ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA: Proračun KZŽ rebalansom povećan za četiri posto, župan istaknuo velik broj prekovremenih sati županijskih djelatnika

KOLAR: Da sam na mjestu oporbe, čestitao bih na tome. PLEŠKO: I dalje se može čuti da je prijepodne teško naći slobodno mjesto u kafiću jer su ondje službenici županijskih i državnih službi

Objavljeno: 17.11.2021. Valentina Cigula

U sportskoj dvorani krapinske srednje škole u srijedu je održana četvrta sjednica Županijske skupštine. Nakon što je predsjednik Skupštine Zlatko Šorša utvrdio da je nazočno 30 od ukupno 37 vijećnika i vijećnica, održan je aktualni sat na kojem su svoja pitanja županu Kolaru uputili Dražen Šurbek (HDZ), Mirko Šivalec (DP) i Vladimir Pleško (HDZ).

Šurbeka je zanimalo uređenje lokalne ceste od Dvora Veliki Tabor, za koji je izrađena projektna dokumentacija i izdana građevinska dozvola, odnosno plan i dinamika uređenja dionice od križanja, pa otprilike 300 metara prema samom Dvorcu.  Jednako tako, vijećnika je zanimalo u kojoj je fazi, kako je rekao, godinama spominjan otkup samog zemljišta oko Dvorca koji bi se uredio.

Na pitanje o zakupu odgovorio je župan, rekavši da, što se tiče otkupa zemljišta, postoje dvije kategorije, pa pojasnio o čemu se radi.

– Jedna je kategorija gospodarskog objekta koji je ostao do Dvorca, gdje je želja samog Muzeja Hrvatskog zagorja i ravnatelja da se taj dio otkupi i proširi kompletna ponuda oko samog dvorca. Ima i procjena samog objekta, međutim, to je iznos koji mi bez potpore Ministarstva kulture jednostavno ne možemo realizirati, a kako što znate, u europskim fondovima nema linije za otkup zemljišta. Dakle, to nisu prihvatljivi troškovi i s obzirom na to da je osnivač, upravitelj ili vlasnik Muzeja Hrvatskog zagorja Ministarstvo kulture, a ne Krapinsko-zagorska županija, mi taj dio posla ne možemo realizirati  bez Ministarstva kulture – kazao je Kolar, pa nastavio:

– Što se tiče ovog drugog dijela, mi smo napravili pripremu. Izvadili smo sve vlasnike zemljišta, kontaktirali prva dva vlasnika zemljišta koji žele prodati to zemljište. Mi bismo to hortikulturno obradili i napravili bismo na tom mjestu voćnjak starinskih sorti. Tako bi sam dvorac s jedne strane dobio na samoj vizuri, a s druge strane napravili bismo da posjetitelji mogu prošetati i s druge strane dvorca, ubrati jabuku, a radili bismo promociju poljoprivrede i autohtonih domaćih sorti jabuka. U krajnjoj liniji, u Desiniću je svake godine jedna velika manifestacija, Dani jabuka. Prema tome. ovaj dio nadam se da ćemo uspjeti s Ministarstvom kulture dogovoriti, ali to nije do nas, a ovaj drugi dio ćemo sigurno realizirati početkom sljedeće godine, što znači da ćemo otkupiti barem jedan dio zemljišta i zasaditi na tom dijelu autohtoni voćnjak starih jabuka – istaknuo je Kolar, a na pitanje vezano uz uređenje lokalne ceste od Dvora Veliki Tabor, odgovor je ravnatelj Županijske uprave za ceste Stjepan Sirovec.

– Županijska uprava za ceste pripremila je projektno-tehničku dokumentaciju i samu građevinsku dozvolu za predmetni zahvat. Projektna dokumentacija je obuhvaćala sanaciju i dijela županijske ceste i dijela lokalne ceste u dužini od 300 metara. Prošle godine smo izvršili prvi dio i završili uređenje županijske ceste. Dakle, glavni dio ceste, a preostaje nam taj dio od 300 metara lokalne ceste. S obzirom na to da je i samom projektnom dokumentacijom uz lokalnu cestu predviđeno i uređenje parkirališnih površina za potrebe autobusa i sličnih vozila koje dolaze prema samom dvorcu, mi ćemo u suradnji s jedinicom lokalne samouprave, dakle Općinom Desinić, dogovoriti financijske i vremenske tokove u narednom razdoblju da to realiziramo, jasno vodeći računa o prioritetima i klizištima koja nam se otvaraju. Siguran sam da ćemo postići dogovor s Općinom u nekom kraćem vremenskom razdoblju i pristupiti uređenju tog dijela ceste od 300 metara, uz uređenje parkirališne površine, kako bi onda pristup samom dvorcu bio što sigurniji i kvalitetniji – kazao je Sirovec.

Šivalca je zanimalo u kojoj je fazi i nabavlja se uopće magnetna rezonanca za Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana.

– Ako gledamo kroz financijsku stranu, mislim da bi kupnja magnetne rezonance dosta dobro mogla pomoći financijskom stanju naše bolnice, koja grca u dugovima. Pošto jedna naša magnetna rezonanca može dnevno raditi do 20 pregleda, a svi dobro znamo koliko kod privatnika plaćamo jedan pregled, u prosjeku oko 2000 kuna. Kupnjom jedne magnetne rezonance, mislim da bismo mogli amortizirati kroz nekih šest mjeseci, a sve dalje bila bi dobit za našu bolnicu – rekao je Šivalec.

Župan je kazao da je na sjednici Vlade RH u Krapini 6. prosinca 2019. godine donesena odluka Vlade i Ministarstva oko osiguravanja sredstava za kupnju magnetne rezonance za Opću bolnicu Zabok te da je točno da su postojali problemi s javnom nabavom.

– Ministarstvo je novac osiguralo, međutim imali smo nekoliko žalbi DEKOM-u na nabavu magneta i to je sad konačno gotovo. Prije nekih tjedan dana, DEKOM je odbio zadnju žalbu i mi ćemo kroz vrlo kratko vrijeme dobiti magnet u Općoj bolnici Zabok. Prema informacijama koje sam dobio od ravnatelja Vančine, mi bismo početkom godine trebali dobiti magnet. Inače, magnet košta oko sedam milijuna kuna i ne možete ga ni postaviti u bilo koju zdravstvenu ustanovu jer za to trebaju postojati određeni uvjeti. Prije svega, treba postojati stručan i adekvatan medicinski kadar koji bi mogao na tom magnetu raditi. Pokušavamo naše bolnice opremati maksimalno koliko je to moguće. Znate da kad smo od Ministarstva zatražili novi CT za Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice, da smo odbijeni uz obrazloženje da CT ne treba specijalnim bolnicama, već samo općim bolnicama i klinikama. Kupili smo ga sami, CT mamograf vrijedan pet milijuna kuna, i prema tome, da je tu bio problem nedostatka novca ili volje Ministarstva i Vlade da se osiguraju sredstva, mi bismo onda reagirali – pojasnio je Kolar, istaknuvši problem Zakona o javnoj nabavi.

Najjeftinija ponuda

– Ono što apeliram, molim i tražim je da Vlada donese odluku da idu u izmjenu Zakona o javnoj nabavi. Ovo je suludo. Ove žalbe koje unedogled odgađaju samo izvršenje postupka, nemaju nikakvog smisla, a isto tako nema smisla da morate uzeti najpovoljniju ili najjeftiniju ponudu. Još za vrijeme bivše Jugoslavije, kad ste dobili osam ponuda, najjeftinija i najskuplja je otpala, a vi ste onda kao investitor mogli pregovarati sa svima i vidjeti koje su njegove reference i je li sposoban provesti taj projekt ili nije. Raspišete taj natječaj, dobijete projektanta kojeg morate uzeti sukladno Zakonu o javnoj nabavi, a čim prvi put sjednete s čovjekom za stol, vidite da on jednostavno nema ni znanja ni čega da bi mogao odgovoriti tom projektu, a pozvao se za neke tuđe reference, što je po zakonu moguće, a da ti ljudi uopće ne sudjeluju u tom projektu. To je nešto što je nelogično, to je loše i to bi trebalo što prije promijeniti – istaknuo je župan.

Vladimira Pleška zanimalo je što se događa s projektom aglomeracije Zabok – Zlatar, točnije u kojoj je fazi projekt, jesu li sredstva dostatna, pošto je došlo do poremećaja cijena i građevinskog materijala i usluga te hoće li se dodatna sredstva koja će biti potrebna za izgradnju i realizaciju tog projekta svesti na doplate od strane jedinica lokalne samouprave koje su suvlasnici Zagorskog vodovoda te je li dinamika radova sukladna dogovorenom i hoće li završetak projekta biti u 2023. godini.

Župan Kolar je istaknuo da, iako Županija nije suvlasnica Zagorskog vodovoda i nije  direktno involvirana u taj projekt, o njemu zna sve.

– Usred predizborne kampanje, zatražio sam, budući da je ovaj problem koji ste naveli postao jako medijski eksponiran, sastanak s direktorom, predsjednikom Skupštine i predsjednikom Nadzornog odbora da me izvijeste o tome u kojem je stanju projekt, gdje je zapelo, koji su problemi i kako će se to reflektirati na ukupni projekt. S obzirom na to da nemamo vlasničke strukture, nismo supotpisnici projekta, predlažem da kompletno pitanje koje ste postavili, proslijedimo direktoru Mihoviliću da se pismeno očituje, točno po segmentima o kojima ste govorili i da se odgovor u pisanom obliku pošalje svim vijećnicama i vijećnicima, a direktora Mihovilića pozovemo na sjednicu Skupštine u prosincu, kad ćemo podnositi proračun – poručio je Kolar.

Nakon aktualnog sata započela je rasprava o prijedlogu II. izmjene proračuna Krapinsko – zagorske županije za 2021. godinu, kojem se pristupilo prvenstveno zbog usklađenja prihodovne i rashodovne strane radi usklađenja dinamike realizacije projekata – povećanje poreza na dohodak, zbog realizacije projekata vezanih uz sanaciju šteta od potresa (izgradnja PŠ Laz Bistrički, izgradnja PŠ Putkovec, sanacija OŠ Krapinske Toplice, sanacija ostalih škola) te zbog uplate sredstava beskamatnog zajma od strane Ministarstva financija za sanaciju šteta od potresa na području županije.

Drugom izmjenom planira se proračun u visini 1.100.957.622,36 kuna, što je za 77.520.470,36 kuna ili osam posto više u odnosu na prethodni plan, koji je iznosio 1.023.437.152 kune. Navedeni Prijedlog II. izmjene proračuna obuhvaća prihode i primitke te rashode i izdatke Županije i njezinih proračunskih korisnika (osnovne i srednje škole, učenički domovi, zdravstvene ustanove, Zavod za prostorno uređenje, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Zagorska razvojna agencija, Dom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak).

Proračun samo Županije ovom II. izmjenom predlaže se u iznosu od 261.294.518,26 kuna, što je za 10.900.038,01 kuna ili četiri posto više u odnosu na prethodni plan koji iznosi 250.394.480,25 kuna.

66 milijuna kuna

Župan Kolar komentirao je rebalans proračuna, rekavši da je na kraju godine uobičajeno da se on napravi jer se tada analiziraju svi projekti i sve stavke izvršenja pojedinim upravnim odjelima, dinamika rada na projektima koji su u tijeku, onih koji su u međuvremenu potpisani, a čija je razrada napravljena i nakon druge izmjene proračuna.

– Proračun Krapinsko-zagorske županije konsolidiran je i iznosi 1.101.000.000 kuna, što je povećanje za 77,5 milijuna kuna ili osam posto i to se uglavnom odnosi na naše vanjske korisnike, 66 milijuna kuna, a vezano je uglavnom za zdravstvene ustanove i škole, a to je vezano za onih šest posto za plaću, dodatak koji se nije isplaćivao. Što je isplaćeno na temelju sporazuma sa sindikatima naših zdravstvenih ustanova iz svojih vlastitih sredstava, a iz Ministarstva je došla obavijest da će do kraja godine taj trošak njima biti nadoknađen pa iz te pozicije povećanje. Što se tiče samog proračuna Krapinsko-zagorske županije, raste s 250 milijuna na 261 milijun, preciznije 10 milijuna i 900 tisuća kuna, a uglavnom se odnosi na beskamatni kredit Vlade RH za sanaciju objekata od potresa u visini od 10 milijuna kuna. Mi smo njega uzeli iz dva razloga, a prvi je da ćemo Područnu školu Laz Bistrički, koju moramo srušiti i izgraditi ponovno, financirati iz Fonda solidarnosti, u visini od 5,2 milijuna kuna, a 1,8 milijuna kuna bit će naša vlastita sredstva. Međutim, mi trebamo isfinancirati do privremenih situacija objekt i nakon toga ta sredstva na neki način iskoristiti. Mi smo to planirali napraviti u 2022. godini, a beskamatni zajam nam vrijedi do 2024. godine. Drugi razlog zašto to radimo je Područna škola Putkovec koju ćemo također srušiti i napraviti novu, no tu nema financiranja iz Fonda solidarnosti jer ta škola je stradala u drugom potresu, 29. prosinca i Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnog razvoja nemaju nikakav potpisan aranžman s Europskom komisijom. Možda će biti, znam da pregovaraju. Možda će to biti Fond solidarnosti II, možda će se zvati nekako drugačije, ali dok se to ne definira, mi ćemo koristiti ta sredstva. Sve ostalo u proračunu je usklađivanje stavaka, izvršenja pojedinih projekata u samom proračunu – pojasnio je Kolar, pa nastavio o natječajima za poljoprivrednike.

– Što se tiče poljoprivrednika, mjere koje smo mislili raspisati za ovu godinu smo raspisali i realizirali, osim jedne mjere koja je još uvijek u tijeku. Napravili smo trogodišnji plan financiranja projekata Mjera ruralnog razvoja Krapinsko – zagorske županije i mi ćemo ga sigurno izvršiti do kraja. Nigdje se nismo obavezali da će sve mjere biti svake godine raspisane, niti je razrađeno u kojim iznosima. To dogovaramo uglavnom s poljoprivrednicima. Odlučili smo se da s ovom mjerom ne idemo ove godine, već ćemo ići iduće godine s duplim iznosom i ono što je bitno jest da je stavka ostala na istoj razini. Ono što smo planirali uložiti u poljoprivredu i pomoći poljoprivrednicima kao bespovratna sredstva smo i izvršili. Ono što smo također obećali, a to je da ćemo svake godine podizati za 10 posto proračun za poljoprivredu i na Skupštini koja će biti početkom prosinca za proračun za 2022. godinu, vidjet će se da smo ta sredstva povećali za 10 posto i vidjet će se u projekcijama za 2023., 2024. i 2025. da kontinuirano povećavamo proračun za mjere ruralnog razvoja Krapinsko- zagorske županije za 10 posto, upravo za naše male poljoprivrednike koji se ne mogu javljati na mjere koje raspisuje Ministarstvo, gdje su uglavnom puno veći iznosi – rekao je župan, pa prokomentirao i promjenu stavke o prekovremenom radu.

– Da sam na mjestu oporbe, čestitao bih na tome. Nemate prekovremenih sati, ako ništa ne radite. Vrlo jednostavno obrazloženje. Preuzeli smo poslove državne uprave s 33 ljudi manje nego što je radilo. To se nije osjetilo na terenu u usluzi koju smo pružali sugrađanima i sugrađankama. Usudio bih se reći nimalo. Veliki broj projekata koje smo pripremali za novu financijsku omotnicu, mehanizam za oporavak i otpornost, jednostavno je tražio od naših ljudi dodatan angažman. Mogli smo raditi dvije stvari, ili zapošljavati ljude na novo ili ići s prekovremenim satima. Za ovu godinu odlučili smo se ići na prekovremenim radom jer su ljudi involvirani u te projekte, točno znaju što nam je za činiti, koji je cilj, dinamika izvršenja, izrada same provedbe projekta, dok bi za ljude koje bismo na novo zaposlili, morali prvih šest mjeseci do godinu dana učiti kako se rade projekti i moja je odluka bila da idemo na odluku o prekovremenim satima. Za drugu godinu će biti sigurno manji broj prekovremenih sati jer smo planirali u nekim upravnim odjelima novo zapošljavanje jer s postojećim brojem ljudi to nije moguće. Kad smo napravili usporedbu od prije osam godina i danas, je neusporedivo. Broj projekata koji su pripremljeni, realizirani, povućena sredstva iz europskih fondova, čega, primjerice, 2013. godine praktički uopće nije bilo, a mi to čitavo vrijeme ‘hendlamo’ skoro pa s istim brojem ljudi. Ono što je vidljivo, jest da smo povećali broj zaposlenih u našoj Razvojnoj agenciji jer bez tih ljudi koji znaju raditi europske projekte, to ne bi bilo moguće. Imamo Fond solidarnosti, to rade ljudi koji su zaposleni u samoj Županiji i to je dodatni izvanredni posao koji nitko nije mogao planirati i naravno da smo tim ljudima morali platiti prekovremeni rad da bi odradili taj posao – pojašnjava Kolar.

Svoje mišljenje o rebalansu proračuna iznio je Vladimir Pleško (HDZ).

– Izmjene Proračuna Krapinsko-zagorske županije kozmetičke su prirode. Moramo zahvaliti svim poslodavcima u Republici Hrvatskoj koji su ove godine ostvarili vrlo dobre rezultate, u ovih prvih deset mjeseci gdje se vidjelo da se kroz rad tih poslodavaca i prihoda povećao porez na dohodak, a koji u konačnici čini i najveće izvorne prihode u Krapinsko-zagorskoj županiji. Normalno je da kad su tako dobri rezultati s te strane, prihodi koje Županija dobiva iz dijela decentraliziranih sredstava od strane Vlade Republike Hrvatske, da se onda pristupa i izmjenama proračuna.  Ovog su to puta, kako sam ih nazvao, kozmetičke prirode jer su rađene na temelju svih sredstava koje nisu izvorno ostvarene zaslugom Krapinsko-zagorske županije, župana i županijskih službi. Normalno, kada se ta takav način dobe sredstva, nama nije prihvatljivo da se ta sredstva troše na nešto što nije izvorno za razvoj Krapinsko-zagorske županije, već da se troše i na neke stvari koje su, da tako kažem, sporedne ili nisu bile na vrijeme kvalitetno projektirane i predviđene – kazao je Pleško, pa nastavio o stavci koja se tiče prekovremenog rada.

– Ako znamo da se neki projekti predviđaju raditi u narednom periodu, onda to treba stvarno i isplanirati. Onda se planiraju i sati  koji su potrebni za izradu toga, a ne poslije zateknuti smo, napravili smo, a nismo planirali. To smatram da nije dobro, a vrlo često se takve stvari i događaju, kao što sam primijetio u dosadašnjem radu županijskih službi – kazao je Pleško, a na novinarsko pitanje treba li se porez na dohodak vratiti u gospodarstvo, odgovorio je:

– To treba staviti u službu građana Krapinsko-zagorske županije i u dijelu gospodarstva, ali i u dijelu komunalnih potreba koje imaju građani Krapinsko-zagorske županije. Dakle, i u razvoj cestogradnje i svega ostalog što je potrebno da bi se brže i kvalitetnije razvijala cijela županija, dakle svi prostori Krapinsko-zagorske županije. Sredstva od 200.000 kuna su sredstva koja su planirana za povećanje, koliko je ukupno sredstava, ne mogu vam točno odgovoriti, to će se vidjeti na kraju godine kroz izvršenje proračuna, koliko je sredstava potrošeno za prekovremene sate ili će biti u konačnosti samo prikazana samo stavka plaće i sredstava za rad djelatnika. Onda je nemoguće vidjeti iz samog proračuna koliko su bili prekovremeni sati, koliko su bila osnovna sredstva za njihove plaće. Moram u jednom dijelu apostrofirati i kao gospodarstvenik, a to je da vrlo često ne samo tu kod nas, u Krapinsko-zagorskoj županiji, već u cijeloj Hrvatskoj, postoje informacije da je u 10,11,12 sati vrlo teško pronaći slobodno mjesto u kafiću u županijskim centrima i gradskim središtima jer su ondje službenici županijskih i državnih službi, pa smatram da bi se tu nekom racionalizacijom svega toga moglo postići više – ističe Pleško.

Dodajmo još kako se na sjednici raspravljalo o prijedlogu odluke o davanju suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2021. godine, a za novu direktoricu Poduzetničkog centra KZŽ predložena je Helena Matuša, koja će na toj poziciji zamijeniti dosadašnju direktoricu Martinu Jantol Županić koja, kako je župan Kolar istaknuo, odstupa zbog privatnih razloga.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter