Na svetog Nikolu svoj dan slave grad i župa Krapina. Prigodni program u tijeku je od jutra, pa su tako na gradskom groblju, kod središnjeg križa, upaljene svijeće i položeni vijenci, a onda je u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa proslavljena sveta misa.
U 12.30 sati u Festivalskoj dvorani počela je prigodna svečanost, koja je okupila brojne uzvanike.
– Sretan sam što napokon možemo opet proslaviti Dan grada i održati svečanu sjednicu, iako ne na onakav način kao što smo to prijašnjih godina navikli, s obzirom na epidemiološke mjere, ali u svakom slučaju, već je dobro i pozitivno što se možemo ipak okupiti, za razliku od prošle godine, kada nam je to zbog svih mjera bilo onemogućeno. Godina koja je za nama, bila je puna izazova i strepnji uzrokovanih ovom epidemijom koronavirusa. Bilo je puno nepoznanica i puno toga se trebalo rješavati u hodu jer nitko od nas nije bio pripremljen na situacije koje su nam se kroz godinu događale, no neovisno o tome, mislim da možemo biti uistinu zadovoljni s onim što smo napravili u vremenu koje je iza nas, od prošlog Dana grada. Bilo je tu puno projekata i investicija, puno je toga pokrenuto. Neke se stvari završavaju i mislim da smo na dobrom putu. Ono što nam je u budućnosti velika želja, da se napokon otvore fondovi i projekti koji su nam uistinu važni i koji će sigurno dugoročno odrediti smjer razvoja grada Krapine, da ih možemo prijaviti i realizirati, poput projekta Crna kraljica, Šemničke toplice, ali i drugih. Ne možemo očekivati da će se to dogoditi preko noći, ali bitno da smo zacrtali startne pozicije, da smo odredili ciljeve, što želimo i na koji način želimo razvijati grad – rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, pa se osvrnuo na gospodarsku sliku svoga grada.
– U 2013. godini, kad sam postao gradonačelnik, prihodi poslova poreza na dohodak bili su nešto manji od 17 milijuna kuna, a ove će godine oni biti oko 26 milijuna kuna, što je značajno povećanje u ovih praktički osam godina. Ako znamo da su kroz osam godina nekoliko puta bile provedene porezne reforme koje su uvijek išle na štetu jedinica lokalne samouprave, mislim da je to uistinu dobar rezultat. Prateći podatke koje dobivamo od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, vidimo da se kontinuirano smanjuje broj nezaposlenih, a isto tako kontinuirano se poveća broj zaposlenih prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Drago mi je što su neke nove tvrtke prepoznale potencijal Krapine i izgradile ovdje svoje proizvodne pogone. Imamo nekoliko tvrtki koje će krenuti u investiciju, s obzirom na to da su otkupile zemljište, a imamo još i nekih drugih najava. Vidi se da se to kreće u dobrom smjeru. Spojna cesta Zabok – Krapina proći će kroz našu gospodarsku zonu, a u tom će se trenutku i sama gospodarska zona potpuno otvoriti, a već sama ta najava da se počela projektirati cesta kroz našu zonu, bila je na neki način ‘okidač’ da se i investitori počnu razvijati. Naravno, metaloprerađivačka industrija je industrija koja je uistinu dobro izdržala ovu krizu, fantastično radila u ovim vremenima, no, nažalost ono što nikome od nas nije drago, jest da se tekstilna industrija teško hrvala sa situacijom na tržištu za vrijeme epidemije, s obzirom na to da su izostajale narudžbe iz Europe jer su lageri bili puni. Moram priznati, država je tu uistinu puno pomogla za dvije naše najveće tekstilne industrije. U ove dvije zadnje godine, u pogledu pomoći za očuvanje radnih mjesta, ali i skraćeni radni tjedan, za te dvije tekstilne industrije isplaćeno je preko 16 milijuna kuna. To je ozbiljan novac i sigurno da bi puno teže sve to podnijeli da tih pomoći nije bilo – otkrio je Gregurović.
Predsjednik Skupštine
Svečanoj sjednici nazočio je i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
– Svi oni zahtjevi koji su s ovog područja poslani u moj resor su, ako nisu riješeni, u nekoj visokoj fazi rješavanja, a moram priznati da agilni gradonačelnik na tjednoj bazi provjerava u kojem su statusu njegovi projekti – kazao je Horvat, pa se osvrnuo na nacionalnu politiku.
– Sad smo u trenutku kada odgovaramo na amandmane saborskih zastupnika, dakle, politika je u fazi jednog ključnog momenta, a to je donošenje proračuna za 2022. godinu. Siguran sam da ste imali prilike vidjeti koje su glavne konture tog proračuna, odnosno, težnja politike u četiri ključna cilja. Radimo sve kako bismo već s 1.1.2023. imali euro kao platežno sredstvo u Republici Hrvatskoj. Želja nam je zadovoljiti sve stroge kriterije koje moramo ispuniti da bismo postali dio jednog posebno štićenog schengenskog prostora i dio jednog udruženja zemalja. S druge strane, radimo puno na očuvanju sigurnosti prostora Republike Hrvatske, pa su u tom cilju nabavljeni višenamjenski borbeni avioni “Rafale”. I onaj zadnji, ključni moment, koji se tiče prvenstveno mog resora, pribavili smo jedan dio novca da bismo obnovili potresom pogođena područja. Pred očekivanjem smo i 2,2 milijarde temeljem ‘petrinjske’ aplikacije, dakle, negdje oko 12,8 milijardi kuna pribavljenih sredstava da bismo se uhvatili u koštac s tim problemom – kazao je Horvat, pa odgovorio na pitanje kako teče obnova nakon potresa na području KZŽ.
– Provedbeno tijelo na prostoru Krapinsko – zagorske županije je prvenstveno Županija u tri javna poziva, još uvijek jedan nije raspisan, moram priznati da mi je malo žao zbog toga, imam jednu koordinaciju drugi tjedan sa županom, stavit ćemo na stol sve probleme, ako oni postoje, u želji i namjeri da ovaj novac koji smo dobili, na vrijeme iskoristimo, na dobrobit vraćanja cjelokupne infrastrukture u prvobitno stanje. U nekim ćemo situacijama imati prilike doraditi i podići standard i prometne i druge infrastrukture, pa kada se i jedna i druga pozicija stave na stol, bitno je što prije uočiti sve probleme da bi onda sva planski utrošena sredstva bila opravdana, odnosno, da bi neovisni revizor nakon šest mjeseci isteka mogućnosti trošenja tog novca, svojim izvješćem ‘uvjerio’ Europsku komisiju da je tih 5,1 milijarda utrošena na dobar način – rekao je Horvat, koji je na svečanoj sjednici nazočio kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.
Ivan Jarnjak počasni je građanin Krapine.
– U Krapini sam prije 30 godina bio predsjednik Skupštine općine Krapina i to mi je veliki ponos i čast, a u Krapini sam i delal, od 1972. godine, kada sam ovamo došao kao mlad inženjer iz Zagreba, na mjesto direktora izgradnje pogona na mjestu gdje je bio rudnik u Strahinju. Tamo sam upoznao puno divnih ljudi, bivših rudara, ali ono čime želim završiti, jest sljedeće: u Krapini sam bil, otišel, ali Krapina nigdar iz mene nije izašla. Krapinu je danas prekrasno vidjeti, a navest ću vam samo jedan primjer. Kad sam došao u Krapinu, kao predsjednik Skupštine, ona je tada na 100 stanovnika imala tri telefona. Za usporedbu, Knin je tada imao 27 telefona na 100 stanovnika. Krenite od tih elementarnih stvari, pa nadalje, ovo kako danas Krapina izgleda, to je krasno i to me veseli. Čestitam gradonačelniku koji se trudi da tu Krapinu uljepša, razvije, da ljudi ovdje ostaju i da ovdje žive. To je važno. Kad se stvore dobri uvjeti, ljudi buju ostali tu – zaključio je Jarnjak.
Krapinčanima je njihov dan čestitao i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
Strateški projekti
– Suradnja između Grada i Županije je, usudio bih se reći, vrlo dobra. Neke strateške projekte koje smo radili, radili smo u jednoj sinergiji. Naš Poduzetnički centar je napravljen u Krapini europskim sredstvima, ali prije smo dogovorili s Gradom Krapinom da u tu svrhu daruju zemljište Krapinsko – zagorskoj županiji jer smo smatrali da treba tu treba ojačati i širiti gospodarsku zonu, ali i jačati srednju školu. Tu je i projekt Šemničkih toplica, gdje smo se uključili u izradu samog projekta i sufinancirali onaj udio samog Grada, a tu su i neki kontakti koji su vezani uz Lepoglavsku spojnicu te ostalu infrastrukturu. Ono što nas očekuje u idućem razdoblju, to je priča elektrifikacije pruge do Krapine, koja je nama od strateškog interesa, s obzirom na to da najvjerojatnije Lepoglavska spojnica neće ići kroz Krapinu. Konačno ćemo u funkciju staviti podzemnu garažu ispod Srednje škole u Krapini, koja će sigurno s nekakvih 50-ak mjesta malo rasteretiti i smanjiti problem parkiranja koji u Krapini objektivno postoji. Tu su još neki projekti uređenja i modernizacije, primjerice, pristupne ceste do Doma zdravlja i još neki projekti koje ćemo zajedno provesti u sljedećem razdoblju – najavio je Kolar.
Na svečanoj su sjednici bili i predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Žarka Tušeka, saborski zastupnici Krunoslav Katičić, Željko Pavić i Siniša Jenkač, državna tajnica u Ministarstvu turizma Sandra Herman, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, predsjednika Uprave HAMAG – BICRO-a Vjeran Vrbanc, savjetnik u Kabinetu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tomislav Milunović, načelnik Sektora za razvoj digitalne infrastrukture u Središnjem državnom ured za razvoj digitalnog društva Nikola Modrušan, savjetnica u Ministarstvu hrvatskih branitelja Nevenka Benić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt te počasni građani grada Krapine, preč. Tomica Šestak, Ivan Jarnjak i Radimir Čačić.
Povodom Dana grada, uručena su i gradska priznanja najzaslužnijim građanima.
Tako su Priznanja gradonačelnika Krapine uručena Dei Presečki, Sofiji Frljužec i Alenu Gamilecu, Malu plaketu Grada Krapine dobili su Nikola Daković, Petra Žnidarić i Borna Cesarec, dok su Plakete Grada Krapine uručene Suzani Pracaić, Stjepanu Šalkoviću i Borni Cesarcu.
Ovogodišnji dobitnici Povelje Grada Krapine su Dragutin Čavužić, Marijan Travenšćak, Josipu Hršaku te liječnici, prim. dr. med. Rajko Fureš, i dr. med. spec. radiologije Zvonimir Friščić.
Dodijeljene su i nagrade u sklopu projekta “Krapinski pušlek”, za najljepše uređene okućnice i balkone. (jj, vc)
