U Krapini su predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj i predsjednik Županijske organizacije HNS-a KZŽ, Robert Šplajt predstavili reformske prijedloge stranke, pa je tako Čuraj istaknuo da će, kako je već najavljeno u subotu, nakon sjednice Središnjeg odbora, u narednih mjesec dana, obilaziti jedinice lokalne samouprave te tako prikupljati informacije s terena od predstavnika jedinica lokalnih samouprava, građana i zainteresirane javnosti.
– Danas u Krapini imamo čast prvi puta to napraviti i još jednom pozvati svu javnost jer je cilj otvoriti širu raspravu kako bi se kroz dogledno vrijeme iskristalizirali konkretni prijedlozi koji imaju jasan cilj poboljšati kvalitetu i standard hrvatskih građana kroz tri vida reformi, a to su porezne, radne i mirovinske – kazao je Čuraj.
Predsjednik HNS-a je predstavljanje konkretnih reformskih prijedloga započeo s prijedlogom smanjivanja trajanja radnog tjedna.
– Ono za što smatramo da će odgovoriti na ovo izazovno vrijeme je prije svega smanjivanje 40.satnog radnog tjedna za četiri sata, dakle na 36 sati i to bi rezultiralo povećanjem produktivnosti, oslobađanjem dijela radnog vremena i uvođenje mogućnosti rada drugog posla, takozvanog ‘mini joba’ koji bi se minimalno oporezivao i bio bi podložan samo porezu 15 posto za prvi mirovinski stup, a imao bi i mogućnost spuštanja obveznog minimalnog radnog tjedna na 32 sata, ako bi se radnik odrekao plaćenog odmora – pojasnio je Čuraj.
Prijedlog za smanjivanje trajanja radnog tjedna, kratko je prokomentirao i predsjednik županijske organizacije stranke, Robert Šplajt.
Veća produktivnost
-Poduzetnici i obrtnici će teško odlučiti da li im je uopće moguće raditi četiri dana u tjednu, ali dapače, tvrtke koje će to moći i poduzeća koja će to stimulirati, to je put gdje možemo smanjiti radni tjedan, a povećati produktivnost svakog radnika u određenom poslu. Što se tiče doprinosa na plaće i povećanja plaća, to je već dugo naša politika, da se probaju smanjiti davanja na plaće od samog ministarstva i da se tako probaju povećati plaće radnicima jer to je najvažnija mjera kako bi se zadržali ljudi u Hrvatskoj, kako ne bi bilo toliko odlazaka u inozemstvo. Svi radimo za plaću. Osnova je toga da ljudima ponudimo 60 ili 70 posto od onoga što dobiju primjerice u Sloveniji, Austriji ili njemačkoj, možda bi taj čovjek ostao kvalitetno živjeti ovdje – istaknuo je Šplajt, dodavši:
-Koliko će poslodavac moći biti oslobođen kompletnog davanja na samu plaću, a to su zasad dosta velika davanja, toliko će on vjerujem moći povećati svom radniku plaću. To su sve reforme koje bismo na lokalnoj razini mogli započeti već danas. Možda smo ih već negdje i započeli, možda će neke lokalne uprave i samouprave imati problema s ostvarivanjem toga zbog svojih malih fiskalnih mogućnosti, a siguran sam da neke neće ni moći ući u to jer došla su teška vremena, inflacija je pred nama. Koliko će se moći odraditi, to ćemo još vidjeti, ali prilika je da započnemo, da zadržimo naše ljude u Krapinsko-zagorskoj županiji, u Republici Hrvatskoj – poručio je.
Čuraj je nastavio govoriti o poreznom rasterećenju, kako mirovinskom, tako i poreza na dohodak, istaknuvši:
– Želimo prebaciti odluku na jedinice lokalne samouprave da odluče koliki će porez na dohodak i porezno opterećenje biti. Konkretno, radi se o liberalizaciji odlučivanja da sama jedinica lokalne samouprave odlučuje koliko će biti osobni odbitak za svakog njenog stanovnika – kazao je.
Drugi mirovinski stup
Čuraj je rekao da žele povećati mogućnost uplate u drugi mirovinski stup, pojasnivši da pri tome ne misli s pet na deset posto, ali paralelno ga učiniti dobrovoljnim.
– Dakle, da nema više obveze pet posto plaćanja u drugi mirovinski stup, i tim bi rasteretili poreznu presiju na plaću, ali i potaknuli mirovinske fondove da idu više prema građanima, da pametnije ulažu sredstva, da ostvaruju više prihoda od svojih inicijalnih ulaganja – istaknuo je.
Dotaknuo se i zapošljavanja u javnu i državnu službu.
– Zadnji dio koji se zove takozvani “antiuhljebnički zakon” je sustav zapošljavanja u javnu i državnu službu gdje želimo prvo na razini ministarstava, pa onda i do lokalnih samouprava uspostaviti jedinstveni natječajni sustav i jedinstvenu rang listu za prijem u javnu i državnu službu, po uzoru na EPSO agenciju. To funkcionira tako da se građani javljaju i polažu neka testiranja i kada se otvori neka pozicija, oni se direktno javljaju na taj natječaj i ne prolaze testiranje kod određenog poslodavca ili određenog tijela državne uprave. Selektira se iz te jedinstvene rang liste. Smatram da je svima jasno što to znači za transparentnost – kazao je Čuraj.
Transparentnost zapošljavanja kratko je komentirao i Šplajt.
-Što se tiče zapošljavanja, pogotovo što se tiče javnog sektora, podržavamo politiku da to sve bude transparentno i da ne ide preko nikakve veze, da ljudi koji imaju određenu edukaciju budu zaposleni na tom radnom mjestu za koje se traži – istaknuo je.
Predsjednik HNS -a Čuraj poručio da žele da javnost čuje njihove prijedloge, ali i da im pošalje svoje prijedloge i sugestije.
-Želimo čuti da nam kažu ako smatraju da nešto treba mijenjati. Mi nastavljamo i dalje obilaziti naše lokalne organizacije i prezentiramo svoje prijedloge – rekao je, a sa svojom se porukom nadovezao i predsjednik županijske organizacije Šplajt kazavši:
– HNS je na dobrom putu, uvijek smo bili ispred svih i nadam se da će to ljudi prepoznati te da će sve reforme koje smo predložili ljudi i podržati – poručio je.
