SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE KZŽ: Izglasan prvi rebalans proračuna – smanjen je za 19,3 milijuna kuna

PLEŠKO: Tko će platiti ako dođe do penalizacije zbog kašnjenja na aglomeraciji Zabok – Zlatar? KOLAR: Iz Zagorskog vodovoda kažu da su se strogo pridržavali zakona, nećemo prejudicirati

Objavljeno: 11.03.2022. Valentina Cigula

U krapinskoj Festivalskoj dvorani održana je šesta sjednica Županijske skupštine na kojoj je kao najvažnija točka dnevnog reda usvojen prijedlog prve izmjene Proračuna Županije za ovu godinu te je on sada manji za 19.397.435 kuna, odnosno sedam posto u odnosu na prethodni plan kada je iznosio 282.287.594,46 kuna.

Nakon što je predsjednik Skupštine Zlatko Šorša utvrdio kvorum, kao i obično održan je aktualni sat na kojem su svoja pitanja županu ovog puta uputili vijećnici Romeo Vincelj (nezavisni), Vladimir Pleško (HDZ), Zoran Gregurović (HDZ) te Ljubica Jembrih (HDZ).

Aktualni sat

Pleško je postavio pitanje vezano uz problem aglomeracije Zabok-Zlatar, odnosno zanimalo ga je, s obzirom na to da se radovi na projektu kako je istaknuo, vrijednom 600 milijuna kuna, ne odvijaju po planu i programu koji je preuzet kod potpisivanja ugovora, tko će pokriti troškove penalizacije ako do nje dođe – hoće li taj trošak snositi Hrvatske vode ili će to pokriti Zagorski vodovod, odnosno osnivači jedinice lokalne samouprave. HDZ-ov vijećnik kazao je kako od župana traži da se organizira sjednica na kojoj će se dobiti kompletna informacija o stanju projekta.

Župan Kolar odgovorio je kako će se ovo pitanje naći kao točka dnevnog reda sjednice te da će na sjednicu doći i direktor Zagorskog vodovoda koji će dati informacije koje Pleško traži.

-Tražili smo očitovanje direktora te se on pisano očitovao i vi ste to dobili, prema tome informaciju imate. S obzirom na pitanja koja ste postavili, bojim se da ni na samoj sjednici kada će biti prisutan direktor, a obavijestio sam i Hrvatske vode te zamolio da na našoj sjednici bude i njihov predstavnik, nećemo dobiti sve odgovore. Iz razgovara i onoga što je upisano, iz Zagorskog vodovoda smatraju da su se strogo pridržavali zakona. Prejudicirati hoćemo li plaćati penalizaciju ili nećemo, u to se ne bi upuštao. To prepustimo tijelima kroz ZNS-ove, kroz završnu situaciju ako dođe do toga – kazao je Kolar.

Nezavisnog vijećnika Romea Vincelja zanimalo se kako, kada i u kojim rokovima će se realizirati projekt energetske obnove Osnovne škole Marije Bistrice – kapitalnog projekta koji je ušao u županijski proračun za prošlu, ali i ovu godinu. Župan je pojasnio kako energetska obnova škole Marija Bistrica nije krenula zato što nije raspisan natječaj Fonda  za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodavši da se za projekte energetskih obnova škola koje je Županija pripremila, čeka da se raspiše natječaj, istaknuvši da je sva dokumentacija spremna, a sredstva u proračunu osigurana.

-U onom trenutku kad se raspiše natječaj, aplicirat ćemo i vjerujem proći na natječaju, te ćemo tada ići u energetsku obnovu škole. Prije toga, to jednostavno nije moguće. O rokovima ne mogu ništa reći, iz jednostavnog razloga što nemamo utjecaja na Fond jer ne znamo kada će se ovaj natječaj objaviti, a još uvijek nije postavljena nikakva indikativna lista natječaja za ništa što inače radi  Ministarstvo regionalnog razvoja. Još uvijek nije potpisana nova financijska omotnica tako da ni Ministarstvo u ovom trenutku ne zna kada će biti raspisan natječaj tako da ni Fond ni ja ne možemo konkretno odgovoriti na to pitanje – pojasnio je Kolar.

Krapinskog gradonačelnika Zorana Gregurovića zanimalo je kako će se riješiti pitanje prihvatnog centra za raseljene ljude iz Ukrajine na području županije. Naime, kako je istaknuo i prijedlog Grada Krapine u početku je bila sportska dvorana Osnovne škole Augusta Cesarca, no zbog neadekvatnosti uvjeta odabrana je srednjoškolska dvorana u Krapini i kao rezervne varijante dvorana u školi u Đurmancu te Radoboju. Kako ističe Gregurović, problem je ako se u dvorani Srednje škole Krapina uspostavi prihvatni centar, nekoliko selekcija rukometaša te određene selekcije košarkaškog kluba, morat će trenirati u drugim mjestima.

Župan je kazao kako je predložena dvorana u kojoj nema natjecanja, međutim prijedlog je odbijen zato što ne zadovoljava kriterije.

-Ako bi se gledali apsolutno svi kriteriji, nisam siguran da ijedna dvorana može zadovoljiti apsolutno sve što je predviđeno, a hoće li biti mobilizirana dvorana Srednje škole u Krapini, o tome neće odlučivati Županija ni župan ni naš Stožer. O tome će odluku donijeti Nacionalni stožer. Siguran sam da ako se Zavod za javno zdravstvo i sanitarna inspekcija pozitivno ne očituju o ovome o čemu je gradonačelnik govorio, da dvorana sigurno neće biti mobilizirana – rekao je Kolar.

Samo kapitalni projekti

Problematiku nedostatka pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju otvorila je HDZ-ova vijećnica Ljubica Jembrih uputivši pitanje županu koje će mjere i u kojem vremenu, Županija poduzeti kako škole ne bi ostale bez pomoćnika u nastavi. Napomenula je da pomoćnici odlaze ako im se pruži prilika za bolje plaćena radna mjesta.

Župan je kazao kako će se za sljedeću školsku godinu osigurati dio sredstava da se povećaju plaće pomoćnicima u nastavi, pa pojasnio zašto to nije učinjeno sada.

– U ovom trenutku, dirali smo samo kapitalne projekte. Dodatna sredstva su osigurana iz Ministarstva, a nismo ih imali u proračunu. U ovom trenutku nismo se usudili dirati ostale stavke. Vidite što se događa s energentima, imamo ugovore i zaštićeni smo do 1. travnja. Idemo u objedinjenu nabavu za energente i bojimo se da će taj iznos biti znatno veći i u tom trenutku morat ćemo raditi rebalans proračuna i osigurati sredstva za hladni pogon, za energente  i onda ćemo vidjeti koliko će ostati prostora. Uvjete da njima ugovori traju od rujna do lipnja određuje Ministarstvo. Već ranije smo skrenuli pozornost na to da bi to bila dobra mjera da imaju ugovor skroz, pa da imaju ta dva mjeseca prihod, da to bude motiv da ostanu, no to u Ministarstvu nije prošlo. Mi ćemo sigurno pronaći određena sredstva da povećamo iznos plaće – pojasnio je Kolar, a zamjenica župana Jasna Petek kazala je kako bi konačno rješenje bila donošenje akata od strane Ministarstva kojim bi se ovo zanimanje profesionaliziralo.

Župan Kolar podnio je izvještaj o svom radu za razdoblje od srpnja do prosinca prošle godine, istaknuvši neke od najznačajnijih projekata i izazova pred kojima se Županija našla.

– Druga polovica godine je bila vrlo dinamična. Pandemija nam je zadavala probleme u zdravstvenom sustavu. Naše trajno nezadovoljstvo ne početkom obnove od potresa, od nas je tražilo dodatni angažman prema Ministarstvu graditeljstva i Fondu za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije, no nažalost sav naš trud koji smo uložili nije doprinio da krenemo s konkretnom obnovom na terenu. Jedna od ključnih stvari je bilo potpisivanje Razvojnog sporazuma 27. prosinca u Varaždinu s devet ministara Vlade Republike Hrvatske i četiri župana iz Varaždinske, Međimurske, Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije. Potpisali smo razvojni sporazum za sjever Hrvatske u vrijednosti preko 15 milijardi kuna koji bi nam trebao omogućiti ravnopravni regionalni razvoj po modelu Slavonija, Baranja i Srijem. Ta inicijativa je došla iz naše županije, zahvaljujem se i Vladi Republike Hrvatske i premijeru Plenkoviću koji je to prihvatio. Želim konkretne postupke i mjere. Nakon što sam prošli tjedan potpisao ‘N’ primjeraka koje moraju doći u svaku županiju i ministarstvo, očekujem da će premijer sazvati koordinaciju i da ćemo početi govoriti o konkretnim projektima – istaknuo je župan.

Među važnim događanjima u protekloj godini, Kolar je spomenuo i 30. obljetnicu formiranja 103. zagorske brigade, dodavši da je povodom toga izdana i monografija brigade.

– Bilo je postrojavanje veterana 103. brigade, uz prisustvovanje vrhovnog zapovjednika oružanih snaga i predsjednika Zorana Milanovića. Skrenuo sam pozornost na neke nacionalne i međunarodne nagrade koje smo dobili za naše projekte i naglasio taj kontinuitet – kazao je Kolar, pa se dotaknuo i mehanizma za opravak i otpornost te nove financijske omotnice.

– Imamo pripremljenih projekata u vrijednosti preko 1,2 milijarde kuna no zbog poznatih okolnosti koje su vezane uz rat u Ukrajini, nova financijska omotnica nije potpisana. Za mehanizam za otpornost i opravak još uvijek se ne znaju svi detalji. Spremni smo, čekamo se da se javni natječaji otvore, da apliciramo i vjerujem da ćemo 2023., 2024. i 2025. godine biti jedno veliko gradilište. Jasno i glasno smo iskazali našu namjeru da ZEZ financiramo iz ITU mehanizma Grada Zagreba. Zbog toga sam i održao razgovor s gradonačelnikom Tomaševićem kojem se i zahvaljujem što je za svoj prvi službeni posjet nekoj županiji u Hrvatskoj, odabrao Krapinsko – zagorsku županiju. Jasno je da eventualno na kraju godine može biti raspisan natječaj za ZEZ, a provedba iduće godine. Nije bilo potrebno da tu stavku držimo u proračunu, a isto tako za kapitalne projekte koje smo pripremali kroz Razvojni sporazum bilo je predviđeno da Županija bude prijavitelj – pojasnio je.

Župan je prokomentirao i rebalans proračuna.

 -Smanjili smo županijski proračun za 19.397.000 kuna, dakle sedam posto i to se svodi samo na kreditno zaduženje i ovo što smo prebacili na ustanove, a ukupan proračun smo smanjili za 13.987.000 kuna, dakle za jedan posto koji se odnosi na zdravstvene ustanove, manje ZEZ i to kad se zbroji dobije se zapravo isti iznos – kazao je.

Rebalans proračuna

Kako će Županija pružiti pomoć poduzetnicima – Kolar je kazao:

– U ovom trenutku sama Vlada  nije donijela konkretnu odluku za pomoć gospodarstvu, osim mjera koje su vezane za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata koje idu prije svega na domaćinstva. U stalnom smo kontaktu s Obrtničkom i Gospodarskom komorom te s cehom ugostitelja kao jednom posebnom granom. Zajednički ćemo analizirati koje će štete naše gospodarstvo pretrpjeti zbog rata u Ukrajini i mjera koje se uvode prema samoj Ruskoj Federaciji i tada ćemo procijeniti i vidjeti. Sljedeće ćemo godine potpisati godišnji ugovor o potpori Obrtničkoj i Gospodarskoj komori, a prije toga ćemo odraditi jedan radni sastanak upravo na tu temu i onda ćemo vjerojatno ako donesemo neke posebne zaključke za naše mjere i prezentirati na samom potpisu ugovora – istaknuo je.

HDZ-ov vijećnik Vladimir Pleško ostao je suzdržan kod izglasavanja rebalansa proračuna.

– Rebalans proračuna je akt kojeg donosi bilo koja jedinica lokalne samouprave i koji ima svoju težinu. Ovo je jedan od rijetkih primjera da smo imali manje izmjene proračuna vrlo rano na samom početku godine. Mnoge točke od proračuna koje su se mijenjale mogle su ostati praktički nepromijenjene do lipnja ili srpnja kada se rade veće izmjene proračuna. S obzirom na način djelovanja Županije, smatramo da  je to u jednom dijelu i bespotrebno trošenje vremena djelatnika Županije, a one najbitnije dvije-tri stavke proračuna koje su se trebale promijeniti zbog novonastalih prilika u dijelu raspisivanja natječaja i koje će se trebati raspodijeliti sredstva, moglo se napraviti s jednim ‘točkastim’ izmjenama u dvije rečenice, bez velikih zadiranja u birokraciju i velikih promjena, pompoznih izmjena. Sredstva su već ionako bila predviđena različitim stavkama vrlo male promjene. Uz sve proučavanje proračuna, smatramo da možda postoje još neke stvari koje su ostale u pozadini svega ostaloga. Hoće li biti još kakve izmjene i dopune proračuna vrlo skoro, što je i sam župan rekao da zbog različitih nastalih situacija koje on trenutno ne može procijeniti, moguće je i da će biti i različiti rebalansi proračuna. Kad dobijete neodređenu informaciju, ne možete biti za donošenje takvog proračuna, poglavito što iz naših prijedloga i svega ostalo što je bilo za osnovni proračun tijekom protekle godine bili smo suzdržani za donošenje proračuna prošle godine – pojasnio je Pleško svoje razloge za suzdržanost.

Bajka o Trnoružici

Pleško je prokomentirao i kako će rat u Ukrajini utjecati na prihode poduzetnika.

– Prihodi poduzetnika i gospodarstvenika Krapinsko-zagorske županije sigurno će ovisiti o novonastaloj gospodarskoj situaciji. Nije tu samo pitanje rata u Ukrajini, to je i pitanje kompletno energetske nesigurnosti koja postoji u Republici Hrvatskoj. Mi svoju energetsku ovisnost nismo uspostavili i zbog toga već sada dolazi do velikih problema u gospodarstvu s obzirom na plaćanje svih tih energenata. Novonastala situacija po pitanju Ukrajine i nemogućnosti nabave sirovina ili repromaterijala s područja zahvaćene ratom ili embarga prema Rusiji, u svakom slučaju će vrlo značajno djelovati na nemogućnost nepoštivanja ugovora koje imaju naši poduzetnici sa svojim kupcima i u tom se dijelu može očekivati u nekim granama proizvodnje možda i 20 do 30 posto pad prihoda i dakle, automatski prema tome pad dobiti i svih prihoda koji se naplaćuju putem proračuna – istaknuo je, pa se kratko osvrnuo i na županov izvještaj.

– Jedno je izvješće, a drugo je zadovoljstvo s radom. Proračun je u stilu proklamiranja naše Županije, Bajke na dlanu i ovog je puta bajka Trnoružica, a to je da smo u šumi svih izvješća koji su dani za protekli period bili u nemogućnosti vidjeti samo one najbolje stvari koje su se odvijale unatrag posljednjih šest mjeseci i to je bio naš osnovni prigovor, da se malo transparentnije i preglednije rade izvješća. S druge strane, prema zakonu, pozitivnim propisima Republike Hrvatske župan ima pravo donijeti izvješće kako želi. Samo smo ga htjeli uputiti da zbog preglednosti i brzine to izvješće, po našem mišljenju bude malo kvalitetnije. Pitanje samog župana i njegovog djelovanja mi možemo komentirati, a ocjenu će donijeti za tri godine građani Krapinsko-zagorske županije kada će ocjenjivati da li ima dalje povjerenje ili ne – zaključio je Pleško. (Valentina Cigula)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter