kod njih, to će manje toga doći u centar.
-Ukupno gledano, po brojkama u Republici Hrvatskoj, taj napredak nije značajan na strani jedinica lokalne samouprave, pa onda centri ili neko drugo takvo rješenje nam je nužno da bismo ispunili svoje obveze iz pretpristupnog ugovora – istaknuo je, pa pojasnio kakva je situacija s ostalim centrima.
– Napravljena su dva centra, a u izgradnji su još dva, dok su četiri centra u fazi, kao što smo mi, pri čemu nažalost jedan ide po četvrti put u postupak javne nabave. To bi jednostavno trebalo zaustaviti. Nažalost, okolnosti su takve da nije realno očekivati da će cijene biti onakve kakve su bile u vrijeme kada se procjenjivala vrijednost tih centara – kazao je.
Zbrinjavanje otpada komentirao je HDZ-ov vijećnik Vladimir Pleško, koji je istaknuo da je zbrinjavanje otpada na prostoru Krapinsko-zagorske županije vrlo složeni sustav koji trenutno nema u konačnosti vidljivo što će se događati u budućnosti za dvije, tri ili pet godina.
– Dugoročno gledajući, postoje naznake da bi mogli nastati problemi s prikupljanjem  komunalnog otpada u našoj županiji. Na sjednici smo, kada smo raspravljali prije nekoliko mjeseci, također zamolili da se napravi jedna tematska sjednica po pitanju percepcije, plana i vizije komunalnog otpada Krapinsko-zagorske županije, a ovog je puta, to stavljeno u okvir godišnjeg izvješća s Regionalnim centrom Piškornica i tvrtki koje zbrinjavaju otpad s prostora županije – zaključio je Pleško.
Župan Kolar je komentirajući situaciju gospodarenja otpadom u županiji kazao da je to tema koja će tek u budućnosti pokazati koliko je zapravo kompleksna.
– Imamo Centar za gospodarenje otpadom Piškornica koji je sljedeće godine trebao početi s radom. Jasno je svima da on neće početi s radom zbog izrazito komplicirane dokumentacije koja je pripremljena gdje je Jaspers pročešljao kompletnu dokumentaciju uzduž i poprijeko, i u onom trenutku kada smo dobili zeleno svjetlo za raspisivanje natječaja, dobili smo ponude koje su skoro duplo skuplje od procijenjene vrijednosti. Imamo ugovor s Vladom Republike Hrvatske i Fondom za zaštitu okoliša koji osiguravaju 90 posto sredstava za investiciju, a nas četiri županije i Općina Koprivnički Ivanec deset posto. Moj stav je bio da bi tu ponudu trebalo prihvatiti i da bismo trebali ući u realizaciju projekta jer sam smatrao da s poništenjem nećemo ništa dobiti, nego kada ćemo ići s novim natječajem da ćemo dobiti još veće cijene, što se pokazalo na primjeru karlovačkog odlagališta – kazao je župan, dodavši da se 20. lipnja otvaraju ponude te da je uvjeren da će dobiti cijenu veću nego što je bila tada.

Bankrot preko noći

-Tim više što je Republika Hrvatska potpisnik određenih sporazuma s Europskom unijom, što se tiče zbrinjavanja otpada i moglo bi nam se dogoditi da plaćamo penale kao što to radi već i Italija. Zakon je tako posložen da Županije nisu uključene u penalizaciju, već Općine i Gradovi u čijoj je to nadležnosti. Ako do toga dođe, a toplo se nadam da neće, tada će Vlada Republike Hrvatske morati ‘uskočiti’ s financijskim sredstvima jer sve jedinice lokalne samouprave mogu proglasiti bankrot preko noći ako bi one trebale plaćati te penale – kazao je, pa nastavio govoriti o ostalim odlagalištima u županiji.
– Smatrali smo u nekoj projekciji, da imamo puno više prostora, međutim kako je ministar donio odluku da se zatvara odlagalište u Zaboku i Bedekovčini, taj otpad mora preuzeti Gorjak, odnosno Krapina. Imamo odlagalište u Humu na Sutli, u Mariji Bistrici odlagalište otpada kojim upravlja Komunalac Konjščina, i procjene su da imamo četiri i pol do pet godina prostora za odlaganje otpada na prostoru županije u naša odlagališta, što znači da kada bismo ove godine potpisali ugovor za Centar za gospodarenje otpadom Piškornica, imali bismo dovoljno kapaciteta da zbrinjavamo otpad na području županije dok Centar ne proradi – istaknuo je.
Govorio je župan i o drugim rješenjima.
-Uvijek morate imati plan B. Već sada razmišljamo i gledamo gdje bismo eventualno, ako se dogodi nekakav prostor da premostimo na području Republike Hrvatske, mogli zbrinuti određenu količinu komunalnog otpada, s time da je vidljivo da kad su napravljeni zeleni otoci, reciklažna dvorišta da je smanjen dotok komunalnog otpada, da ćemo dodatno na tome raditi, educirati i motivirati ljude da odvajaju otpad da bi si oslobodili što više prostora za zbrinjavanje komunalnog otpada u što dužem roku na našim još uvijek živućim odlagalištima otpada – kazao je, dodavši prema informacijama koje ima, svi gradovi i općine donijeli su odluke o zbrinjavanju otpada, no to nije direktno u nadležnosti Županije.
-Svima nam je u interesu da Piškornica proradi. Ministarstvo i Fond, nadležni su za to, jer taj projekt je proglašen od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i to nije projekt četiri županije, već je to projekt Vlade Republike Hrvatske. Vjerujem da će svima biti u interesu da se što prije potpiše ugovor i ide u realizaciju, s time da moramo zaboraviti na cijenu koja je bila procijenjena, da ćemo za taj novac moći izvršiti radove. Govori se o cijeni oko 370 milijuna kuna – istaknuo je, pa zaključio:
– Nakon što je natječaj otvoren, kada su se vidjele dvije ponude koje su za duplo iznosa, održan je sastanak s ministrom Čorićem i direktom Fonda. Ministar je donio odluku da se natječaj poništio jer nisu bili u mogućnosti osigurati ta sredstva. Da li je to bila dobra odluka ili nije, to ćemo vidjeti jer mi smo raspisali novi natječaj. Kakva god bila cijena zalagat ću se da idemo u realizaciju jer mislim da bi u budućnosti mogli imati puno više problema i financijskog troška ako sada ne potpišemo ugovor i krenemo u realizaciju tog projekta – kazao je.

Na sjednici je novi načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske Josip Bukvić podnio izvješće o stanju sigurnosti na području županije zaključivši da je stanje sigurnosti zadovoljavajuće, a župan je kazao kako je stanje sigurnosti osim što je važno za žitelje županije, važna i za investitore koji dolaze jer je za njih važno da znaju da sredina u koju žele uložiti, nema puno kriminala. Predstojnik Područnog ureda Krapina, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Goran Vukmanić podnio je izvješće o kretanju na tržištu rada za prošlu godinu te za prva četiri mjeseca ove godine ocijenivši brojke zadovoljavajućima.