Bez obzira na to jeste li ili niste upoznati s industrijskom konopljom, ona je već nekoliko godina biljka o kojoj se naveliko govori. Popularnost joj raste iz dana u dan, a pretvara se u trend koji, čini se, neće tako brzo proći.  

Široka primjena

Iako zanimljiva već samim izgledom, to nije razlog zbog kojeg je postala toliko popularna. Razlog su proizvodi od industrijske konoplje, a ima ih poprilično širok spektar. Posebno su pak tražena hladno prešana i ‘CBD’ ulja, a o čijim se pozitivnim učincima na ljudski organizam priča naveliko.

Konoplja je inače uobičajeni naziv za biljke iz cjelokupnog roda kanabisa, međutim, želimo li preciznije, naziv se koristi za one vrste kanabisa koje se ciljano uzgajaju za industrijsku upotrebu.  

Industrijska se konoplja često miješa s indijskom, poznatoj po raznim drugim načinima upotrebe. Iako obje potječu iz istog roda, “Cannabis Sativa“, industrijska i indijska konoplja uvelike se razlikuju po načinu uzgoja, korištenja, ali i djelovanja na ljudski organizam.

Dobra i kao hrana…

Kako joj i samo ime govori, ova se biljka dugi niz godina koristi u raznim industrijama. Primjerice, dobra je sirovina za proizvodnju papira, tekstila, a dovoljno je čvrsta da bude i građevinski materijal. Također, smatra se vrlo zdravom hranom, ali i dobrim bio gorivom.

Nakon ovog činjeničnog dijela, upoznat ćemo vas i s nekim zanimljivostima koje zasigurno niste znali o industrijskoj konoplji.

Primjerice, industrijsku su konoplju davnih dana uzgajale neke vrlo poznate svjetske ličnosti. Među njima se nalaze George Washington i Thomas Jefferson. Također, Benjamin Franklin bio je vlasnik tvornice papira, jedne od prvih u Americi, koja je obrađivala upravo konoplju.

Zanimljiva je činjenica i to da se unazad 50-ak godina, velika većina brodskih jedara i konopa pravi upravo od industrijske konoplje, a zanimljivo je i to što riječ “canvas“ (platno) iz engleskog govornog područja, ima korijen u riječi “canevas”, a koja pak potiče od latinske riječi “cannabis”.

… i kao sastavni dio automobila.

Također je zanimljivo, a pomalo i nevjerojatno, da je tvrtka Ford 40-tih godina prošlog stoljeća predstavila automobil koji je konstruiran upravo od te biljke. Točnije, konstruiran je od konopljinih plastičnih panela čija je udarna čvrstoća bila jača i od čelika. U autoindustriji je prisutna i danas, pa tako određene kompozitne ploče i panela brojni proizvođači automobila i dalje proizvode od konoplje.

Zahvalna je i za uzgoj s obzirom na činjenicu da je se može brati već nakon tri do četiri mjeseca, a od nje potom raditi brojne korisne stvari. Dobro je i to što se svi njeni dijelovi mogu u potpunosti iskoristiti.