Nalazite se u Republici Hrvatskoj, članici Europske unije. Od Domovinskog rata, u kojem je poginulo 8147 vojnika, 6605 civila, nestalo 1218 osoba, a ranjeno 37.180 osoba, prošlo je 30 godina. Hrvatska je tijekom sukoba zbrinula najveći broj izbjeglica od svih zemalja primateljica, njih 402.768. Nakon Drugog svjetskog rata, 90-ih godina, Hrvatska je imala i najbolja rješenja za prognaničke i izbjegličke krize, a prema analizama stručnjaka nevjerojatno je da smo tada zbrinuli stotine tisuća ljudi bez ijednog ozbiljnog incidenta. Danas se u Hrvatskoj nalazi oko 6800 izbjeglica iz Ukrajine koja je pod konstantnom agresijskom palicom Rusije 24. dan za redom. Od ukupnog broja izbjeglica u Hrvatskoj, 88 posto čine žena i djece, a njih 32 raseljene su na području Krapinsko – zagorske županije u privatnim smještajima.
Prijateljstvo i godinama njegovani odnosi Hrvatske i Ukrajine, kako se navodi u letku za ukrajinske izbjeglice, a koji je dostupan na stranicama Civilne zaštite, doveli su do promptne reakcije Vlade RH, kao i hrvatskog Ravnateljstva civilne zaštite koji je pokrenuo postupke uspostave prihvatnih, odnosno tranzitnih centara, većinom na kontinentalnom dijelu naše domovine. Primjerice, u Koprivničko – križevačkoj i Varaždinskoj županiji, glavni i sekundarni centri već su uspostavljeni, čime sportske dvorane postaju sigurno mjesto za smještaj, evidenciju, osobnu zaštitnu zaštitu i slično. U spomenutim županijama, oko centara se rasprave nisu vodile kao što je to slučaj u Zagorju.
Naime, nakon Županijske sjednice održane prošlog tjedna, društvene mreže vrve svakojakim objavama, osobnim mišljenjima i kritikama, a nama je za oko zapela ona koja u fokus stavlja i problematizira uspostavu centara za izbjeglice na krapinskom području.
Zašto baš Krapina?
Pitanje je to koje je postavila većina naših sugovornika u priči koju ovdje donosimo. Naime, radi se o odluci koja govori da s 1. travnjem dvorana Srednje škole Krapina, koja je jedna od tri licencirane u Zagorju za košarku, rukomet i mali nogomet, postaje prihvatni centar. Ova dvorana prostire se na 2500 kvadrata, posjeduje 40 tuševa s toplom vodom, osam svlačionica, prostor za testiranje, samoizolaciju… Uz nju, rezervni prihvatni/tranzitni centri trebali bi se uspostaviti u Radoboju i Đurmancu.
“Kako to da su sva tri objekta baš na krapinskom području? Gdje će, ukoliko do toga dođe, preko tisuću djece i sportskih ekipa trenirati? Zašto je uopće sportska dvorana predložena kao objekt za prihvatni centar, kada imamo, kako kažu neki od naših sugovornika, ‘ruski hotel’ u Toplicama? Radi li se ovdje o političkim bojama ili nečem stotom?”
Predsjednik Krapinskog sportskog saveza i predsjednik Rukometnog kluba Zagorec Saša Kundih bio je iznenađen odlukom da su sve predložene dvorane na prostoru bivše općine Krapina. Ističe, u krapinskoj sportskoj dvorani od 7 do 22 sata, od ponedjeljka do petka procirkulira više od tisuću djece i ekipa županijskih i školskih sportskih društava, a vikendom se u njoj odigra do pet utakmica.
– Županija ima pregršt dvorana, a zašto je izbor pao na ove tri, zaista ne znam. Na Županijskoj skupštini je rečeno da je prijevoz djece riješen, međutim, to nije dobro. Bit ćemo domaćini i morat ćemo igrati utakmicu u Stubici. Ova odluka će dovesti do jedne od sljedećih situacija – roditelji će voziti djecu na treninge pa im se više neće dati ili će doći do raspada kluba kojeg gradimo godinama, imamo odlične rezultate, a bojim se da će zbog okolnosti odustajati. Inicirao sam sastanak sa županom, uključio sam i krapinskog gradonačelnika. Bilo je rečeno da objekt mora biti blizu granice i tako dalje, no kontaktirao sam ravnatelja Civilne zaštite Damira Truta koji je rekao, bit ću nježniji, ˝da ga boli briga koji je objekt˝. Nitko nije rekao da to treba biti sportska dvorana, a kad smo već kod toga krapinska dvorana ne zadovoljava jedan od uvjeta. Dvorana nema svoje grijanje. Ekipe se tuširaju u hladnoj vodi. Koliko znam, traženo je bilo da topla voda mora biti minimalno 40 stupnjeva, mjerenjem i zapisnikom sanitarne inspekcije zabilježeno je da temperatura iznosi 26 stupnjeva – pojašnjava nam Kundih koji je i sam bio izbjeglica i osam je godina bio udaljen od kuće.
Kaže, zna kako je to, razumije te ljude i osobno je ponudio smještaj ukrajinskim izbjeglicama, ali…
– Ova odluka nije u interesu djece i sporta. Mene smeta da se idu stavljati kreveti i tepisi jer mi čekamo izbjeglice. Imam neslužbenu informaciju da se kao prijedlog navodila dvorana u Stubici koja je istih dimenzija, novija je od krapinske što znači da zadovoljava sve uvjete, ali je gradonačelnik rekao da on tu dvoranu ne da, jer je gradska. Ne znam da li je baš mogao reći da ne da, sve smo to mi platili. Najviše me boli što je najveća dvorana u ovom dijelu Zagorja stavljena na prijedlog. Zašto baš Krapina? Pisao sam i u Hrvatski olimpijski odbor, u kontaktu sam s glavnim tajnikom Sinišom Krajačem, koji je rekao da će nešto probati poduzeti i koji kaže da se takve stvari ne bi smjele dešavati. Mi smo prepušteni na milost i nemilost. Ima ovaj ‘ruski hotel’ koji je prazan, ima objekata za ljude koji bi se smjestili na tih 48 sati. Zašto dvorana u kojoj aktivno treniraju tri dvoranska sporta – pitao se na kraju našeg razgovora Kundih, a isto si pitanje postavlja i dopredsjednik Košarkaškog kluba Krapina Zoran Strehovec koji naglašava kako se o cijeloj situaciji nije ni razgovaralo, a niti su razmatrani drugotni prijedlozi.
Nema smisla voziti
– Ne znam gdje će djeca u toj situaciji trenirati. Iskreno, mi o tome uopće nismo razgovarali niti, eventualno, probali pronaći drugi prostor. Mislim da u Pregradu, Zabok ili Bedekovčinu djecu na treninge nema smisla voziti. Roditelji vjerojatno to ne bi ni mogli realizirati, a trenera je premalo da bi ih oni vozikali, a na kraju krajeva, niti ne želimo preuzeti tu odgovornost. Što se tiče treniranja, ne znam. Klub bi se privremeno ugasio dok se to ne bi riješilo. Imamo tri ekipe, a da oni treniraju van grada, mislim da to nije izvedivo. Druge županijske dvorane nisu stavljene na listu. To je odluka, valjda župana ili koga, a da li je to politički kontekst, ne znam. Možda je blizina granice. Ne znam, zbilja – komentirao je Strehovec i kao primjer adekvatnog objekta za prihvatni centar, također naveo toplički hotel, ali se istovremeno osvrnuo i na pregradsku dvoranu koja bi bila pogodna i u kojoj aktivno ne trenira ni jedan klub, a niti se natječe u ligama.
– Izbjeglicama je smještaj potreban, ali ovdje se radi o velikom broju osoba koje dvoranu koriste. Mislim da nije korektno. Nema mi logike – zaključuje Strehovec.
Andrija Ranogajec, voditelj Malonogometnog kluba Jesenje, kluba koji inače broji stotinjak članova, trenira i igra utakmice u krapinskoj dvorani, kaže kako se boji jer je ovim pothvatom budućnost kluba vrlo upitna.
– Žalosno, žalosnije ne može biti. Ta dvorana nije jedina na području KZŽ koja može prihvatiti izbjeglice. Druge dvorane nemaju niti jednog dvoranskog sporta, a one nisu predložene kao mogući objekti. Nismo mi protiv, izbjeglicama treba pomoći, a ono što je potrebno je pronaći druge mogućnosti. To ne treba niti biti sportska dvorana, a mi druge dvorane nemamo. Od strane Županije nam je ponuđena dvorana u Stubici, ali na koji način da mi osiguramo klincima i članovima dolazak do tamo? Nije jednostavno. Govorimo o klubovima, a SŠ Krapina je jedna od najvećih u Hrvatskoj, gdje će djeca imati tjelesni odgoj? Ne razumijem, nisu mi takve odluke jasne – kaže Ranogajec kojem je nepoznato tko te odluke donosi.
‘Teške boje’
– Lako se razdijeli općina Đurmanec, grad Krapina, i KZŽ po političkim bojama, i ako se to tako shvati, to je čista politika. Što je se Pregradom, Donjom Stubicom? A u kakvom će stanju dvorana biti poslije? Kakva je to budućnost klubova – postavlja pitanja Ranogajec.
Ravnatelj krapinske Srednje škole Ivica Rozijan ističe kako je dvorana morala zadovoljiti određene kriterije – od funkcionalnosti i kvadrature do sanitarnih čvorova i tople vode.
– Na prvu je moje mišljenje nevažno. Koliko ja znam, u dvoranu je došlo nekih 12-ak ljudi koji su je pregledali. Ako kriterije nemate, ne ulazite ni u obzir eventualne funkcije prihvaćanja izbjeglica. Prijedlozi su tu u slučaju potrebe. Za sada se sve odvija normalno. Imamo i vanjske sportske terene gdje se odvija dio nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a imamo uvjete i na vanjskim igralištima. Oko grijanja vam ne znam reći, mi toplu vodu imamo – kratko je prokomentirao Rozijan.
Načelnik Đurmanca Damir Belošević zaključuje kako su prioritet u ovoj priči izbjeglice, a da je onaj tko je predlagao prostor, očito, iznio najbolja rješenja.
– Moramo se prilagoditi tome, a najbolja rješenja po tom pitanju ne predlažemo mi. Ja nemam pregled nad korištenjem dvorana i objekata. Ne znam ni koji su se objekti za to mogli prijaviti. Mi smo od Stožera dobili dopis da je naša dvorana na tom popisu, da se stavlja u pripremu. Ona je obiđena, napravljen je zapisnik. Ne interesira me to u ovom momentu, bitno je pomoći ljudima – poručuje Belošević.
Radobojski načelnik Anđelko Topolovec složio se s Beloševićem zaključivši kako su predložene dvorane trodijelne što je vjerojatno razlog donijete odluke o mogućim opcijama.
– U slučaju potrebe, u ovom konkretnom slučaju, s ljudske i moralne strane, takvi se prostori trebaju osigurati. Ja se nadam da će to ludilo prestati, ali ako neće, normalno da trebamo osigurati mjesto za izbjeglice. U dvoranu kao što je naša ne možete smjestiti ni autobus ljudi i Stožer je, iz nekih razloga, donio te odluke. A sad, što bi bilo bolje, po meni je trebalo sagledati više mogućnosti i klincima omogućiti nesmetano treniranje – kaže Topolovec, a za mišljenje smo pitali i čelnog čovjeka Krapine Zorana Gregurovića koji je pri početku našeg razgovora istaknuo kako odabir oko objekta daje županijski stožer Civilne zaštite koji onda prijedlog upućuje Nacionalnom stožeru.
– Ne znam zašto je krapinska dvorana izabrana jer na području naše županije postoje i druge dvorane koje bi mogle postati prihvatni centar. Prvo smo predložili dvoranu OŠ Augusta Cesarca, ali se ispostavilo da je neadekvatna, ona je premala i nema dovoljno sanitarnih čvorova. Mi ovdje imamo i rukometni i košarkaški klub i mali nogomet koji, u slučaju mobilizacije, ostaju bez mogućnosti treniranja i igranja utakmica. Ako dođe do toga da sve ide u mobilizaciju pa naravno da nemamo ništa protiv, ljudima treba pomoći, ali u ovom trenutku postoje dvorane koje bi mogle zadovoljiti uvjete u gradovima koje nemaju natjecateljskih klubova, kao što je to dvorana u Pregradi ili Donjoj Stubici – rekao je Gregurović koji je pitanje oko rješenja prihvatnog centra za raseljene ljude iz Ukrajine na području županije, na posljednje održanoj Županijskoj sjednici uputio krapinsko – zagorskom županu Željku Kolaru koji je odgovorio sljedeće:
– Ako bi se gledali apsolutno svi kriteriji, nisam siguran da ijedna dvorana može zadovoljiti apsolutno sve što je predviđeno, a hoće li biti mobilizirana dvorana Srednje škole u Krapini, o tome neće odlučivati Županija ni župan ni naš Stožer – bio je konkretan dio odgovora, a na naš upit o mobiliziranju dvorana na krapinskom području odgovorio nam je pitanjem, na koje je i odgovorio:
˝Ha?! Zbog čega?˝
– Zašto to vas interesira? To nije u mojoj nadležnosti. Mi ne vodimo taj postupak. Mobilizirat će se dvorana u Krapini jer ispunjava uvjete Nacionalnog stožera. Pregled dvorane je radila Civilna zaštita, a da li će dvorana biti mobilizirana to se ne zna, a nažalost, nemam ni informaciju kada bi to stupilo na snagu – objašnjava Kolar, pa se u formi pitanja očituje o problematizaciji triju centara na području bivše općine Krapina:
– Da li bi vama, kada bi mobilizirali, bilo lakše imati u užem krugu distribucijski centar i sve ono što je potrebno da pružite izbjeglim osobama ili bi vam bilo jednostavnije da jedan dio imate na jednom dijelu županije, drugi na drugoj, a treći na trećoj? Da li bi to bilo jednostavnije i kod prijevoza, robe, usluga, ljudi i da li vam treba isti broj ljudi kada to radite na širem, odnosno užem prostoru – kaže župan.
Upitan o privremenom “gašenju” klubova i mogućim alternativama kaže:
– Klubovi će se ugasiti?! Ma ugasit će se vatra, ako ju nećete ložiti. Za klubove koji se takmiče u ligama, osigurane su alternativne dvorane – MNK Jesenje u Stubicu, rukometaši u Bedekovčinu, a košarkaši u Zabok – govori Kolar, a zbog ranije navedenih osvrta od strane predstavnika sportskih klubova o tranziciji djece s krapinskog u druga područja KZŽ, žustro komentira:
– Neizvediv prijevoz? Ha!? Zbog čega? Prijevoz će im biti pokriven, a u šestom mjesecu svima njima liga završava. Razumijem da je jednostavnije biti na domaćem terenu, a ovo su priče za malu djecu. Stavljamo li pod prioritet zbrinjavanje osoba ili ovo? Mi smo pokušali i odmah smo tražili i pregled pregradske dvorane, ali ona ne zadovoljava uvjete. Ne znam zašto misle da se nije dobro proanaliziralo – kaže župan i dodaje kako s njim, a niti sa Županijskim stožerom nitko nije u komunikaciji.
Pitamo se zašto:
– E to je pitanje za milijun dolara. Ministar Božinović je rekao da primamo 2000 ljudi, da mi već danas, prije nego oni dođu, moramo znati koji su to smještaji. Osim jedne dvorane ne treba nikakve druge objekte mobilizirati. Ako smo dobro organizirani nitko ni ne treba ostati dulje od 24 sata. Sva sreća da nismo nadležni za prelet aviona – poručuje Kolar i za kraj dodaje:
– Mi se nadamo da će ukrajinsko – ruski pregovori biti uspješni i da potrebe za mobilizacijom niti neće biti, ali napominjem još jednom – lakše je sve imati na jednom mjestu – kaže župan.
Voditelj službe Civilne zaštite Krapina Josip Cigula, u svom nam je iskazu potvrdio kako je odlukom stožera Civilne zaštite KZŽ određena krapinska dvorana jer ona ispunjava epidemiološke uvjete prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje treba ispunjavati za prihvatni centar.
– Da li će ta dvorana biti u funkciji ili ne, to ovisi. Uvjeti su propisani od 2. ožujka, prihvatni centri moraju imati određene organizacijske jedinice. Krapinsko – zagorski stožer je imao sjednicu na kojoj je ta dvorana donijeta kao prijedlog, a iz ravnateljstva je došao dopis da moramo poslati podatke o objektima. Početak mobilizacije ovisi o broju dolaska ukrajinskih izbjeglica. Trenutno je prihvatni centar za područje naše županije u Varaždinskoj županiji – objašnjava Cigula.
“Mišićavi Putin”
A da je mobilizacija “problem” izvan KZŽ, poslužit ćemo se primjerom Facebook statusa bivšeg ličko – senjskog župana, bivšeg ministra zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovića kojem je jedan od hobija mali nogomet, a koji je proteklih dana žario i palio društvenim mrežama:
– Pa jeste li normalni? Mislite li imalo na našu djecu i naše sportašice i sportaše? Naravno – ne. Dvoranu namijeniti za izbjeglice, a djecu izbaciti. Tako blokirate odigravanje utakmica rukometašima, rukometašicama, košarkašicama itd. Onemogućavate im normalan trening. Uništavate ionako slab društveni život. Imate sto mogućnosti, a sve plaća Vlada, Petry, stožeraši, udarite po djeci i sportašima, drugo ne znate. Petry, sramiš li se bar malo – napisao je “mišićavi Putin”, kako ga od milja zovu.
