ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA KZŽ: Vijećnici prihvatili Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna, a ponovno se otvorila i goruća tema:

GREGUROVIĆ: Imamo problem sa zbrinjavanjem otpada. Svugdje je to komunalno pitanje, jedino je kod nas političko. RUŽMAN: Piškornica nije projektirana da prihvati sav otpad iz Zagorja

Objavljeno: 07.10.2021. Valentina Cigula

U četvrtak je u prostorijama Srednje škole Krapine održana treća sjednica Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije. Na samom početku, na dnevnom je redu bilo izvješćee Mandatnog povjerenstva o stavljanju mandata vijećnika Davora Dretara (DP) u mirovanje, zbog, kako je naveo, osobnih razloga, te početku mandata zamjenika Marijana Tupeka, koji je potom prisegao.


Vijećnici su zatim prihvatili Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Županije za 2021. godinu.
U prvom polugodištu 2021. godine Krapinsko – zagorska županija je sa svojim proračunskim korisnicima ostvarila ukupne prihode i primitke u iznosu od 423.242.928,32 kune, dok je za isto razdoblje prošle godine taj iznos bio 410.910.020,61 kunu. Planirani prihodi i primici za 2021. godinu iznose 1.023.437.152 kune te navedena realizacija za prvo polugodište predstavlja 40 posto godišnjeg plana. S druge strane, ukupni rashodi i izdaci ostvareni su u ukupnom iznosu od 459.721.754,63 kune, dok je za isto razdoblje prethodne godine taj iznos bio 427.539.616,78 kuna.
Dakle, konsolidirano je ostvaren manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 36.478.826,31 kunu. koji korigiran za višak iz prethodne godine rezultira manjkom od 34.059.992,22 kune.
Promatrajući samo Županiju, bez proračunskih korisnika, u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi i primici od 105.839.637,04 kune, što je za 3.100.587,83 kune ili tri posto više u odnosu na isti period 2020. godine. Navedeno povećanje u 2021. godini nastalo je zbog doznake prihoda iz udjela u porezu na dohodak za sanaciju šteta od potresa.
Istovremeno, rashodi i izdaci samo Županije u prvih šest mjeseci ostvareni su u iznosu od 98.927.431,80 kuna, što je za 2.813.454,21 kunu ili tri posto manje u odnosu na isti period prošle godine.
S obzirom na realizaciju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, u prvoj polovici 2021. godine Županija je ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.912.205,24 kune. Raspoloživi višak prihoda u odnosu na rashode po izvršenju proračuna za 2020. godinu u iznosu od 6.098.803,49 kn i ostvareni višak prihoda u
prvih šest mjeseci ove godine rezultira ukupnim viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 13.011.008,73 kn.
Navedena polugodišnja realizacija tijekom 2021. godine u segmentu prihoda i primitaka predstavlja 42 posto godišnjeg plana, a u dijela rashoda i izdataka 39 posto godišnjeg plana.
Zoran Gregurović (HDZ) rekao je da će komentirati tek kada se izradi godišnje izvješće o izvršenju proračuna, dok je župan Kolar istaknuo kako na prvi pogled šest milijuna kuna viška te uz to prenesena dobit od 6.900.000 kuna od prošle godine izgledaju financijski sjajno, no to nije tako.
– Ove godine moramo vratiti sedam milijuna kuna poreza na dohodak za osobe od 25 do 30 godina, što je sve išla naplata u drugoj polovici godine. S druge strane, u drugoj polovici godine uvijek je više projekata koji se građevinski provode i dolazi do naplate nekih računa i završetka projekta, primjerice, za sportsku dvoranu Zlatar Bistrica došle su nakon 30. lipnja. Mi jesmo likvidni, trenutno na računu imamo preko četiri milijuna kuna vlastitih sredstava i preko 24 milijuna kuna ukupnih sredstava, međutim, ono što nismo uspjeli, planirali smo povući dva milijuna kuna sredstava koje smo prošle godine potrošili za sanaciju osnovnih škola od potresa. Nadamo se da ćemo to napraviti do kraja ove godine jer nema nikakve mogućnosti da nadoknadimo skoro četiri milijuna kuna koje smo uložili u školske objekte. Zbog neplaćanja HZZO-a Ljekarnama Krapinsko-zagorske županije trenutni dug je 10.800.000 kuna i zbog likvidnosti ljekarna nismo uspjeli povući planiranih 2,5 milijuna kuna dobiti, a ove godine i dalje financiramo s 2.700.000 kuna punktove hitnih timova T1 u Klanjcu i Konjščini. Vrlo oprezno i pažljivo  raspolažemo sa sredstvima, a s druge strane smo nastavili ulaganja u školske objekte. Počeli smo s projektom rušenja Srednje škole u Zaboku, dakle, početkom rada na Centru kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, a u projektiranju smo i nove sigurne kuće za žrtve nasilja. U svakom slučaju, zbog novog načina izrade proračuna, velikog broja pripremljenih projekta koje imamo i ograničenih fiskalnih kapaciteta bit će vrlo izazovno rukovoditi Županijom u sljedeće tri godine – zaključio je Kolar.


Na sjednici su podneseni i izvještaji o radu regionalnog centra za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. za 2020. godinu, a veoma aktivno u raspravu se uključio Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine.

Druga odlagališta

– Imamo problem s otpadom i to svi mi koji smo na čelu lokalne samouprave, a koja će imati u konačnici svi građani, zajedno s nama. Imamo određena zakonska rješenja koja moramo provoditi, no ona ponekad nisu jednostavna. Od kad sam vijećnik, a zaista sam dugo vijećnik, još prije toga se govorilo o Piškornici i uvijek se govori ‘bit će’, a još nije došlo do realizacije. Sad su se počeli javljati problemi na terenu i oni koji će se tek javiti, a kojih nismo ni svjesni. Nije me zanimao sam izvještaj o radu, već kada će Regionalni centar proraditi. Moramo biti svjesni da su neka odlagališta, ne samo u našoj županiji, već i u drugim županijama, zatvorena, da se uredbom taj otpad vozi na druga odlagališta, da i ta druga odlagališta imaju određene kapacitete koji će se s vremenom popuniti. Piškornica svoj problem rješava smanjenjem godišnjih kapaciteta za prijem miješanog komunalnog otpada, ali negdje taj otpad treba ići. Ide uredbom Ministarstva na druga odlagališta i nastaje problem. Najranije 2025. godine bi Piškornica mogla proraditi, iako smatram da je to vro optimistično. Doći će problem da za dvije – tri godine ne znamo kud s otpadom. Imamo kapacitete za primjenu u Gorjaku za naše područje za sljedećih nekoliko godina, međutim, ako ćemo trebati preuzimati otpad, kao što je već određeno uredbom, kapaciteti će se popuniti. Vidimo što se događalo nedavno u Ivancu, kad je uredbom otpad iz Varaždina trebao ići u Ivanec, a naravno da ga oni nisu željeli, dok nisu krenule prijetnje inspekcijama i kaznama, što se i nama događalo. Nastaje jedan problem za kojeg nitko nema rješenje. Uporno ukazujemo na njega, ali on će se dogoditi ako se nešto ne smisli. Svugdje je to komunalno pitanje, jedino je kod nas političko. Ne možemo tu kriviti onu ili ovu Vladu, kako se mijenjao koji ministar, tako su se mijenjala i mišljenja o zbrinjavanju otpada. Naravno, kad krenete nešto ispočetka, onda imate te korake. Je li se to trebalo riješiti puno prije, trebalo je. Oni koji će biti u problemu, to će biti jedinice lokalne jedinice samouprave, poduzeća i građani – poručio je Gregurović.
Na sjednici je bio i direktor Regionalnog centa za gospodarenjem otpadom Piškornica Mladen Ružman, koji je kazao da Piškornica nije projektirana da prihvati sav otpad koji danas postoji na razini Krapinsko – zagorske  županije i ostale tri koje su uključene u projekt.
– Sjeverozapad Hrvatske u odnosu na ostatak Hrvatske postiže puno bolje rezultate i u odvojenom prikupljanju i u reciklažnom otpadu, pa tako i u izgradnji nekih sortirnica i kompostana. I Piškornica u tom smislu ne bi trebala imati nikakvih problema, ako takav trend bude nastavljen, a vjerujem da hoće jer sjeverozapad se trudi činiti ono što je do njega, da prikraja onaj ostatni otpad, komunalni otpad obrađuje i onda onaj ostali otpad koji nije ni materijalni ni energetski iskoristiv, da se može odložiti. Centar ima pravo, kao jedini kapitalni objekt u gospodarenju otpadom, na odlaganje nakon što obradi sve frakcije otpada. Odlagališta se u tom smislu napuštaju kao rješenje jer one nikad nisu bila kvalitetna rješenja. Posve mi je razumljivo da svi zbog toga s pozornošću prate ono što se događa u projektu – rekao je Ružman.


Župan je kazao kako se konačno pokrenuo postupak izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica te da je 348 milijuna kuna osigurano bespovratnim sredstvima iz EU fondova, preko 100 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a negdje oko 40 milijuna kuna, trebaju osigurati suvlasnici – Krapinsko – zagorska, Koprivničko – križevačka, Međimurska i Varaždinska županija.
– Mi ćemo to osigurati kroz kreditnu liniju za koju ćemo se zadužiti poduzećem, a velikom većinom otplaćivati iz dobiti taj kredit. Vjerojatno će sami radovi kasniti zbog žalbi koje se stalno događaju, što na samu projektnu dokumentaciju, a kasnije na sam odabir izvođača radova. Nažalost, to je ustaljena praksa u cijeloj Hrvatskoj i ne samo za tu vrstu radova. Došli smo do jedne faze kad se natrag više ne može, očekujemo da će 2024. godine Centar za gospodarenje otpadom profunkcionirati. Na godišnjoj razini, izdvajamo negdje oko 450.000 kuna za samo funkcioniranje Piškornice i za izradu nekih manjih projekta i dokumentacije koje su bile dodatno potrebne za provedbu samog projekta, a što se tiče našeg udjela u samom projektu, mi vlasnici moramo osigurati preko 40 milijuna kuna. Skupština je donijela odluka da će se društvo kreditno zadužiti. Mi to planiramo plaćati iz samih prihoda dobiti poduzeća i to će biti dugoročni kredit, nekih 20-ak godina. Ako će biti potrebno, onda ću predložiti, a Županijska skupština prihvatiti, odobrenje nekih dodatnih sredstava, međutim, zasad to ne planiram – pojasnio je Kolar.

Pet godina

Kao važna tema sjednice nametnuo se i prijedlog Pravilnika o uvjetima i postupku dodjele stipendija učenicima srednjih škola i studentima s područja županije.
– Nakon pet godina vrlo uspješnog provođenja stipendiranja naših učenika i studenata, došli smo do zaključka da bi bilo dobro da neke stvari posložimo i pojasnimo. Imamo tri vrste stipendija, po socijalnom kriteriju, izvrsnosti i stipendije za deficitarna zanimanja. Sada ćemo, što se tiče socijalnog kriterija i izvrsnosti, dodatno ‘izglancati’ taj dio pravilnika gdje će još više doći do izražaja sama izvrsnost pojedinih učenika i učenica koje se javljaju na tu vrstu natječaja, odnosno, da socijalni kriterij bude još dominantniji u tom drugom dijelu. Mislim da smo sigurno napravili iskorak u odnosu na pravilnik koji smo imali dosad. Preko 1.300.000 kuna godišnje izdvajamo za stipendije – istaknuo je Kolar.
Zoran Gregurović je dodao da mu se sviđa što je Županija uzela koncept koji su oni uveli na području grada Krapine već prije dvije godine.
– Ono što smatram da nije dobro, jest to da se kod nadarenih učenika sve stavlja u isti ‘koš’ jer nije isti prosjek ocjena na FER-u, medicini i nekom privatnom učilištu – rekao je Gregurović.
Na aktualnom satu vijećnici Romeo Vincelj (Nez.) i Davor Kljak (Reformisti) uputili su županu Željku Kolaru (SDP) pitanja vezana uz sanaciju cesta.


Vincelja je zanimalo gdje je zapelo u rekonstrukciji pristupne ceste do krapinskog Doma zdravlja te kada bi se to moglo realizirati. Podsjetio je i da se to pitanje već povlačilo i ranije.
– Isto pitanje, isti odgovor. Bit će napravljeno. U razgovoru s gradonačelnikom Gregurevićem iskazala se potreba da se ne samo rekonstruira ta cesta, već da se napravi prilazni put prema Vatrogasnom domu, odnosno stanici i treba to dodatno projektirati. U proračunu za 2021. godinu te stavke nema, Krapinsko – zagorska županija nije bila u rebalansu proračuna, no dogovoreno je da će Grad isprojektirati, a mi ćemo to isfinancirati. Prema tome, to će biti napravljeno kad dokumentacija bude gotova i ući ćemo u taj projekt koji će biti nešto širi od onoga što ste vi tražili da se rekonstruira. Hoćemo li to stići napraviti do kraja ove godine, nisam siguran, s obzirom na projektiranje, ali ono što je sigurno, bit će u proračunu za iduću godinu – rekao je Kolar.
Vijećnik Kljak postavio je pitanje vezano uz radove na županijskoj cesti u Zlataru, na Vinogradskoj cesti. Naime, prošle su godine ondje izvedeni radovi na prvoj etapi, u dužini nešto većoj od 500 metara, a ove se godine nastavlja druga etapa. Kljaka je zanimalo hoće li se nakon završetka radova povući novi asfaltni sloj.
– Odgovor je jednostavan – da. Kompletna dionica i onog prvog dijela nogostupa koji smo radili prošle godine i ovaj koji se sad radi, će se asfaltirati – kratko je odgovorio župan, pa pozvao upravitelja Županijske uprave za ceste Stjepana Sirovca da iznese detalje samih radova.


– Ove godine u planu je da se asfaltira kompletni kolnik županijske ceste 2169 u zoni izgradnje odvodnje pješačke staze. Prva faza odrađena je prošle godine, nešto više od 500 metara te su trenutno u tijeku radovi na drugoj dionici od 500 metara. Ugovoreni završetak radova je 15. studenoga. Nakon radova na oborinskoj izgradnji i pješačkoj stazi, pristupit ćemo sanaciji kolničkog zastora u dužini većoj od 100 metara, tako da će ukupna dužina asfaltiranog kolnika iznositi 6200 metara kvadratnih. Do početka zimske službe, bit će odrađeno – rekao je Sirovec

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter