Na sjednici održanoj u utorak, prihvaćena je Informacija o stanju gospodarstva Varaždinske županije za 2020. i prvo polugodište 2021. godine u kojoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s područja Varaždinske županije, stoji da je protekle godine na mjesečnoj bazi evidentirano u prosjeku 2950 nezaposlenih osoba, što je 408 više u odnosu na prosječan broj nezaposlenih u 2019. godini, pišu Varaždinske-vijesti.hr.
Pad nezaposlenosti
Prosječna je stopa nezaposlenosti u županiji bila 4,3 posto, odnosno, druga najniža stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, a u prvih šest mjeseci ove godine, pad nezaposlenih je nastavljen te je u lipnju Varaždinska županija imala najnižu stopu nezaposlenosti od svih županija sa stopom od svega 3,5 posto, odnosno, dvostruko manje od državnog prosjeka (7,3 posto).
Mladen Jakopović, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove, rekao je da u 2020. godini i početkom ove, unatoč pandemiji, nije primijećen značajniji pad gospodarskih aktivnosti.
– Dapače, krajem 2020. i 2021. godine svi pokazatelji su u plusu. Što se tiče povećanja broja zaposlenih, 2020. u odnosu na 2019. godinu, imamo povećanje od 1,6 posto kod pravnih osoba i 4,4 posto kod obrta, s time da je u prvoj polovici ove godine rast obrta od 6,2 posto, što je jako puno zahvaljujući mjerama. Neto financijski rezultat je povećan u županiji za čak 22 posto, po čemu smo najbolji u cijeloj Hrvatskoj. U prošloj godini ostvareno je izvoza od 9,2 milijarde kuna, što je 6,7 posto ukupnog izvoza RH, a bilježimo i veliki vanjskotrgovinski plus, 4,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2019. pet posto više – rekao je Jakopović i spomenuo da su problem prosječne neto plaće.
Prosječna plaća po zaposlenom u gospodarstvu Varaždinske županije je u 2020. godine iznosila 5257 kuna što je za 714 kuna manje od državnog prosjeka, ali je Jakopović istaknuo da je ona u zlatnoj sredini.
Vijećnik Mario Lešina rekao je kako 2020. godina ne može biti referentna, a upozorio je i na ključne probleme s kojima se suočavaju gospodarstvenici.
Industrija 4.0
– Dogodila se jedna velika distorzija na svjetskom tržištu, skraćuju se lanci nabave i opskrbe, a dio proizvodnje se iz azijskih zemalja vraća natrag u Europu što je napravilo jednu inflacijsku spiralu. Vlada je intervenirala s mjerom očuvanja radnih mjesta, a onda i s podizanjem minimalnih plaća, ali mi se sada suočavamo s ekstremnim problemom: nemamo dovoljno ljudi za rad, a druga stvar, obrazovni sustav, u koji Županija puno ulaže, nije usklađen s potrebama gospodarstva. Distorzija na tržištu dovela je do toga da sada, jedan vodoinstalater zarađuje više nego sveučilišni profesor, bagerist zarađuje više od liječnika – upozorio je vijećnik i dodao da bi rješenje mogao biti prelazak na industriju 4.0.
– S kojim god poduzetnikom razgovarate reći će da ima dva temeljna problema: problem s kvalificiranim radnicima i problem rasta plaća brži od rasta produktivnosti. Kao rješenje se nameće industrija 4.0, koja je po definiciji zamjena ljudi i njihovih kognitivnih sposobnosti sa strojevima i umjetnom inteligencijom. Sada treba pokazati kako ulaganje u gospodarstvo nije ulaganje u zone, asfalt i beton: ulaganje je trajno osigurati konkurentnost i održivost – rekao je Lešina i dodao kako za sada još nisu sigurni svi detalji, ali kako će 2022. biti godina prekretnica.