HGK U ZABOKU POKAZAO PRIMJERE DOBRE PRAKSE: Dok svjetska ekonomija vapi za sirovinama koje su sve skuplje, postoji rješenje - kružno gospodarstvo

PERJANICE ZAGORJA: Ove četiri kompanije svoju proizvodnju temelje na recikliranoj sirovini

Objavljeno: 16.05.2022. Marta Čaržavec

Više od dva i pol milijardi tona – toliko Europska unija godišnje proizvede otpada zbog čega je nužna implementacija kružnog gospodarstva. Model je to proizvodnje i potrošnje koji se temelji na dijeljenju, ponovnom korištenju, recikliranju i obnavljanju postojećih proizvoda. Takav način, osim što smanjuje obim otpada, produljuje i životni vijek određenog proizvoda. Kako bi se prezentirali primjeri dobre prakse uspješnog korištenja sekundarnih sirovina i to u području otpadnog papira, stakla, tekstila i plastike, Hrvatska gospodarska komora u suradnji s tvrtkama Valoviti papir Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., Regeneracija d.o.o. i Stražaplastika d.d. organizirala je okrugli stol na temu kružnog gospodarstva.

Utjecaji

U vrijeme kada je radi utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini sve teže doći do sirovina na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, ovi primjeri dobre prakse osim ekološkog, imaju i iznimni gospodarski značaj. Potaknuti uspješnim primjerima provedbe kružnog gospodarstva Krapinsko – zagorske županije žele se potaknuti i ostale tvrtke u Republici Hrvatskoj na prijelaz poslovanja s linearnog na kružno gospodarstvo.

Direktorica sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac istaknula je važnost sirovina, sekundarnih materijala, ali i materijala općenito, u kontekstu današnjeg doba krize i prekinutih lanaca dobave, posebice za industriju i poduzetnike.

– Danas smo u Zaboku zato što, usudila bih se reći, ovo je ogledni primjer gdje na relativno malom geografskom prostoru imamo četiri izvrsna primjera industrija koje su vodeće kompanije u području gospodarenja otpadom, kružnog gospodarstva, recikliranja. Kružno gospodarstvo, recikliranje i ponovna uporaba materijala čini tvrtke konkurentnijima i jačima na tržištu. Upravo time, ove tvrtke to i pokazuju. Mi u Hrvatskoj želimo resursnu i energetsku učinkovitost, zelenu Hrvatsku kao dio zelene Europe – rekla je Šćulac Domac i dodala kako je KZŽ zaista ogledni primjer kružnog gospodarstva.

U Hrvatskoj, u roku jedne godine, sakupi se 75.000 tona otpadnog papira. Hrvatska je na razini od nekih 250.000 tona, a postotak skupljanja tvrtke Dunapack otprilike je na 70 posto, a tu je i nekih 100.000 tona papira koji nepovratno ode s komunalnim otpadom.

Dizanje svijesti

Generalni direktor tvrtke Valoviti papir Dunapack Zvonimir Čuljak ističe kako je jedna od zadaća tvrtke podizati svijest o značenju kružne ekonomije, prikupljanju otpada, sortiranju otpada i korištenju tog otpada kao sirovine.

– Kružna ekonomija je vrlo značajna za nas, i to ne samo za gospodarstvenike, već i za građane. Govorimo o prikupljanju otpada, ali govorimo i uporabi otpada kao sirovine. U ovim teškim vremenima imamo problema sa sirovinom, materijalima i resursima – rekao je Čuljak.

– Naša tvrtka radi ambalažu od papira koji je sto posto recikliran. Naravno da u tom našem procesu ima tehnološkog otpada kojeg skupljamo i ponovno šaljemo na preradu kako bi se dobila nova sirovina. Prikupljanje otpada i otpadnog papira imamo tvrtku koja se nalazi u Svetoj Heleni, koja to radi za nas. Imamo zatvoreni cijeli jedan krug, jer osim prikupljanja otpadnog papira, imamo preradu otpadnog papira kao gotov proizvod i korištenja tog papira kao sirovine za ambalažu koja natrag ide na tržište kako bi se ponovno prikupila kao sirovina i predala na daljnju obradu – objasnio je Čuljak.

Predsjednik uprave Vetropack straže Tihomir Premužak istaknuo je kako se u Hrvatskoj, sudeći po podacima koji su tvrtki dostupni, reciklira nešto preko 50 posto stakla. U modernijim ekonomijama, u državama Europe kao što su Švicarska, Skandinavske zemlje pa čak i Slovenija, taj je postotak značajno veći, stoga Hrvatska ima još puno posla po tom pitanju. Premužak je objasnio i kako bi proces promjene trebao izgledati: 

– Prvo treba izgraditi sustav sakupljanja koji omogućava da se veća količina starog stakla vrati u sustav. Naš sustav očito nije dovoljno efikasan kad se još uvijek držimo na brojci od 50 posto, plus – minus. Sustav treba ažurirati – pojasnio je Premužak, a o tržištu rekao:

– Tržište ambalažnog stakla u Hrvatskoj je negdje oko 80 tisuća tona godišnje, a mi iz Hrvatske uspijemo dobiti pola, sve ostalo završi negdje drugdje. Mi daleko više stakla, kao sekundarnu sirovinu, moramo uvesti jer su naši kapaciteti u Humu na Sutli daleko veći nego što je tržište ambalažnog stakla u Hrvatskoj – objasnio je Premužak.

Direktor tvrtke Stražaplastika Josip Grilec kazao je kako su iskustava koja se tiču kružnog gospodarstva sve bolja na području Hrvatske.

– Mi koji se istinski bavimo proizvodnjom proizvoda iz plastike, moramo biti dionici kružne ekonomije kako bismo iz proizvoda kojeg smo nekad proizveli za jednu namjenu, proizveli za drugu, možda manje dodane vrijednosti ili manje zahtjevnog, kako bismo dobili tu kružnu ekonomiju i da iskorištavamo resurse koje imamo, a za koje vjerujem da nisu neograničeni, već ograničeni – rekao je Grilec pa dodao kako je glavni ključ edukacija i prezentacija.

Direktor Regeneracije Anđelko Švaljek, tvrtke koja je već poduži niz godina u kružnom gospodarstvu istaknuo je sljedeće:

– Od samog početka, od osnivanja se bavimo kružnim gospodarstvom i s time smo nastavili. Drago nam je da možemo dijeliti svoja iskustva i znanja, a posebno je dobro da ovdje u Zagorju pokazujemo četiri tvrtke koje se bave kružnim gospodarstvom – rekao je Švaljek, a o sirovinama i proizvodnji kazao kako se proizvodnja bazira na recikliranim tekstilnim vlaknima. Proizvodimo sami sirovu, ali većinu materijala uvozimo iz Slovenije, Austrije i Italije, a kompletna prodaja gotovih proizvoda je na EU tržištu. A drugi dio proizvodnje su tepisi koji isto su ekološki proizvod, na lokalnoj sirovini.

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar izrazio je svoje veliko zadovoljstvo što Zagorje ima izuzetno uspješne tvrtke koje posluju, a koje su među prvima u Hrvatskoj shvatile da se treba pozabaviti kružnom ekonomijom i da treba reciklirati sirovinu.

Kolektivna svijest

– Ona poduzeća koja su na vrijeme s tim krenula, prije svega stvaraju imidž i povećavaju vrijednost svog proizvoda, a s druge strane pojeftinjuju svoju proizvodnju. S kružnim modelom ćemo se morati pozabaviti u cijeloj Hrvatskoj, a Europa je već napravila nekoliko koraka više nego mi – rekao je Kolar.

Ono što je, kako je naglasio Kolar, izuzetno bitno jest da se kolektivno stvara svijet, od najmlađe dobi, o recikliranju sirovina, odnosno da je to otpad, a ne smeće i da se ponovno može vratiti u funkciju.

– To su ključne stvari. Svi naši projekti za sljedeću financijsku omotnicu bit će projektirani upravo u tom smislu – poručio je Kolar.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba