Glavna tema Međunarodnog susreta gospodarstvenika "Aktualni gospodarski izazovi – rješenja i pogranične prilike" održanog u Zelenjaku bila su poskupljenja cijena energenata i sirovina, a slovenska i hrvatska poduzetnička elita je zaključila:

“Moramo se okrenuti sebi i još se više povezati, a evo i poruke Vladama: Nije vrijeme za preporuke, već za donošenje kvalitetnog zakonskog okvira”

Objavljeno: 14.04.2022. Alen Brodar

Međunarodni susret gospodarstvenika “Aktualni gospodarski izazovi – rješenja i pogranične prilike” u organizaciji HGK, Županijske komore Krapina te poslovnih klubova Slo – Cro i “Skup za Zagorje”, održan u srijedu u Villi Zelenjak – Ventek pod medijskim pokroviteljstvom Zagorje Internationala, okupio je poduzetničku elitu s obje strane Sutle.

Uspješno poslovanje posljednje tri godine pravi je izazov, zaključak je koji se nametnuo kod svih prisutnih, jer prvo se pojavila pandemija koronavirusa, unutar koje je dvije godine trebalo pronalaziti poslovna rješenja, a onda je došlo po gospodarstvo nešto još mnogo gore – rat u Ukrajini, koji je prouzročio ekstremno poskupljenje energenata i sirovina. Hrvatska gospodarska komora odmah je reagirala prema Vladi RH s ključnim prijedlozima da se trenutni paketi pomoći poduzetnicima prošire i na velike poduzetnike, uključujući obavezno i električnu energiju. Novi privremeni okvir Europske komisije za dodjelu državnih potpora u kriznim situacijama upravo i otvara tu mogućnost, poručuju iz HGK.

Slovenci brži

– Kada slušam o problemima s hrvatske strane, onda se sve više iz toga vidi da smo svi članovi Europske unije, jednog gospodarskog prostora i da su nam problemi vrlo slični i da su razlike samo u nijansama, odnosno u rješenjima jedne i druge Vlade. Naša Vlada možda reagira nešto brže nego hrvatska, a razlika je i u tome što je Slovenija manja pa se možda na lakši način problemi rješavaju. Teško je dati ocjenu cijelog gospodarstva, budući da je to zadesilo različite firme na veoma različit način. Rekli bismo, energetski intenzivna poduzeća koja imaju veliki udio energije u svom proizvodu su, jasno, u puno većem problemu od ostalih. Kada taj problem raširimo na sirovine, onda vidimo da smo svi u problemu. Kako to rješavati, to je osnovno pitanje. Univerzalnog rješenja nema, a kamoli da bismo mogli predvidjeti kraj – kazao je Jože Smole iz Udružena poslodavaca Slovenije, koji je bio i jedan od panelista na konferenciji.

Pa vidi li se onda ‘svjetlo na kraju tunela’?

– Kod svjetla na kraju tunela uvijek je pitanje da li je to lokomotiva ili se nazire izlaz. Hoću vjerovati da smo mi, i slovensko i hrvatsko gospodarstvo, već prošli kroz toliko teških tema i problema u našoj bližoj i daljoj povijesti, za razliku od razvijenog dijela Europe, i da ćemo mi zbog toga čak i ”uspješnije” proći. Iako, stvarno je nepredvidivo, a za neki dio gospodarstva, iznad svih mogućnosti da poduzeća sama riješe probleme koji nisu nastala njihovom krivnjom – zaključio je Smole.

Predsjednik HGK, Županijske komore Krapina Josip Grilec pak je naglasio da u vremenima krize ne bi smjelo biti ‘soliranja’.

– Moramo biti zajedno, zajedno biti bolji i uspješniji. Nije bitno da pojedinac iskoči, već da većina ima dovoljno interesa i zajedničke suradnje da bi svima bilo dobro. Radna snaga je problem već šest godina, o radnoj snazi ovise i javni radovi. Veliki dio projekata, ako hoćete i obnova u Banovini i Zagrebu, neće biti realiziran samo zbog radne snage koje za toliki obim posla, u tako kratkom vremenu, Hrvatska nema. U ovom momentu Hrvatska je nema ni odakle uvesti. Ja ne vidim koje bi to bilo tržište, koje države koje bi mogle popuniti ta mjesta. Danas, kada biste htjeli pokrenuti obnovu grada Zagreba, da svi sve poslove ostavimo i radimo samo obnovu – ne bismo uspjeli. Stoga će obnova teći brzinom dostupnosti radne snage. Što se pak tiče poskupljenja energenata, ne mogu se oteti dojmu da je to umjetno ‘napuhano’. Imam prilike razgovarati s firmama. Ako imate više od 50 posto vlastitih izvora koji su obnovljivi, dakle voda, vjetroelektrane i solarni paneli, što Hrvatska ima, pa ako uzmemo da je nuklearna elektrana Krško na ovom području, koja nema promjenljive cijene goriva, dakle ako imate veliki dio izvora energije koji vam je fiksan i prije krize i sada, zašto poskupiti struju tri puta? Ne vidim razloga. Gdje crpimo tu ideju o poskupljenju? Osim da su to burzovni mešetari – koriste priliku, love u mutnome i onda poskupe tri puta. Tome se može i mora stati na kraj – kazao je Grilec.

Cijene u građevini

Posebno se poskupljenja osjećaju u građevinskom sektoru, a na tu je temu govorio predsjednik Uprave Kamgrada, najveće hrvatske građevinske tvrtke, Dragutin Kamenski, koji je ujedno i predsjednik Poslovnog kluba “Skup za Zagorje”.

– Smatram da je ovakav skup nužan, jer vrijeme u kojem živimo nije uobičajeno, a izmjena iskustava i pokušavanja iznalaženja rješenja je stvarno dobrodošlo. Sigurno će i organizator skupa svakako činiti sve da se ovakvi sastanci održavaju i dalje. U građevini je, da, materijal skočio u nebesa i pokušavamo ostvariti komunikaciju s investitorima. Sada smo u situaciji da kontaktiramo i Vladu i da pokažemo na pravovremeno rješenje. U protivnom ćemo doći u situaciju da ono što je u građevinskom sektoru ostalo živo, nastrada. Prodaja nekretnina je jedan zaseban segment. To su investicijski projekti gdje investitor formira prodajnu cijenu temeljem ulaznog troška. U ovim klasičnim odnosima, gdje se mi kao izvođač javljamo na određeni projekt, vrlo se teško odrediti jer nema jednoznačnih situacija. Netko je vezan sredstvima iz europskih fondova, netko ne može prijeći budžet, netko je ograničen kroz sustav javne nabave – sve te situacije treba simulirati i staviti u zakonodavni okvir, jer ovo nije vrijeme u kojem možete davati preporuke i sugerirati, već s vrlo jasnim elementima donijeti zakon koji je jasno i obvezujući – objašnjava Kamenski.

Slično promišlja i Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropack Straže, ujedno i predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.

– Nadam se da će, nakon ovog kaosa u Ukrajini, nakon kaosa zbog korona krize, doći kraj globalizacijskom kaosu i da ćemo se, konačno, više okrenuti sebi, svojim susjedima i bližim tržištima, a ne izvoziti u Južnu Ameriku, Zanzibar i tako dalje. Upravo taj skup gdje hrvatski i slovenski kolege razgovaraju je vrlo važan i to je platforma odnosa koji se moraju potencirati – zaključio je Premužak.

Predsjednik uprave tvrtke Valoviti papir Dunapack Zvonimir Čuljak dodao je da je na konferenciji prisutno dosta njihovih kupaca, stoga je pohvalio organizaciju i priliku da osluškuje što kupci misle, osjećaju i kakva je situacija kod njih.

– Bilo je razgovora o cijenama energenata, o sirovinama čije su cijene otišle gore. Nama je papir, kao sirovina, također otišla za sto posto u zadnjih 15 godina. Prvenstveno, ono što je bitno, tražimo unutarnje rezerve i uštede koliko se u ovim trenucima može – objasnio je Čuljak.

Pogled unaprijed

Uime organizatora konferencije, Saša Muminović, inače član Uprave AquafilCRO-a iz Oroslavja, kazao je da mu je jako drago da se takva regionalna druženja potenciraju, iako su ovdje više istaknuti problemi, nego što su ponuđena rješenja.

– U principu, rješenja teško da možemo identificirati. Bavili smo se problemima jer smo u razdoblju kada nema jednostavnih rješenja, nema rješenja koja bismo imali sutra i koja bi nam mogla pomoći. Radi se više o promišljanju i razmjeni mišljenja o tome što nas sve čeka, kao i o mogućim pravcima. Čuli smo različita mišljenja koja su možda i dijametralno suprotna od toga da su mjere potrebne već sutra. Isto tako, nije se dovoljno navikavati na mjere Vlade, jer ne možemo živjeti od mjera već od normalnog poslovanja. Iako to zvuči kontradiktorno, to je naša realnost i budućnost. Moramo misliti o tome kako ćemo živjeti bez mjera. Govorimo i o problemu energije i sirovina, ne samo u cijeni već i u dobavnim rokovima koji traju po šest mjeseci, pa i godinu dana, govorimo o problemu radne snage koje nema i o problemu financiranja ovakvog sustava kada cijene divljaju. Govorimo o četiri stvari s kojima se naša generacija nije susretala. Gospodin Grilec je napomenuo kako je to u bivšoj državi bilo nešto što je normalno, borba s inflacijom i ekstremnim poskupljenjima. Mislili smo da smo se konačno od toga odmaknuli, od inflacije, revalorizacija i života u takvom ambijentu, treba gledati naprijed – zaključio je Muminović.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter