Ravnatelji zagorskih zdravstvenih ustanova izrazili nezadovoljstvo nacrtom prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem bi osnivačka prava bila prebačena sa Županije na državu, a ukinuli bi se i županijski zavodi za hitnu i javno zdravstvo

“Centralizacija nije rješenje – ne vidimo gdje je tu dobrobit pacijenata i kako će to sanirati gubitke u zdravstvu. Oblik vlasništva je manje bitan”

Objavljeno: 27.10.2021. zagorjeinternational

Ravnatelji svih zagorskih zdravstvenih ustanova, uz podršku županijske vlasti, istupili su na konferenciji za medije održanoj ispred Opće bolnice Zabok, kako bi izrazili nezadovoljstvo nacrtom prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojem je osnovni cilj promjena osnivačkih prava nad njihovim ustanovama, prema kojem bi sve one bile, umjesto pod županijskom, pod državnom ‘kapom’. Istaknuli su da im je nacrt prijedloga izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti prije svega nejasan, a ne slažu se ni s ‘tajmingom’, jer su, kažu, u ovo vrijeme sve snage sustava usmjerene u borbu protiv pandemije s ciljem da se ublaže njene posljedice, a da se pritom ne zanemaruju osnovne bolesti i poteškoće s kojima se bore ljudi.

Stabilan sustav

– Gledajući s ekonomskog aspekta, kada vidimo problem koji je konstantan već 20-ak godina, koliko sam u zdravstvenom sustavu, on je više – manje uvijek isti – sve se svodi na financije, na dugove i razliku prihoda i rashoda. Kada analiziramo poslovanje naše bolnice od 2011. do 2020. godine i početka ove pandemije, usporedbom vidimo da stvari treba mijenjati sustavno. Tako smo 2011. godine imali 656, a 2020. godine 696 zaposlenih. Sad ih imamo sedmero više, a u devet godina masa plaća narasla je za dva milijuna kuna mjesečno. Limit je 2012. godine bio osam milijuna kuna, da bi 2020. godine bio 8,4 milijuna kuna. Ni dugovanja nisu bila ništa drugačija za vrijeme sanacije, mi smo je prošli i nije nam donijela ništa dobroga – od 2013. do 2016. godine imali smo čak i veće dugove nego što ih imamo danas. Moram reći je sada sustav stabiliziran, mi nikada nismo bili bolji, ali ta sredstva treba pretočiti u sredstva koja će služiti za normalan rad, da nam prihodi i rashodi budu balansirani. Slažem se da treba raditi na rashodima i da treba raditi na prihodima, ali treba reći da su te sanacije najgori oblik saniranja zdravstva. Treba svim zdravstvenim ustanovama omogućiti da posluju temeljem ekonomskih postulata, jer mi smo u konačnici pravna osoba, tvrtka koja ima svoje prihode i rashode. Mi u sustavu imamo prevelike rashode i premale prihode, ali moram reći da smo u pandemiji dokazali da sve zdravstvene ustanove rade svoje posao. Entuzijazam ljudi koji rade u ovom sustavu je nemjerljiv i stoga svi trebamo raditi na poboljšanju. I mi kao bolnica možemo i trebamo biti bolji, no mislim da postoji greška u sustavu i da ga treba mijenjati – kazao je Vančina, na kojeg se nadovezala ravnateljica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Željka Žnidarić, rekavši da su ostali iznenađeni predloženim prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno konkretno člankom koji nama Specijalnoj bolnici mijenja osnivača.

– S obzirom na to da jedno duže vrijeme upozoravamo, odnosno i naše financijske analize pokazuju da je osnovni problem funkcioniranja i financijskih gubitaka, činjenica da su cijene koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća bolnicama za pružanje zdravstvene zaštite, nerealno niske, posebno u segmentu medicinske rehabilitacije. Dakle, imamo situaciju da je naš limit 2021. godine u odnosu na, primjerice 2008. godinu, manji za čak 2,5 posto. Istovremeno, prosječna bruto plaća  po zaposlenom, u posljednjih pet godina narasla je za 30 posto. Uz sve te probleme, Krapinsko – zagorska županija kao osnivač zapravo nas je cijelo vrijeme pratila i podržavala i u nabavi opreme i u popravcima i investicijskom održavanju u posljednjih osam godina u ukupnom iznosu od 25 milijuna kuna. Jednako tako, bolnica je i sa svojim vlastitim prihodima zarađenim prodajom usluga  na tržištu isto tako sudjelovala u opremanju bolnice. S osnivačem imamo jako dobru suradnju i komunikaciju na gotovo svakodnevnoj razini i kad god se dogodio neki problem i potreba za pružanjem nekih drugih usluga za naše stanovnike, Županija je uvijek bila tu i podržavala nas u našim namjerama. Mislim da se to najbolje vidjelo i u ovoj posljednjoj situaciji, vezanoj za COVID epidemiju gdje smo svi dali maksimum u zbrinjavanju, gdje je Županija i financijski uskočila u organizaciju zbrinjavanja COVID pacijenata u Specijalnoj bolnici. Prepoznata je i potreba za uvođenjem ambulantne postcovid rehabilitacije kojom se počinjemo baviti i tu nas je Županija također popratila. Ostaje nejasno, s obzirom na to da nismo dobili nikakvo obrazloženje iz ovog prijedloga izmjena Zakona, gdje je u ovoj cijeloj priči dobrobit pacijenata i kako će promjena osnivača donijeti neke promjene na bolje u sustavu – rekla je Žnidarić.

Županija dobro pratila

Slično je govorila i v.d. ravnateljice Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice Zorica Capar.

– Smatram da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti može činiti zdravstveni sustav još neučinkovitijim. Naime, iz iznesene zakonske promjene nije vidljivo kako se na racionalnoj razini misli spasiti zdravstveni sustav, a pacijenti i zdravstvene potrebe tih pacijenata uopće se ne spominju. Županija kao osnivač bila je u svakom trenutku ta koja nas je pratila u svim našim razvojnim aktivnostima, od nabave opreme do ulaganja u proširenje smještajnih kapaciteta te poboljšanja kvalitete usluge za naše lokalno stanovništvo, ali i pacijenata iz cijele Hrvatske koji koriste naše usluge. S obzirom na to da svaka županija ima svoje specifičnosti, a naša je specifična upravo po geotermalnim izvorima na kojima mi gradimo naše temelje, bez potpore Županije koja je zadnjih nekoliko godina sustavno ulagala u poboljšanje kvalitete usluga, ne bismo se mogli profilirati kao destinacija zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj, a i šire – objasnila je Capar.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić pak je istaknuo zabrinutost da, za razliku od bolničkog sustava, gdje se predloženim zakonom mijenja titular, odnosno vlasnik, a to bi sada trebala postati država, zakon donosi da bi Zavodi za hitnu medicinu, kao ustanove, trebali prestati postojati.

– U prijedlogu normativnih aktivnosti, kao razlozi navode se objedinjena nabava i rješavanja problema granice među županijama. Što se tiče objedinjene nabave, moram reći da i sada Zakon o javnoj nabavi omogućuje mogućnost zajedničke nabave i nema zapreka za to, a što se tiče granica, to ni do sada nije bio problem jer sam Pravilnik o hitnoj medicinskoj službi govori kako se rješavaju intervencije na graničnim područjima. Najbolji primjer za to je potres, gdje su naši timovi odmah bili upućeni na područje Sisačko – moslavačke županije i gdje u tome nije bio nikakav problem. Ono što moram navesti, sadašnja organizacija hitne je dobro ustrojena, po mjeri ljudi koji žive na ovom području i u suradnji sa Županijom, kao osnivačem, koordiniramo, djelujemo i rješavamo sve situacije. Hitna služba našim stanovnicima i onima koji se ovdje zateknu, pruža hitnu medicinsku pomoć 365 dana u godini, 24 sata na dan, i kao takva zaslužuje brzu i adekvatnu reakciju, koja ne može čekati neko odobravanje nekog trećeg. Stav struke u mom Zavodu je da bismo definitivno centralizacijom dobili sustav koji je trom, koji nije sposoban odgovoriti zahtjevima hitne službe i da bismo tako za naše pacijente dobili manje nego što imamo sada. Pokazali smo da znamo reagirati u kriznim situacijama, bilo kod Covida, bilo kod potresa ili poplava, uz sve postojeće intervencije i smatram da smo pokazali da Zavod za hitnu medicinu ustrojen na sadašnji način definitivno ima opravdanje za svojim postojanjem. Dakle, ova centralizacija nije poboljšanje kvalitete u korist pacijenta i ne vidimo nikakvu prednost ovog zakonskog prijedloga – pojasnio je Božić.

Ukidanje zavoda

Nadovezao se ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo KZŽ Tomislav Jadan:

– Ovim prijedlogom izmjenama Zakona sudbina Zavoda za javno zdravstvo još je gora nego sudbina bolnica, jer je, osim promjene osnivača, za nas predviđeno da se naš Zavod, kao poslovni i pravni subjekt, ugasi i da prestane s postojanjem nakon 25 godina rada. Jednostavno bismo jednim potpisom pera bili na neki način izbrisani i pripojeni Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, još nam nije poznato kakva organizacijska jedinica unutar tog sustava. Bez ikakvog obrazloženja i analiza nam je to prezentirano. Moram naglasiti da smo mi kao Zavod za javno zdravstvo dio primarne zdravstvene zaštite, poslujemo više po principu kao Dom zdravlja, koji nije obuhvaćen ovim izmjenama Zakona, stoga mislimo da ni nas ne bi trebalo mijenjati. Kao Zavod postojimo preko 25 godina, funkcioniramo i bili smo do sada jedan od najboljih, najzdravijih i najorganiziranijih sustava unutar ovog zdravstvenog sustava, nismo bili veliki ‘gubitaši’, poslovali smo dobro, organizirani na jednom lokalnom principu, gdje smo mi zaista primarna zdravstvena zaštita, provodimo populacijsku politiku kojoj je smisao i namjena da bude organizirana lokalno, da prati sve specifičnosti svojeg stanovništva i da može reagirati na potrebe koje se javljaju na terenu. Na ovakav način, da postanemo dio sustava s preko 3,5 tisuće zaposlenih, gdje će se sve diktirati iz jednog centra, smatramo da to neće doprinijeti boljem, bržem i kvalitetnijem rješavanju zdravstvenih potreba našeg stanovništva, već da će to biti nekoliko koraka unatrag. Stoga pozivam sve, a posebno ministra, da ostanu od te ideje jer to će donijeti samo negativne stvari u javnozdravstveni sustav – zaključio je Jadan.

S izrečenim se složila i ravnateljica Doma zdrava KZŽ Nada Dogan, ali i dodala da se s dijelom nacrta izmjene Zakon slaže:

– U ovom Zakonu nije zahvaćena veća reorganizacija Domova zdravlja, već se govori o njihovu jačanju, što mogu pozdraviti, mada ne znam što to točno znači. Ono što nas je jako razveselilo, je to što je u ovom prikazu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti maknuta ona klauzula da u Domu zdravlja treba biti 25 posto svih ukupnih djelatnosti iz primarne zdravstvene zaštite i upravo zbog toga pozdravljam, jer smo imali problem da su u Domu zdravlja ostajali mali timovi u našim gradovima i selima koji ne mogu ovim načinom kojim je financirano opstati, a jedino ako nas je puno mogli smo solidarno organizirati zdravstvenu zaštitu. To je onaj dio koji pozdravljam, nisam protiv privatizacije. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije pozitivno posluje, ali susrećemo se s financijskim problemima jer je upravo sve ono što je donosilo donekle nekakvu, ako možemo reći da u zdravstvu postoji financijska dobit, otišlo u privatizaciju. Ostale su male ambulante, dužni smo pružati zdravstvenu zaštitu našim osiguranicima, a u vremenima kada nije bilo liječnika to je bio veliki problem. Ipak, naši privatni liječnici su nam u toj cijeloj priči pomogli, što u nekim sredinama nije slučaj – pojasnila je Dogan.

Prodaja specijalnih bolnica?

Dubravka Frinčić, ravnateljica Ljekarni KZŽ rekla je da su očekivali od Ministarstva zdravstva puno ozbiljniji prijedlog Zakona, koji bi, prije svega, sanirao ogromne gubitke u zdravstvu, a kasnije i normalizirao samo poslovanje zdravstvenih ustanova.

– Mogu reći samo da je ljekarnama dug HZZO-a 10.600.000 kuna. Ova centralizacija određenih segmenata zdravstvenih ustanova nije dobra jer bi se time izgubile regionalne potrebe zdravstva i regionalne potrebe pacijenata i mislim da bi to bilo nauštrb pacijenata, a ne za njihovu dobrobit. Prema tome, razočarani smo ovim prijedlogom i nadali smo se da će prijedlog biti puno ozbiljniji – zaključila je.

Župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek, istaknuli su da se Krapinsko – zagorska županija kao osnivač svojih ustanova se svih ovih godina, zapravo desetljeća, vodila manirom dobrog gospodara. Kolar je naglasio da ova press konferencija nije protest već ‘poziv na zdrav razum’. Naveo je i da je najgori mogući način na koji se sustav može mijenjati, centralizacija, jer je država ‘loš gospodar’ i ‘krivac za financijski kolaps zdravstvenog sustava’.

Rekao je i da si postavlja pitanje koji je krajnji cilj čitave te priče – je li to daljnja privatizacija zdravstva ili prodaja specijalnih bolnica. Slaže se, dodaje, da je reforma zdravstva odavno trebala krenuti, ali da centralizacija nije rješenje, te da su on i ravnatelji zdravstvenih ustanova reagirali isključivo argumentima.

Na novinarsko pitanje hoće li izmjene Zakona dovesti do konkretnih promjena u poslovanju bolnica i imati konkretna utjecaj i na pacijente, odnosno da li je toliko bitno za krajnje korisnike tko se piše kao vlasnik, ravnatelj OB Zabok Tihomir Vančina odgovorio je da ne zna odgovor na to pitanje.

– Ja bi isto volio znati, ali ne znam. Imamo prijedlog zakona takav kakav imamo i to je to. Ali, ponavljam, mi moramo govoriti o sustavu. Zdravstvo nije tako jednostavno. Oblik vlasništva je u principu nebitan. Proteklih 25 godina je ono županijsko i smatram da se dobro upravljalo zdravstvenim ustanovama – zaključio je Vančina.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba