U organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika HUM-CROMA i tvrtke Stražaplastika, danas je održana panel diskusija na temu “Diverzifikacija poslovanja”. 

U diskusiji su sudjelovali predsjednik Uprave tvrtke Stražaplastika Josip Grilec, direktorica tvrtke Julius Rose Ivana Kolar, generalni direktor tvrtke HeidelbergCement Group Branimir Muidža, predsjednik HUM-CROMA-e i predsjednik Uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak te glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović. 

Govorilo se o tome da je nužno promišljati kako i na koji način prevladati još jedan izazov koji je pred hrvatskim gospodarstvenicima, a panel diskusijom se pokušalo dati prijedloge i odgovore na trenutnu situaciju, ali i buduću. 

Dobra strategija 

Direktorica tvrtke Julius Rose Ivana Kolar rekla je da diverzifikaciju poslovanja podržava te je smatra dobrom strategijom za rast i razvoj poslovanja, no naglasila je da ona provodi u mirnijem razdoblju, što trenutno nije slučaj jer je današnje poslovanje opterećeno raznim krizama.

– Jedna od tema diverzifikacije koju zastupam je diverzifikacija u Hrvatskom turizmu. S obzirom na to da će ove krize koje su oko nas, COVID, pa onda i rat u Ukrajini, zasigurno ostaviti posljedice i pokazati da je preveliki rizik poslovati samo tri mjeseca u godini, odnosno, bazirati turizam u zemlji na tako kratak period. Potrebno je diverzificirati motive dolaska, razvijanje novih sadržaja boravka u Hrvatskoj kako bi gosti dolazili tijekom cijele godine. 

Na pitanje kakvu sezonu možemo očekivati ove godine s obzirom na globalno stanje, otkrila je da su za sada rezultati dobri. 

– Za sad su rezultati i najave sezone dobri koliko sam imala prilike čitati ovih dana u odnosu na razinu 2019. godine na koju se svi stalno referiramo. U početku ratne krize je bilo nešto malo otkazivanja, ali ne značajno da bi se morali ozbiljno zabrinuti. Dakle, ako će situacija ostati kakva je, rezultati bi ove sezone trebali biti dobri, ali baš zbog toga da se ne dovedemo u situaciju visokog rizika kratke sezone, potrebno je razvijati nove oblike turizma i nakon koronavirusa se pokazalo da se Hrvatska sa zdravstvenim turizmom može nametnuti kao destinacija koja može pružati ne samo oporavak nego i odmor, mentalnu rekuperaciju, duhovnu rekuperaciju, a onda i fizičku za mnoge goste iz svijeta koji su bili pogođeni korona krizom – kazala je Kolar. 

Predsjednik Uprave Vetropack Straže i direktor HUM CROMA-e Tihomir Premužak rekao je da, unatoč još uvijek vidljivoj COVID krizi, ali novim krizama poput krize energenata i rata u Ukrajini, se tvrtke još uvijek drže na dobrom pravcu. 

– Uspijevamo odgovoriti na izazov vremena. Vrlo smo se rano mobilizirali, na početku energetske krize i provodili ono što naše poslovanje i naši procesi i postupci nalažu tako da smo rizik smanjili, odnosno minimalizirati utjecaj i ne dozvoliti da nas unište krize. Vjerujem da ćemo uspjeti odolijevati tome i dalje – rekao je Premužak.

Otkrio je i da je tvornica u Ukrajini stradala i da je proizvodnja za ovu godinu izgubljena, a neizvjesna je i njena budućnost. 

– Na nivou grupacije postoji jedan plan gdje ćemo sve tvornice, ostalih osam preživjelih i naša uprava u Švicarskoj, pokušati pomoći ljudima na sve moguće način – sa zaposlenjem, s potporama, sa smještajem i  svim onim što će data zemlja u datom trenutku biti sposobna provesti. Poslovanje je puno poskupjelo, ne mogu reći u brojkama, ali jako puno – istaknuo je Premužak. 

Bez previše utjecaja 

Janja Kantolić, poslovna tajnica iz Gospodarske komore, Županijske komore Krapina, otkrila je da trenutačna situacija koja se događa u svijetu, odnosno rat u Ukrajini, na poduzetnike Krapinsko – zagorske županije nije previše utjecala.

– Postoji doduše određen broj tvrtki koje rade na ruskim, ukrajinskim i bjeloruskim tržištima te se tu događaju određeni zastoji. Ne radi se o velikim tektonskim promjenama, ali da će problema za te poduzetnike biti, hoće. No, ono što bismo željeli napomenuti, jest da zagorski poduzetnici unatrag nekoliko godina stvarno ostvaruju zavidne rezultate, kako na domaćem, tako i na svjetskom tržištu. Njihov broj se povećava, pa tako i broj zaposlenih, a našim mladim sugrađanima koji će uskoro morati odlučiti koje će zanimanje upisati, savjetujemo da upisuju zanimanja koja su potrebna našem tržištu rada, kako bi kasnije pronašli posao kod kuće, u tvrtkama Krapinsko – zagorske županije – rekla je Kantolić.

Direktor tvrtke Stražaplastika Josip Grilec na pitanje o utjecaju, ali i prevladavanju krize rekao je da , ako ste spremni i imate tim pravih ljudi, možete odgovoriti na sve izazove.  

– Kriza je ono što je pandemija napravila 2020. i 2021. godine. Te su godine bile uspješne za Stražaplastiku, na vrijeme smo osigurali sve resurse. Sve strateške sirovine i energente smo ugovorili i dogovorili prije i ta je kriza prošla mimo nas. Problem je s radnom snagom koje u okruženju nema. Mi nismo možda dovoljno atraktivna firma u odnosu na ostale firme u Humu na Sutli pa se borimo. Već smo 2018. pribjegli uvozu radne snage. Prvo su došli Ukrajinci koji, po mojoj procjeni, nisu baš dobro prihvatili posao u Hrvatskoj. Ovo što se njima sada desilo, to je u najcrnjim scenarijima, svaka usporedba je nemoguća, ovo nije normalno i tim ljudima treba pomoći – rekao je Grilec i dodao kako kriza povezana spomenutim ratom nije utjecala na poslovanje tvrtke, ali da će utjecati indirektno kroz tržište, cijene energenata, usluga, komponenti. Naglašava, često se ne zna gdje proizvodi završe.

– Kada je bila kriza 2008., imali smo vrhunski proizvod za njemačku firmu i prvo je došao u Krim, pa u Rusiju s proizvodima iz Europe. Ta mesna industrija za koju smo radili velike količine nestala je, propala. To je diverzifikacija poslovanja – objasnio je Grilec i usporedio situaciju sa zabranom plastičnih slamki odlukom Europske komisije.

– Slamke su bile jedan posto naše trgovine. Da su one bile 80 posto, mi bismo u tom momentu nestali. Kada je državna regulacija vi ste nemoćni, ne možete promijeniti niti zarez – rekao je Grilec koji za sebe kaže da je realist.

– Više volim imati malo danas, nego možda puno sutra. Nisam bio spreman puno izgubiti. Ako imate sigurnost, možda ćete manje zaraditi, ali sigurnost nema cijenu. Upravo zbog toga smo ugovarali i plin i struju za najduži mogući rok. Imamo plin po starim cijenama, ne smijem reći koliko mi je struja, ali to je procjena. Vi donosite odluke, ako odlučujete morate reagirati. Svi koji su dobili velike cijene propustili su dogovoriti svoje cijene – zaključio je Grilec pa dodao: 

– Nisam bio spreman puno izgubiti. Firmu treba voditi na način da ima sigurnost. Ako imate tu sigurnost možda ćete ponekad manje zaraditi nego što ste trebali, ali ta sigurnost ostaje. Sigurnost nema cijene i upravo zbog toga smo mi dogovarali i za plin i za struju najduži mogući rok. Svatko sjedi za svojim stolom i odlučuje za sebe. Daleko od toga da su sve odluke uvijek bile točne, neke su možda mogle biti i bolje, ali vi jednostavno nešto morate odlučiti.Morate biti dovoljno aktivni i obraćati pozornost. Također, mi do iduće godinu imamo ugovorenu i cijenu struje i po tom pitanju isto jako dobro stojimo. Ako bude sreće, iduće će godine doći solarni paneli i proizvodit ćemo sami svoju struju – otkrio je Grilec. 

Otvoreni za Ukrajince 

Direktor Regeneracije Anđelko Švaljek je rekao da kriza izazvana pandemijom nije naštetila poslovanju tvrtke, te da je potražnja za njihovim proizvodima i uslugama bila stabilna. Što se tiče rata u Ukrajini, naglasio je da tvrtka ne posluje na Ratom zahvaćenim prostorima, tako da ni tu nije posebno pogođena. 

– Špekulacija o tome što će se događati na europskim tržištima koja su naša dominantna tržišta, teško je reći, međutim, ako ne doše do znatnijeg poremećaja potražnje za našim proizvodima, da smo onda u zoni koju možemo kontrolirati. Naravno da su vremena složenija logistički i komercijalnije i svi ćemo se u svojim internim procesima morati prilagoditi i očekivanjima u smislu profitabilnosti, ali ako će biti zdravlja i mira, bit će dobro – rekao je Švaljek te prokomentirao i situaciju vezanu uz energente. 

– Nama su prošle godine istekli višegodišnji ugovori za plin i struju. Dominantni nam je energent struja i ona čini oko 75 posto troškova. Od prošle godine, sklopili smo nove trogodišnje ugovore i vjerujemo da će se oni izrealizirati kako je i ugovoreno. Nama je godišnji trošak kroz taj porast cijene negdje oko 1,5 mil kuna i nadamo se da će ostati na tome i da se sigurnost opskrbe neće narušiti – zaključio je Švaljek i za kraj dodao da su, kao i druge tvrtke, u potrebi za radnicima te da su otvoreni i za prihvat radnika iz Ukrajine.