Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u petak se u zaprešićkom ‘Trajbaru’ sastao sa županima svih hrvatskih županija. Teme sastanka bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.
– Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova – kazao je premijer.

Prvi je nastavak borbe protiv Covida, a Plenković je istaknuo da je i u uvjetima pandemije Hrvatska tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom i ostvariti izvrsne rezultate u turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov.  Dodao je da je Hrvatska ostvarila 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a posezona se odlično razvija. Treći izazov, kojeg je ocijenio ključnim, bio je proces očuvanja radnih mjesta, koji je prošao uspješno, a Vlada je djelovala i brzo i odlučno i odvažno i na vrijeme, kao i vrlo izdašno u smislu potpora privatnom sektoru.- Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima – poručio je premijer, dodavši da je Vlada tada namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati. Istaknuo je da su te mjere Vlade rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019., prije Covid krize.

– Zaokružili smo taj period bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane – dodao je.

Sada se, kazao je premijer, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana. Što se tiče daljnjih zajedničkih ciljeva, premijer Plenković kazao je da treba nastaviti napore prema dvije dublje integracije na razini Europske unije – Schengenskom prostoru i europodručju. Pritom, dodao je, treba biti učinkovit u apsorpciji sredstava i Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije, kao i sredstava za obnovu nakon potresa Zagreba, Banovine i drugih županija. Podsjetio je da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko – moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko – zagorskoj županiji sredstvima koja im omogućavaju normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa.- U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj – poručio je.

Krapinsko -zagorski župan Željko Kolar kratko osvrnuo se na taj sastanak.

– Prije svega dobro je da se ti sastanci održavaju, da imamo neposredan kontakt s premijerom i ministrima. U krajnjoj liniji da čuju i ono što mi mislimo te da nas oni izvijeste o potezima koji će se dogoditi u budućem razdoblju –  rekao je Kolar, pa dodao da  nova izmjena poreznog zakona koju je prezentirao ministar Marić ima dobrih elemenata. 

– Omogućit će nam da lakše prebrodimo ovu krizu u proračunima naših ustanova koja se dogodila zbog situacije s koronavirusom. Tu pogotovo mislim na zdravstvene ustanove i daje nam mogućnost da ne unutar pet posto, već 15 posto možemo prebacivati stavke u samom proračunu i to dobro. Dobili smo informaciju oko mjera koje treba provesti za uvođenje eura – istaknuo je Kolar, pa govorio o onome što smatra da nije dobro.

 – Najavljena je nova centralizacija zdravstva. Sigurno da treba napraviti reformu zdravstvenog sustava, a zbog toga što je on u tako lošem stanju, kriv je ministar i ne samo ovaj i ne samo ova Vlada, već svi u kontinuitetu, jer ne može se za sve što se sada dogodilo prebaciti krivnju na sadašnje osnivače jer mi, niti potpisujemo kolektivni ugovor, niti utvrđujemo njegove vrijednosti, ni visinu plaće i zdravstvenih usluga, a ni limite. To sve radi Vlada. Kažu da će povećanje plaće biti šest posto, osiguraju sredstva za dva posto i onda se čude što su zdravstvene ustanove u minusu. Ne znam što ćemo dobiti s centraliziranim i spajanjem Hitne medicinske službe ili Zavoda za javno zdravstvo. Mi smo kao Županija, u posljednjih 10-ak godina uložili ogromna sredstva da bi ih dobro opremili, omogućili im što bolje uvjete rada i da bi ih sveli u ‘zlatni sat’, odnosno prosjek izlaska naše hitne medicinske službe po punktovima je 15 do 17 minuta, a da oni otiđu u neku drugu lokaciju van granica županije nikada nije bio nikakav problem, jer mi čak imamo sporazume sa susjednom Republikom Slovenijom da naši vatrogasci otiđu na njihovu stranu gasiti požar i oni na našu, tako da ne vidim tu nekakvog prevelikog smisla.  Što se tiče općih bolnica, treba ih sanirati i napraviti plan, ali da će centralizacija riješiti problem, neće, jer centralna  država je i napravila problem koji imamo – zaključio je Kolar.