IZAZOVNA, ALI USPJEŠNA GODINA: Uoči Dana grada Krapine, razgovarali smo s gradonačelnikom Zoranom Gregurovićem

“Nadvožnjak Lepajci pušta se u promet ovog mjeseca, a spojna cesta od Začretja na proljeće”

Objavljeno: 05.12.2021. Jelena Jazbec

Uz blagdan sv. Nikole biskupa, svoj dan slave grad i župa Krapina. Tim povodom, gradonačelnik Zoran Gregurović osvrnuo se na proteklih godinu dana, ističući najvažnije projekte, a otkrio nam je i planove za iduću godinu.

Među brojnim projektima provedenima na području vašeg grada, koje biste izdvojili kao one koji su obilježili proteklih 365 dana?

Moram priznati da su i prošla i ova godina bile pune izazova, nepoznanica i strepnji, novih situacija na koje je trebalo odgovoriti, a na koje zasigurno nismo mogli biti pripremljeni, kao niti drugi. Činjenica jest da je epidemija znatno utjecala na projekte i radove na području grada, ne samo što se tiče broja projekata, nego i što se tiče dinamike izvođenja radova. Od prošlogodišnjeg Dana grada, završena je fasada na gradskom Dječjem vrtiću “Gustav Krklec”, postavljene su antitraumatske podloge, završena je rekonstrukcija krovišta na Osnovnoj školi Augusta Cesarca te je u toj školi ugrađeno i dizalo, pa možemo reći da imamo školu koja je u potpunosti prilagođena učenicima s invaliditetom. Što se tiče Osnovne škole “Ljudevit Gaj”, prošle je godine Ministarstvo kulture s 200 tisuća kuna pomoglo zamjenu vanjske stolarije, a ove godine sa sto tisuća kuna zamjenu unutarnje stolarije. Nakon potresa krajem prošle godine, došlo je do određenih puknuća na sportskoj dvorani te škole, pa je napravljen projekt sanacije, koji je i realiziran. Izbetonirani su novi vijenci, kako bi konstrukcija bila stabilna te da, ne daj, Bože, uslijed nekih novih nepogoda, ne dođe do urušavanja ili nekih drugih težih posljedica. Uređena je i učionica na otvorenom te staze oko te škole. Što se tiče drugih važnih projekata, moram spomenuti našeg dobrog partnera, Hrvatske vode, koje nam sufinanciraju rekonstrukciju podzemne infrastrukture, pa je tako završena rekonstrukcija glavnog cjevovoda od Polja Krapinskog do Velike Vesi, rađena je rekonstrukcija u naselju Popovci, kao i po drugim dijelovima grada, dovedena je voda do naselja Jurmani u Škarićevom, radilo se u Donjoj Šemnici, Gornjoj Pačetini, zamijenjen je glavni magistralni vodovod u Podgori, napravljena je rekonstrukcija podzemne infrastrukture u nekim dijelovima Podgore, a svakako najznačajniji zahvat je rekonstrukcija podzemne infrastrukture u naselju Šabac. Moram priznati da od svih radova koje smo do sad imali na rekonstrukciji podzemne infrastrukture, i što se tiče centra grada i južne zone, ali i naselja Paradižum i drugih ulica, poput Ulice ilirskog pokreta i Ulice Janka Leskovara, Šabac je u svakom slučaju do sad najveći i najopsežniji, ali i najzahtjevniji projekt, gdje smo se suočavali s nizom problema. Radi se o projektu na kojem je bilo nekoliko investitora, više izvođača. Hrvatski telekom je radio pripremu za optički internet, HEP je radio rekonstrukciju niskonaponske mreže, plinara je mijenjala stare dotrajale cijevi na dionicama gdje one nisu zamijenjene, mijenjale su se vodovodne cijevi, a Grad još treba napraviti i rekonstrukciju javne rasvjete. Što se tiče radova na podzemnoj infrastrukturi, oni su završeni i sada još treba napraviti površinsko uređenje. Nažalost, tijekom izvođenja radova, susretali smo se s nizom problema, znalo se dogoditi da zbog situacije s koronavirusom pojedine ekipe moraju ići u izolaciju, a sljedeći izvođači ne mogu ići dalje s radovima dok prethodni ne završe. To nam se događa i sada, pred sam kraj radova, pa, usprkos našim nadanjima da će do kraja godine sve biti gotovo, sanirat ćemo prekope i određene dijelove, čim se situacija popravi, krenut će se s površinskim uređenjem i ja se nadam da će to biti završeno u primjerenom roku. No, sada je u fokusu da se svim stanovnicima naselja Šabac omogući normalno prometovanje. Moram priznati da su bili uistinu strpljivi i ja im na tome zahvaljujem. Dotrajala infrastruktura već je počela stvarati probleme i sigurno da kod tako opsežnih radova nije jednostavno živjeti i funkcionirati na samom gradilištu, stoga im zahvaljujem na strpljenju i razumijevanju. Znam da nije bilo lako, ali vjerujem da će sada kada se radovi završe, i oni biti zadovoljni. Što se tiče naselja Šabac, nakon što smo prije nekoliko godina ondje izgradili malonogometno igralište s umjetnom travom i uredili park, ove je godine ondje postavljeno nekoliko novih sprava za djecu.

Što je s prometnom infrastrukturom?

Hrvatske ceste su nam značajan partner, pa je tako sagrađen kružni tok kod vatrogasnog doma u Krapini, koji poboljšava frekvenciju prometa, kao i sigurnosne uvjete na tom raskrižju. Iako su se radovi isto malo otegnuli, vjerujem da su sada svi zadovoljni. Prilikom izvođenja tih radova, vidjelo se i da je postojeći most u Ulici Ante Starčevića u izuzetno lošem stanju, pa se krenulo i s rekonstrukcijom tog mosta. Oštećenja su bila mnogo veća nego što se to na početku mislilo, možda su radovi zbog toga nešto duže trajali, možda je promet bio nešto duže zatvoren, ali sad imamo saniran još jedan od mostova na području grada. Također, saniran je i postojeći pješački most u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda te je napravljena pristupna rampa za osobe s invaliditetom, a do konca godine će se postaviti i rasvjeta na taj most i na most u Ulici Ante Starčevića. Pri kraju su i radovi na spojnoj cesti od Svetog Križa Začretja do Krapine, dakle, na onom dijelu kod nadvožnjaka Lepajci, gdje je promet bio zatvoren preko nadvožnjaka, pa su se morali koristiti obilazni i alternativni pravci, i sigurno da tu nije bilo jednostavno ni živjeti ni raditi, jer, nažalost, ti obilazni pravci su bili dosta dugi, ali, evo, i ti radovi se polako privode kraju, pa bi nadvožnjak tijekom prosinca trebao biti pušten u promet, a onda na proljeće sljedeće godine bi trebala i sama ta dionica spojne ceste od Začretja do naselja Lepajci, biti gotova i puštena u promet, što će pridonijeti prometovanju prema Začretju, Zaboku i dalje prema Zagrebu, i sigurno će ta prometnica donijeti velike benefite. Nakon toga, očekujemo od Hrvatskih cesta i raspisivanje natječaja za nastavak izgradnje te spojne ceste dalje prema Krapini. Bio je tu ove godine i niz radova na asfaltiranju nerazvrstanih cesta, toliko je dionica koje su sanirane i asfaltirane da ih je teško sve pobrojati, ali i u to su uložena značajna sredstva, kao i u dopunu postojećih dječjih igrališta novim dječjim spravama. Bio je tu i niz manjih komunalnih akcija, to su možda radovi koji se brzo zaborave, ali svakako doprinose povećanju kvalitete života i ljepšem izgledu grada.  

Ulagalo se i u sportsku infrastrukturu.

Spomenuo bih radove na Športsko – rekreacijskom centru u Podgori, gdje je ove godine sagrađeno nogometno igralište s umjetnom travom. Na zadovoljstvo svih korisnika tog igrališta, u tijeku su i radovi na izmještanju ceste koja prolazi kroz sportski centar. Oni bi trebali završiti do proljeća sljedeće godine. Također će se sanirati i postojeća cesta koja ide kroz sportski centar i na taj način će cijeli sportski centar dobiti jednu novu vizuru. Naravno, tamo pripremamo još nekoliko projekata kako bi se taj centar uistinu mogao podići na razinu na kojoj bi trebao biti.  

Koliki je planirani proračun za iduću godinu i koje biste najvažnije projekte izdvojili?

Nacrt proračuna je pripremljen, sada se još samo dorađuju neki detalji. Iznosit će oko 75 milijuna kuna, a tu ulaze i decentralizirane funkcije i ono što ide iz Ministarstva, dakle, plaće za obrazovne djelatnike i slično, a što je značajan dio gradskog proračuna. Što se tiče investicija, nastavit će se s onim već pokrenutima, dakle, nastojat ćemo da se one završe. Tu će biti dosta radova i na komunalnoj infrastrukturi. Ono što smo planirali ove godine, ali nismo uspjeli ostvariti, jest zamjena postojećih rasvjetnih tijela na području grada novim LED rasvjetnim tijelima, preko natječaja za Ugovor o energetskom učinku, kako bi se to financiralo iz uštede. Mi ćemo biti prvi grad u županiji koji će to imati potpuno prilagođeno novom pravilniku koji je donesen koncem prošle godine. Prošle smo godine imali pripremljenu projektnu dokumentaciju, ali smo je ove godine morali promijeniti da je uskladimo s novim pravilnikom, pa se sve to skupa malo odužilo zbog određenih okolnosti, ali, u svakom slučaju, to je jedan od značajnijih projekata koji će iduće godine ići. Također, nakon što smo prošli na natječaju za izgradnju brzog interneta na području bivše općine Krapina, dakle grada Krapine i naših susjednih općina, odabran je projektant, počela se pripremati projektna dokumentacija i sljedeće godine bi se trebalo krenuti i s radovima na tom projektu, sukcesivno, kako će koja projektna dokumentacija za koju dionicu biti gotova, tako će se započeti i s radovima. Taj bi projekt trebao biti završen do konca 2023. godine. Tu je i sanacija odlagališta komunalnog otpada Gorjak, nešto što mnogi građani ne vide, ali kada tu sanaciju ne bismo proveli, onda bi to itekako svi zajedno osjetili i nemogućnošću odvoženja otpada, ali i većim cijenama odvoza otpada, s obzirom na to da bismo onda morali tražiti neka druga rješenja. Naravno, bit će tu i niz drugih manjih komunalnih akcija, asfaltiranja cesta, uređenja igrališta i slično.

U kojoj je fazi projekt izgradnje spomen obilježja hrvatskim braniteljima?

To je projekt koji je započet još 2019. godine. Prilikom prvih radova, kao što je poznato, pronađeni su ulomci keramike te su radovi zaustavljeni od strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Prošle su se godine, što se tog otkrića tiče, trebala izvršiti probna iskapanja, što je učinjeno tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine. Koncem godine smo dobili i nalaze tih probnih iskapanja te su pronađeni još neki arheološki ostaci i tada je naloženo temeljito istraživanje cijelog lokaliteta. S obzirom na to da nismo imali osiguran novac za tu svrhu, krajem prošle godine osigurana su sredstva u proračunu za ovu godinu, raspisan je i postupak nabave, odabrani su izvođači radova koji su proveli ta arheološka istraživanja i sad, nakon što smo dobili nalaze, moglo se krenuti s radovima. Oni su započeli prije dva – tri tjedna. Nažalost, dolazi zimsko vrijeme, što će znatno otežati radove, ali neovisno o tome, mi računamo da će oni završiti oko proljeća iduće godine.

Što je s projektima “Crna kraljica“ i Šemničke toplice, za koje namjeravate povući sredstva iz EU fondova?

Sada se pripremaju programi kroz Nacionalni fond za otpornost i oporavak. Isto tako, pripremaju se i programi za novo programsko razdoblje u koje smo ušli, 2021. – 2027. Nakon što se krene s natječajima i nakon što se počnu raspisivati natječaji po tim programima, tek onda ćemo se na njih moći i javljati. Najavljuje se raspisivanje prvih natječaja u drugoj polovici sljedeće godine, ali u ovom trenutku još ne znamo koji će programi ići sljedeće godine, a koji 2023. Dakle, čekamo otvaranje natječaja kako bismo sve pripremljene projekte, ali i one koje tek pripremamo, mogli kandidirati. Naš je ‘hendikep’ to što smo u sedmoj skupini po indeksu razvijenosti, što nam oduzima određene bodove. Kada se pogleda bodovanje i rang lista, vidljivo je da imamo toliko bodova manje od nekih koji su prošli na natječajima, koliko smo izgubili na indeksu razvijenosti ili zato jer nismo brdsko – planinsko ili potpomognuto područje, a to su bodovi koje više ne možemo nadoknaditi kroz projektnu dokumentaciju, iako je pripremamo na način da možemo ostvariti najveći mogući broj bodova. No, upravo iz tog razloga mi je posebno drago što je pokrenut ITU program, u koji je ušao i Grad Krapina. Mi smo donijeli odluku o obuhvatu našeg urbanog područja, u koji će ući općine koje su nekada činile općinu Krapina. Postoje dva osnovna uvjeta za obuhvat urbanog područja. Jedan je teritorijalna povezanost, a drugi da udio dnevnih migracija prema gradu sjedištu, odnosno gradu Krapini, mora biti više od 30 posto, a taj udio više od 30 posto zadovoljavaju samo naše susjedne općine. Dobro je to da ćemo sa sredstvima koja će nam biti dodijeljena, sami moći pripremati programe, dakle, projekte koji su nama zanimljivi i koje bismo mi željeli realizirati, dakle, praktički bismo na neki način sami mogli odlučivati o tome što je to nama važno. Spominju se minimalni iznosi od oko 10 milijuna eura koji bi trebali biti osigurani za urbano područje. Možda to nisu velika sredstva za neke velike projekte, ali je to 10 milijuna eura koje do sada nismo imali na raspolaganju, a sada ćemo imati.

Bili ste nedavno u Crnoj Gori, gdje ste i potpisali sporazum s Općinom Pljevlja. Kako je došlo do te suradnje i što će sve ona uključivati?

Sve je počelo kada sam upoznao njihovog predsjednika Općine. Kad smo počeli razgovarati, vidjeli smo da imamo puno toga zajedničkog. Kada je naš veleposlanik u Podgorici, gospodin Grubišić, čuo o tim razgovorima, rekao je da bi mu bilo drago jer u tom trenutku nije postojala nijedna suradnja grada iz Crne Gore s nekim gradom iz Hrvatske. Počeli smo razgovarati gdje možemo surađivati i razmjenjivati informacije. U prednosti smo, imamo određene sugestije koje možemo dati njima za pristupanje Europskoj uniji i za fondove, ali moram priznati da su i oni u određenim segmentima ispred nas, pa možemo čuti i njihova iskustva. Bili smo kod njih na Danu Općine, kada su i otvorili Muzej “Putevima Homo sapiensa“, pa su ondje bili i  predstavnici našeg Muzeja krapinskih neandertalaca. I tu se vidjela jedna povezanost između nas. Sporazum koji smo potpisali, jedan je općeniti sporazum o suradnji. U svakom slučaju, bilo bi mi drago da dođe i do one više razine, dakle, do bratimljenja, ali za to trebamo ostvariti određene pretpostavke. Mora se dobiti suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, odluka Gradskog vijeća, no drago mi je da smo započeli suradnju i da imamo prilike surađivati. Općina Pljevlja ima veliki turistički potencijal. Vidjeli smo neke zanimljive stvari koje bi se mogle primijeniti i kod nas. Naime, s obzirom na to da kroz njihovu općinu prolazi rijeka Tara, postoji most na rijeci i rafting te neki drugi vidovi turizma. Bilo je zanimljivo vidjeti i čuti ta iskustva.

Kad smo kod turizma, kako ste zadovoljni manifestacijom “Tjedan kajkavske kulture“, koji ste u rujnu organizirali u ovim neobičnim pandemijskim uvjetima?

Moram priznati da, što se tiče organizacije ovogodišnjih događanja i manifestacija na području grada Krapine, praktički svaka od njih se organizirala u zadnji čas, s obzirom na veoma promjenjive epidemiološke mjere i bilo je teško nešto organizirati puno unaprijed, s obzirom da se do zadnjeg nije znalo kakvi će uvjeti biti, ali u svakom slučaju drago mi je da se Tjedan kajkavske kulture održao. Mislim da su, usprkos epidemiji, svi bili zadovoljni sadržajima koji su bili organizirani, a to se najbolje vidjelo po broju posjetitelja jer ne sjećam se, pa čak i iz onih godina prije epidemije, kada je bilo toliko posjetitelja koliko je to bilo ove godine.

Što ste pripremili za Dan grada?

Već tradicionalno, prosinac u Krapini ima određene manifestacije. Nažalost, od nekih smo programa morali odustati zbog aktualnih epidemioloških mjera, no, svake subote pali se adventska svijeća ispred Pučkog otvorenog učilišta. Uoči Dana grada, u nedjelju će se održati svečani koncert Klape sv. Juraj i Orkestra Hrvatske ratne mornarice povodom Dana grada. Na sam Dan grada, u ponedjeljak, već tradicionalno, s obzirom na to da je i Dan naše župe, ide se na svetu misu. Nakon toga u 12.30 sati održat će se svečana sjednica Gradskog vijeća u Festivalskoj dvorani. Bit će tu i predstave te niz drugih sadržaja kroz prosinac, no u puno manjem obimu nego što je to bilo prijašnjih godina. Ulaz na sva događanja je moguć, naravno, uz poštivanje svih epidemioloških mjera i COVID potvrdu. Jedna od stvari od kojih smo, nažalost, morali odustati, jest doček Nove godine na trgu. S obzirom na to da je propisano da se, ako je više od 50 posjetitelja na otvorenom, moraju kontrolirati COVID potvrde, zaključili smo da je to u ovim uvjetima jednostavno nemoguće organizirati.

Što biste poručili građanima uz Dan grada i župe?

Svim Krapinčanima i Krapinčankama, župljankama i župljanima želim čestitati Dan grada i župe, uz želju da gledamo ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja jer to je jedini pravi put da bismo doprinijeli razvoju našeg grada. 

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter