U KRAPINI OTVOREN 29. ZAGORSKI GOSPODARSKI ZBOR: Pedesetak izlagača predstavlja svoje proizvode na prostoru OŠ "Ljudevit Gaj" i šetališta

“U prošloj smo godini povećali plaće za 15,4 posto, pa možemo reći da se zagorsko gospodarstvo dobro snašlo u razdoblju krize”

Objavljeno: 09.09.2021. zagorjeinternational

U sklopu Tjedna kajkavske kulture, u Krapini je otvoren 29. Zagorski gospodarski zbor. Ovogodišnje izdanje se zbog epidemiološke situacije, kao i lani, održava u znatno manjem opsegu, s minimalnim brojem izlagača i to na prostoru oko Osnovne škole “Ljudevit Gaj” i Šetališta hrvatskog narodnog preporoda.

– Pozdravljam prije svega izlagače koji su se i u takvoj epidemiološkoj situaciji kakva je danas u Hrvatskoj i kakva je bila cijelu godinu, odvažili i došli na zbor, da on bude barem s pedesetak izlagača, dok je u najboljim godinama to bilo 300, čak i nešto malo više. Imali smo cilj doći do 500, da budemo jedan od većih sajmova u Hrvatskoj, no prilike nam ni ove ni prošle godine nisu išle na ruku, ali smo svejedno našli i snage i volje da organiziramo zbor – rekao je Josip Grilec, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, pa se osvrnuo na gospodarske pokazatelje u prošloj i ovoj godini.

– Što reći na kraju jedne godine koja je za sve nas poduzetnike, pa i za sve građane, bila vrlo izazovna te smo s nevjericom promatrali hoće li medicina pronaći neko rješenje da se ipak riješimo te COVID krize. Krajem prošle i početkom ove godine u tome su i uspjeli, a sada je na svima nama da prihvatimo cjepivo kao nešto što će vrlo vjerojatno osigurati lakše kretanje, lakši život, a da ne govorimo o tome da ćemo tako vrlo vjerojatno sačuvati puno života koji bi, da nema tog cjepiva, vjerojatno bili izloženi nemilosti te bolesti koja je još uvijek velika nepoznanica. No, i u tim prilikama gospodarstvo se u Krapinsko – zagorskoj županiji relativno dobro snalazilo. Naš pad ukupnih prihoda je manji nego je to na državnoj razini, što je razumljivo, prije svega jer smo mi industrijska županija, a znamo da su turističke županije prošle godine bile nekim dijelom zatvorene ili pak nisu uopće funkcionirale. Prošle godine ostvarili smo ukupni prihod od 13.179.000.000 kuna i to je pad od svega 3,2 posto u odnosu na najbolju, 2019. godinu. Vjerujem da će ova godina biti i bolja. Ono što u svakom slučaju veseli, jest da smo uz pomoć i države, a jednako tako i lokalnih vlasti na čelu sa Županijom, uspjeli održati broj zaposlenih. Broj poduzetnika nam se povećao na nekih 2400, znači, pet posto više ljudi se u krizi odlučilo da će otvoriti svoj posao, ići svojim putem dalje, a broj zaposlenih je ostao na 22.800, samo u industriji, a sveukupno između 36 i 38 tisuća – rekao je Grilec, pa dodao da vesele i podaci o prihodu po zaposlenima.

Strukovni katalozi

– Ono što je najbitnije za prihode lokalne samouprave jest porez na dohodak, koji se plaća ovisno o tome koliki prihod ostvarimo po glavi stanovnika, po zaposlenome. Mi smo za prošlu godinu ostvarili 576 tisuća kuna. To je dosta dobar podatak jer je prije nekog vremena idealno bilo dobiti 50 tisuća eura po zaposlenome, a sada je to puno više. Vezano uz to, mi smo u prošloj godini povećali plaće za 15,4 posto. Znači, poduzetništvo je prošle godine dobivalo takve rezultate da je moglo povećati plaće, pa smo mi prošle godine s neto plaćom došli na 6400 kuna, što je iznad prosjeka države, kada izuzmemo Grad Zagreb. Svi ti rezultati ne bi bili mogući da županija već odavno nije opredijeljena na izvoz. Država je možda malo prije izašla iz te pandemijske krize, pa je tako naša pokrivenost uvoza izvozom 154 posto. Dakle, na jedan euro koji uvozimo, 1,54 eura izvozimo i to je deviza svima koji žele biti uspješni, da se otvore prema Europi i svijetu, da tu, na tom globalnom tržištu, uspiju sebe profilirati, a samim time i osigurati boljitak lokalne zajednice kroz plaćanje tih poreza i doprinosa – istaknuo je Grilec, pa zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli gospodarstvu te ih pozvao da to čine i dalje.

– To će im se višestruko vratiti kroz uplatu u lokalne proračune. Jednako tako, zahvaljujem svima koji su imali hrabrosti, volje i snage da sudjeluju na ovogodišnjem Gospodarskom zboru, a sve koji su se ove godine raspitivali za Zbor, pozivam da se priključe sljedeće godine. Vjerujem da će sljedeći, jubilarni 30. Zagorski gospodarski zbor, biti reprezentativan i velik, te, vjerujem, s puno boljim rezultatima nego što su bili 2019., 2020. i 2021. godine jer svi pokazatelji govore da bi trebalo biti dobro – zaključio je Grilec.
Prisutne je pozdravio i Darko Varga, predsjednik Obrtničke komore KZŽ.

– Ovaj 29. Zagorski gospodarski zbor prilagođen je epidemiološkim mjerama i organiziran u manjem obliku, ali unatoč svemu, Obrtnička komora Krapinsko – zagorske županije i ove godine prezentira tradicijske i umjetničke obrte naše županije. Posjetiteljima Zbora dostupni su i razni strukovni katalozi u kojima je predstavljen veliki broj naših članova obrtnika. S danom 31. srpnja 2021. godine, naša Obrtnička komora broji 2844 člana, što je 178 obrta više u usporedbi s istim datumom 2020. godine. Broj obrtnika i zaposlenika u obrtu naše županije iznosi 6614, što je 341 obrtnik i zaposlenik više u odnosu na prošlu godinu. Županijska Obrtnička komora skrbi i o licenciranju obrtničkih radionica za primanje naučnika na naukovanje. Do sada je licencirano ukupno 639 gospodarskih subjekata Krapinsko-zagorske županije, a majstorski ispit je položilo 1190 kandidata. Ispit stručne osposobljenosti do sada su položila 744 kandidata, temeljem čega su kandidati i sami postali uspješni vlasnici gospodarskih subjekata u Krapinsko – zagorskoj županiji. Svi navedeni podaci nas osobito vesele i unatoč novonastaloj situaciji uzrokovanoj COVID pandemijom, potvrđuju činjenicu da je obrtništvo najžilaviji dio gospodarstva naše županije. Pozivam sve da posjete i uživaju u tradicijskim obrtničkim proizvodima i uslugama koje naši vrijedni obrtnici pružaju na ovogodišnjem 29. Zagorskom gospodarskom zboru. Veselimo se sljedećem, jubilarnom 30. Zboru koji će, iskreno se nadamo, moći zasjati onim starim sjajem, s više od 300 izlagača iz Republike Hrvatske i Europske unije – istaknuo je Varga.

Značajni rezultat

Direktor Vetropack Straže Tihomir Premužak rekao je da je prošla godina bila jedna od najtežih poslovnih godina u povijesti tog poduzeća, ali su ipak postigli značajne rezultate.

– Uz to, tu smo tešku godinu, možda suprotno svim očekivanjima, iskoristili za jednu od najvećih investicija u našoj povijesti. Pripremili smo poduzeće koje je ove godine startalo jače i snažnije, veće i sposobnije svojim kapacitetom te će ono još bolje odgovarati na zahtjeve kupaca. Ja mislim da je to pravi način i pozivam sve svoje kolege gospodarstvenike da budu hrabri u takvim vremenima i da nikad ne pokleknu. Drago mi je što zagorski gospodarstvenici nisu pokleknuli, već su u toj teškoj godini pokazali koliko su jaki, koliko ustvari imamo jaku “kičmu” i da je to onaj najbolji dio hrvatskog gospodarstva, onaj koji konstantno radi, 365 dana u godini, privređuje i drži hrvatsko gospodarstvo iznad površine. Gospodin Grilec je spomenuo riječ produktivnost. Ja kao čovjek koji dolazi iz industrijskog sektora, često to volim potencirati. Mislim da je pravi put, pravi izazov i ono o čemu bi svi trebali više razmišljati, upravo ta produktivnost. Dakle, učiniti sve da naša poduzeća i kompletno hrvatsko gospodarstvo bude što produktivnije, odnosno, da proizvodimo više po glavi, po čovjeku. Time ćemo se maknuti iz ovog “balkanskog” okruženja i krenuti još jače i snažnije prema Europi, gdje nam je i mjesto i gdje želimo biti – rekao je Premužak.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je da nije bilo jednostavno odlučiti kako i na koji način će se organizirati Tjedan kajkavske kulture i Gospodarski zbor.

– Želje su jedno, a epidemiološke mjere drugo, ali mislim da smo našli sredinu. Ove godine možda nema onih tvrtki i izlagača koje su bile prethodnih godina, više se dala mogućnost malim obrtima ili OPG-ovima, koji će možda kroz ovaj tjedan ovdje nešto i prodati, s obzirom na to da u Krapini očekujemo nešto više posjetitelja. Međutim, najvažnije je da je tradicija nastavljena, da se zbor i dalje održava i da nismo usprkos svemu ovome, ni prošle ni ove godine posustali od želje da to organiziramo. Uistinu se vidi, usprkos ovoj epidemiji, da je zagorsko gospodarstvo čvrsto i stabilno, da su prihodi sve veći, to vidimo i na gradskom proračunu, po osnovi prihoda poreza na dohodak. Svaki mjesec dobivamo i podatke Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za mirovinsko i vidi se porast broja zaposlenih, međutim, ne smijemo zaboraviti da je epidemija odnijela i određene žrtve. To je prvenstveno tekstilna industrija koja se, nažalost, nije uspjela othrvati ovome što se na tržištu događalo, no ono što je u toj situaciji pozitivno, su informacije koje dobivam iz Zavoda za zapošljavanje, a to je da je nekoliko tvrtki već dalo dosta zahtjeva za radna mjesta pa će se i dio tih ljudi kroz određeno vrijeme zbrinuti. Na svima nama je da pomognemo da se gospodarstvo i dalje razvija – istaknuo je Gregurović, pa pozvao Zagorce da ovih dana navrate u Krapinu i da se provesele kako bi se riješili depresije u ovo pandemijsko vrijeme.

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, uz domaće izlagače, posebno je pozdravio predstavnike šest županija koji se predstavljaju na 29. ZGZ-u, kao i izlagače iz Slovenije.

Međunarodni zbor

– Ovo danas je, bez obzira na pandemijske uvjete, međunarodni Gospodarski zbor. Iza nas je čudna i teška godina koja je stavila pred nas do sada još neviđene izazove s ovom epidemijom i zapravo testirala svjetsko i europsko, pa tako i gospodarstvo Republike Hrvatske. Pokazalo se da je gospodarstvo Krapinsko – zagorske županije na čvrstim temeljima te se u ovim kriznim razdobljima osobito važnim pokazalo to što smo izvozno orijentirana županija. Upućujem veliku zahvalu svim gospodarstvenicima i obrtnicima na ovom sjajnom rezultatu. Naravno da ovdje treba istaknuti podršku Vlade Republike Hrvatske jer mnogi obrti i mnoga zanimanja ne bi opstali u ovo pandemijsko vrijeme da nije bilo ovakve reakcije i poticaja Vlade Republike Hrvatske. Ono što je važno za reći, iako brojke možda ponekad nisu najvažnije, ali reći ću dvije. Krapinsko – zagorska županija se nalazi na četvrtom mjestu po prosječnoj neto plaći isplaćenoj u prva tri mjeseca ove godine u Republici Hrvatskoj, u iznosu od 6672 kune. Prije osam godina bili smo na 16. mjestu. To samo govori koliki iskorak su napravili naši gospodarstvenici u ovom razdoblju, koliko se ulagalo u nove tehnologije, koliko se ulagalo u ljude i njihovo znanje, ali isto tako u kvalitetan proizvod koji je pronašao svoje kupce širom Europe. Drugi podatak govori da samo šest hrvatskih županija trenutno ima stopu nezaposlenosti ispod pet posto, a u našoj županiji ona iznosi 4,2 posto. To je nešto što nas mora činiti zadovoljnima. Naravno da uvijek ima mogućnosti da se napravi i korak više. Pred nama je nova financijska omotnica, Mehanizam za oporavak i otpornost i ponovno velika sredstva koja će omogućiti gospodarstvenicima i obrtnicima da se jave na natječaje kako bi povukli europska sredstva. Siguran sam da ćemo u narednom razdoblju biti proaktivni i da ćemo maksimalno koristiti mogućnosti povlačenja tih sredstava. U ovom trenutku Krapinsko-zagorska županija ima spremne projekte u vrijednosti 1,2 milijarde kuna. Još jedanput hvala svim izlagačima, Obrtničkoj i Gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Gradu Krapini na ovoj suradnji koju imamo ne samo za vrijeme Gospodarskog zbora, nego svih 356 dana u godini, samo s jednim ciljem – da se osigura dovoljan broj radnih mjesta za naše mlade ljude i da oni ne odlaze iz Zagorja, nego da ostanu ovdje i ovdje stvaraju obitelji – zaključio je Kolar.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba