POTRESNA PRIČA IZ ZABOKA: Više puta preplaćen kredit, hrpetina uplatnica, strah od deložacije, sram i suze

UMIROVLJENICA DARINKA PRED ZIDOM: Kad sam dobila papire, prva pomisao bila je da skočim s balkona. A oni samo kažu ‘Nicht verstehen’. Lako je dati, no teško je prositi kad nemaš

Objavljeno: 08.05.2022. Marta Čaržavec

Mjesto radnje u potresnoj priči koju danas donosimo centar je grada Zaboka, Ulica Matije Gupca, točnije ˝vojni neboder˝ izgrađen oko 1967. godine. Pritiskom na zvono kraj prezimena Brlić otključavaju se vrata. Plavi ˝old school˝ lift vozi na šesti kat, vrata otvara Darinka, umirovljena 65-godišnja trgovkinja. Iako je ovo bio naš prvi susret, zagrljaj je zamijenio rukovanje, a riječi je zamijenila komunikacija iz očiju.

Stan od 50-ak kvadrata s dvije sobice, namješten rabljenim pokućstvom, koji odiše jednostavnošću i skromnošću, obogaćuju najrazličitije biljke koje u Darinkin dom unose poseban ugođaj. Sjedimo na kauču. Naspram nas gomila papira izvađena iz platnene vreće – od ugovora do uplatnica. U najcrnjem scenariju to bi, uz kofer, bilo jedino što bi Darinka, u slučaju deložacije, sa sobom mogla odnijeti iz stana.

RBA zadruga


Da bismo povezali niti, pri početku razjasnimo situaciju. Radi se o austrijskim RBA zadrugama, ”slučaju” koji kao da je povezan s vragom, koji je oštetio mnoge građane Hrvatske, a nekima, nažalost,  bio okidač da si oduzmu život. Problem je to o kojem se na veliko pričalo, o kojem su se punili redci i redci jer, riječ je o nepravdi. Međutim, do dana današnjega – ništa. Građani koji su dizali kredit u austrijskim zadrugama, novac u većini slučajeva nisu nikada dobili u cijelosti, nakon nekog vremena krene divljanje kamata, odustajanje od plaćanja kredita, ovrhe i na kraju – deložacija. ˝Škibolin zakon˝ koji je bio uveden i trebao spasiti stvar ne vrijedi. Podsjetimo, radi se o zakonu koji je zaštitio dužnike od ugovora koje su sklapali s Raiffeisen kreditnim zadrugama, a “kovač” tog zakona je saborski zastupnik Marin Škibola, koji je kazao kako se radi o pokušaju interesnih grupacija da sruše jedan zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima koji su bili zaduženi kod neovlaštenih vjerovnika.

Sažmemo li, RBA zadruge koje su brisane iz austrijskog registra uredno vode sudske ovršne postupke pred hrvatskim sudovima. Nepostojeći poslovni subjekti, odnosno njihovi vlasnici, direktori ili predstavnici, fizičke osobe iz Austrije, putem suda nasilno otimaju imovinu naroda i prodaju je na javnoj dražbi. Takva je situacija zadesila i Darinku Brlić, a ovo je njena priča.

Početak ili kraj

– Razvela sam se, preživjela sam pokušaj ubojstva, ostala sam sama s djecom. Nemaš kuda, morala sam dići kredit. Zbog male mirovine nitko mi ga nije htio dati, jedino Raiffeisen zadruga. Ta primanja koja sam imala, uz hipoteku, bila su premala. Uskočio mi je jedan čovjek i ja sam dala hipoteku. OK. Krenuli smo i kredit se realizirao. Kako sam u tom periodu zaista vodila borbu za život nisam reagirala odmah, ali dobila sam samo 22.600 eura kredita, premda je na papiru pisalo da sam dobila 35.000 eura. To su navodno radili svima. Ljudi se žale jer ne dobivaju svotu koja piše. Na kraju mi preplatimo, a oni nas deložiraju. U ovakvoj situaciji je još puno ljudi. Ja sam otplaćivala svotu redovno, počela sam umjesto 430 eura kolika je ugovorena rata, uplaćivati 600 eura, pa 700… To sam uplaćivala da nadoknadim period u kojem sam uplaćivala manje. A onda kamata, stalno kamata. Što god daš – samo kamata. Onda su mi dali ugovor kojeg je pročitala moja prijateljica, inače pravnica, i rekla mi da ni u ludilu ne potpisujem. Ako to potpišeš, imaju te pravo deložirati, rekla je. To su mala slova koja ljudi ne pročitaju. Bio mi je spas taj ˝Škibolin zakon˝ koji je Plenković objavio. To je zakon koji propisuje mogućnost žalbe, a 86 ruku saborskih zastupnika izglasalo je da su ti ugovori lihvarski i da se možemo žaliti. Posudila sam novce, Marin Škibola mi je, nakon što sam mu poslala upit, odgovorio da ne zna koji odvjetnici za njih rade, koji suci. Oni su, čini se, umreženi. Odvjetnica me zastupa za siću praktički. Ona samo radi sa švicarcima i RBA zadrugama. Kaže ˝To je za vas rješivo jer ste kredit preplatili˝. Po ˝Škibolinom zakonu˝ meni država omogućava da tužim banku. Za godinu dana taj su zakon poništili. Odvjetnici se bore, ali ne mogu protiv njihovih – govori Brlić, pokazujući hrpu uredno složenih papira i uplatnice s iznosima od kojih vam se zavrti u glavi.



Kredit je dignut 2006. godine na 10 godina, Brlić ga je plaćala 15-ak godina. Od banke je tražila izvadak slipova uplata, no banka koja je posrednik ne smije ih izdavati bez naloga suca. Ako sudac i da nalog, to se plaća 15 do 20 tisuća kuna.

Kupovala mir

– Da sam 10 godina plaćala po 430 eura to je više od 50.000 eura, a ja sam plaćala 14 godina. Kupovala sam mir. Došla je korona, održavala sam račun. Je l’ vi vidite te cifre? Otplatila sam kredit dva, ma i tri puta. Imali smo sud koji nije doveo prevodioca i oni su rekli ˝Nicht verstehen˝, a vani su normalno pričali hrvatski. Sud nije gotov. Sud ko’ sud, odvjetnica je pričala svoje, oni svoje. To još uvijek traje. Zašto naša država nema zakon o tome i ne zaštiti nas? Švicarci su riješili svoje konverzije i vraćanje novaca. Je li netko od države umiješan – pita se i dodaje kako oni sada od nje potražuju 86.000 kuna. Ako taj iznos skupi donacijama do 27. svibnja ove godine, oni se moraju brisati s katastra, otkazati ovrhu kao i stopirati deložacija.  A hoće li to biti tako?

– Ovo je moja jedina nekretnina, za što je Plenković rekao da se ovršiti ne može, ali može se. Ja imam starosnu mirovinu koja iznosi oko 1900 kuna, 500 je pod kreditom. Otvorila sam i zaštićeni račun, ja kad platim kredit meni ne ostaje ništa. Tu je puno nepravilnosti, ali ja živa iz stana ne idem jer znam da nisam kriva. Da sam kriva rekla bih, ok, kriva sam, molim na koljenima, idemo riješiti. Ja nemam jedne kune, ja nemam kuda i da nitko ne reagira… Nisam krala. Vidite te silne uplatnice – objasnila nam je Brlić koja je trenutno u sudskom sporu s RBA zadrugom, a koju zastupa zagrebačka odvjetnica Ana Galoši Comisso koja već dugi niz godina zastupa brojne oštećenike RBA kreditno – štednih ureda iz Graza.


Galoši Comisso

– Darinka Brlić je podigla kredit u poslovnici RBA banke, odnosno njihove zadruge i o tome se da puno pričati. Ona je kredit otplaćivala dugo vremena, uplaćivala je koliko je mogla, dug je rastao jer u jednom periodu nije plaćana puna rata kako je ugovoreno po kreditu. Poslovnica banke je pokrenula ovršni postupak nad primanjima, općenito na imovini ovršenika, dakle i na primanjima i nekretnini koja je data u zalog i sve redom. Uložili smo žalbu na to rješenje o ovrsi i pokrenut je postupak za utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu. Njoj trenutno deložacija ne prijeti, ali ukoliko se dug riješi, zatvori se kredit. To će riješiti, ima vremena da se taj iznos skupi – objašnjava Galoši Comisso.

Medijski prostor koje su zauzimale ilegalne tvrtke i uredi u Hrvatskoj unatrag par godina, abnormalno je velik, a borba traje još uvijek. Primjera radi, iste te zadruge zabranjene su diljem kugle zemaljske, ali Lijepa naša po pitanju sprečavanja ilegalnog poslovanja RBA bankarske grupacije nije poduzela ništa.
 
– Kod nas one nisu zabranjene. One nemaju dozvolu za rad, nisu je nikad dobile, niti su je tražile. Zašto je naše pravosuđe dopustilo njihov rad, ja ne znam. Ja se s tim borim jako dugo i činjenica da oni ovdje nisu imali dozvolu za rad, a davali su ovdje kredite. Jednostavno, ja nemam odgovor na vaše pitanje, a o predmetu ne smijem govoriti – poručila je Galoši Comisso.

Ponos, strah i sram

Dok je Brlić govorila o svom ponosu, sramu i težini situacije u kojoj se našla niz umorno i iscrpljeno lice spuštale su se suze, a u grlu se stvarala ogromna knedla.

– Ja imam svoj ponos. Cijeli se život borim, radim i bilo me sram izaći s donacijama. Ja ću dati, ja doniram i pomažem cijeli život. Lako je dati kad možeš, teško je prositi kad nemaš. Sada vidim koliko je to teško. To je da umreš od srama, ja nemam snage dići glavu, a ulicu izbjegavam. Kada legnem, ne spavam, haluciniram da čujem lift, da će mi doći na vrata i reći ˝To je to, možete van˝ – ispričala nam Brlić i sjetila se slučaja od prije dosta godina:

– U Trgovišću se žena radi ovakve situacija ubila. Ja, kada sam te papire dobila, prva pomisao mi je bila da skočim s balkona. Govorila sam sama sebi da sam hrabra. Za Uskrs sam tri dana bila zatvorena u stanu, niti jela, niti spavala i psihički propala. Prijateljica me spasila i digla, motivirala da krenemo. Kreiran je status i krenule su donacije – prisjeća se Darinka Brlić, velika humanitarka kojoj više znači tuđi osmijeh nego bilo što drugo. Teško je, kaže, a jedina joj je želja beskućnicima prirediti novogodišnje slavlje uz jelo i pilo.

Pomoć

Ovo je žena koja je odlučila ne odustati, ali treba pomoć. Istupila je, kaže, u svoje ime, ali i u ime onih koji su se našli u istoj situaciji i, stjerani u kut, svakodnevno vode borbe kako bi mogli mirno zaspati. Dobri ljudi već su počeli pomagati, stignete se uključiti i vi. Cifra koja je dostatna za prestanak deložacije, dakle, iznosi 86.000 kuna, s tom cifrom zatvara se i kredit i deložacija, a do sada je donacijama prikupljeno nešto manje od 15.000 kuna. Budimo solidarni, budimo prijatelji jedni drugima i pomozimo!
 
– Svi smo čuli za RBA zadruge i mislili da se to događa “tamo nekome”, ali sugrađanka, naša susjeda je sada u njihovim raljama. Žena koja je i sama nesebično pomagala kome je trebalo, sada treba pomoć. Odazovimo se, uplatite nešto, odreknimo se kave, runde u kafiću, nekog sitnog luksuza i iznos će biti podmiren. Jamčim za nju! Hvala – napisala je jedna od pokretačica donacija na svom Facebook profilu podijelivši informacije o donacijama koje je do sada, a koje možete pronaći OVDJE.

Najnovije po kategorijama

˝Kada se sjetim kako smo igrali nogomet zajedno teško je, a ovo je naš mali doprinos da se prisjetimo svega što je dao za nogomet, našem klubu i što je kao čovjek dao svima nama˝
Provjerili smo s bivšim studentom isplati li se završiti ovaj trogodišnji studij, a na FOI-ju smo provjerili što je tamo novo od ove akademske godine

KAMO NAKON SREDNJE? Fakultet organizacije i informatike ima novi modernizirani preddiplomski trogodišnji stručni studij poslovne informatike u vašoj neposrednoj blizini!

Provjerili smo s bivšim studentom isplati li se završiti ovaj trogodišnji studij, a na FOI-ju smo provjerili što je tamo novo od ove akademske godine

Objavljeno: 06.07.2022. zagorjeinternational

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter