Zabočka tvrtka NETeko već 12 godina vaš je pouzdan partner u izgradnji fotonaponskih elektrana, a zanimljiva su adresa i ako tražite posao

DIREKTOR TUĐA: Prolaznost na natječajima nam je gotovo 100 posto, povrat investicije je tri do šest godina, a kućne elektrane montiramo u jednom danu

Objavljeno: 20.03.2022. Alen Brodar

Zbog divljanja cijena energenata, konkretno fosilnih goriva, ali i struje, čemu ponajviše ‘kumuju’ ruska agresija na Ukrajinu te zapadne sankcije Rusiji, sve više ljudi razmišlja da se okrene alternativnim, obnovljivim izvorima energije. Solarna energija svakako je jedna od njih, mnogi su već na neki način imali ili imaju iskustva s time, ali s druge strane, mnogi Zagorci možda ni ne znaju da pouzdanog i uspješnog partnera u tome imaju u zabočkoj tvrtki NETeko, i to već punih 12 godina. Vizionarsku odluku da 2010. godine pokrene djelatnost vezanu za fotonaponske elektrane pojasnio nam je direktor Ratko Tuđa, koji nas je ugostio u sjedištu tvrtke, na zabočkoj adresi Prilaz Ivana Vrančića 2.

Rijetki opstali

– Te 2010. godine razmišljali smo o dvije moguće djelatnosti – jedna je bila fotonapon, a druga elektrovozila, jer sam znao da će jednog dana to biti ‘mainstream’ i da će svi auti s vremenom biti na struju te da će ih raditi velike firme. Ipak, tada je prevladao fotonapon koji je postao 99 posto svega što radimo. Pokazalo se to kao dobra odluka, iako je kroz tih 12 godina bilo puno uspona i padova, ponajviše iz razloga jer je bilo više različitih sistema otkupa struje u RH. Jedno vrijeme bile su ‘feed in’ tarife, koje su zapravo bile poticajna cijena struje koju vi proizvodite. Znala je biti po 3,40 kuna, nekad i po četiri kune po kilovatu. Tada su bili fiksni ugovori, sva struja je morala ići ‘van’, postojalo je brojilo samo za to i tako se radilo oko dvije tri godine. Onda je to stalo jer su se potrošile kvote. Tu se ratovalo, bila je upletena i politika, povlačile su se veze i kako to već ide. No kada je stalo, 90 posto tvrtki je prestalo s radom i otišlo iz djelatnosti. Bilo je to loše vrijeme, radi se o 2014. i 2015. godini. Rijetki su opstali, dalo bi se nabrojiti na prste. Mi smo recimo prvi u Hrvatskoj dobili licencu kao instalateri i postepeno smo počeli rasti – prisjeća se Tuđa.

Počeli su potom drugačiji sistemi natječaja, gdje su ljudi počeli dobivati subvencije za investiciju, dok je cijena električne energije postala ona tržišna. Objavljuju se natječaji, malo za industriju, malo za trgovinu, pa za OPG-e i kućanstva. Za sve njih u NETeku pripremaju dokumentaciju kako bi se mogli prijaviti na te natječaje.

– Bez lažne skromnosti, rekao bih da imamo prolaznost na natječajima gotovo 100 posto. Od malih elektrana, do onih velikih. Radimo i male, za kućanstva, jer u periodima kada su došla krizna vremena, preživjeli smo upravo zbog njih. Radilo se o sitnim elektranama za kućanstva ili OPG-ove, koje su možda vrijedile do 2000 eura. Tako da ni danas ne odbijamo te takozvane male, jer da njih nije bilo kad je bilo najteže, ne bi bilo ni nas. Danas ima više posla za industriju, za ‘velike’ i radimo elektrane od 100 do 500 kW, a najveću smo napravili u Kerestincu, od 1 mW, koja je raspoređena na tri zgrade – objasnio je Tuđa, a potom nam opisao postupak kada netko dođe kod njih tko bi želio uložiti u elektranu.

Sve se vidi unaprijed

– Počnemo od toga da vidimo koliko klijent ima potrošnju struje, jer poanta je da se ne radi jača elektrana nego što on potroši. Cilj je dakle zadovoljiti skoro 100 posto vlastitih potreba, a ne raditi višak jer se to ne isplati. Bitan podatak nam je i kolika je otkupljena snaga od HEP-a i kada to vidimo, onda mi dalje po katastru pronađemo sve podatke o mjestu gdje bi se elektrana radila i pomoću softvera napravimo 3D simulaciju zgrade, smještaja modula,… Izračuna se i prinos elektrane, ubace se podaci o potrošnji, onda se izračuna koliko se energije potroši direktno, koliko ide HEP-u, koliko su uštede, točno se može vidjeti za koliko će biti povrat investicije. Po sadašnjim cijenama to je jako kratko, primjerice, za elektrane od 500 kW investicija se vraća za neke tri godine. Sada je to tako jer je cijena struje visoka. Dakako, što je manji projekt, oprema je skuplja i povrat je duži, dok kućanstva imaju još jedan, nazovimo ga tako, problem. Naime, naša Vlada još ne sluša naputak Europske komisije da smanji PDV na tu opremu, odnosno odgađa to iako će to s vremenom morati učiniti – kaže Tuđa i naglašava da zahvaljujući softveru, unaprijed znaju sve – smještanje orijentacije elektrane u odnosu na istok i zapad, koliko ima sunčanih sati te prema tome biraju opremu – koji će biti moduli, koji pretvarači i prema tome točno znaju koliko će takva oprema, upravo tako položena, proizvesti struje.

– Prosjek u Krapinsko – zagorskoj županiji je oko 1200 kWh po kilovatu instaliranih modula. Zagorje je među najlošijima u Hrvatskoj po tome, ali recimo u Njemačkoj imaju 900-1000 kWh u Bavarskoj, a rade elektrane i na sjeveru zemlje, gdje imaju 700-800 kWh. A kod nas je 1200 kWh kao loše, što naravno uopće nije slučaj. U Dalmaciji je to oko 1500 kWh, njih je Bog dodatno nagradio – objašnjava Tuđa.
Otkriva da sve elektrane koje su napravili prate i daljinski, za svaku na bilo kojem mobitelu ili računalu mogu vidjeti trenutnu proizvodnju, sve povijesne podatke. Investitor dakako to može samo za svoju elektranu, sve na mobitelu može pratiti u realnom vremenu. Zanima nas koliko bi nas to koštalo, dakle sav taj materijal i posao da se završi elektrana.

– Pa za recimo neku tvrtku koja želi izgraditi elektranu od 100 kW, što je neki prosjek, koštalo bi oko 85.000 eura, PDV je ovdje nula, prijenos porezne obaveze u graditeljstvu. Ta bi elektrana proizvela struje u vrijednosti oko 200-tinjak tisuća kuna godišnje. Trenutno je to dobra matematika, s time da su to cijene energije otprije nekoliko mjeseci. Međutim, ovo što se sada događa zbog rata u Ukrajini, to nije normalno i na duže je staze neodrživo, jer sada se investicija po ovim cijenama vraća i prije. Ne vjerujem da to može opstati i ne želim s time uopće računati – zaključuje Tuđa.

Zapošljavaju operativce

Koliko traju radovi?

– Kad je riječ o kućanstvu, projekt se napravi brzo, kroz nekoliko dana, zatim se predaje zahtjev HEP-u koji ima 14 dana za odgovor da daju suglasnost, koja inače vrijedi dvije godine, i kada se krene, nama treba jedan dan za ‘ključ u ruke’, da se elektrana pusti u pogon. Nakon toga se još samo rješava papirologija s HEP-om, to su formalnosti – objašnjava Tuđa i otkriva nam da posla ima dosta, sve je više zainteresiranih. – Zato bismo voljeli bismo zaposliti još ljudi u operativi, još bi bilo optimalno troje u montaži, od toga jedan elektrostruke i dva montera, odnosno pomoćna radnika. Onda bismo imali taman ljudi, zaokruženu firmu kako je ja vidim. Mi smo se prije godinu dana preselili ovdje u novi prostor u Zaboku, tu imamo skladište, radionu, urede i prije svega, ugodnu atmosferu za rad, što svakako doprinosi i uspješnosti pri realizaciji projekata – zaključuje Tuđa.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba