U Krapini održan jubilarni 20. znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“ – predstavljeni Kajkavski zbornik i Znanstvena kajkavska slikovnica

KAJKAVSKI NIJE SAMO JEZIK, TO JE NAČIN ŽIVOTA: “Cilj je da naša domaća riječ živi i dalje, jer narječja su u biti ona ljepota i bogatstvo koje Hrvatska ima”

Objavljeno: 06.09.2021. zagorjeinternational

U sklopu 56. Tjedna kajkavske kulture, u ponedjeljak je u Pučkom otvorenom učilištu Krapina, u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca Zabok i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, održan jubilarni 20. znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“.

Predsjednik Hrvatske udruge Muži zagorskog srca Zabok Rajko Fureš otkrio je da na ovogodišnjem jubilarnom 20. znanstvenom skupu sudjeluje 15 znanstvenika i znanstvenica, a da ga posebno veseli činjenica da najveći broj sudionika čine mlade znanstvenice što je pokazatelj da skup ima budućnost.

Poticaj za daljnji rad

– Na skupu će biti predstavljen i jedan vrijedan Kajkavski zbornik te Znanstvena kajkavska slikovnica što je doista velik izazov i predstavlja nam ponos što smo to mogli organizirati na jubilarnom 20. skupu. Iznimno smo ponosni na taj jubilej i poticaj nam je za daljnji rad. On predstavlja najeminentniji skup te vrste, okuplja jezikoslovce, povjesničare i sve zaljubljenike u kaj – kazao je Fureš koji je govorio i o planovima za budućnost.

– Povodom 20. obljetnice najavljujemo da je pri kraju treći svezak kapitalne edicije “Povijest hrvatske kajkavske usmene književnosti“ koju je napravio magistar Zvonar, a u pripremi za tisak je knjiga najznačajnijih tekstova profesora doktora Alojza Jembriha. Nadamo se da će kroz dvije godine biti objavljen i šesti Zbornik sa znanstvenih skupova. Skup predstavlja veliki trud i nadamo se da nećemo na tome stati – rekao je Fureš koji je dodao da se ‘kaj’ govori na području sjeverne Hrvatske, sve do Delnica, Crikvenice i sjeverne Istre.

– Kajkavski je rasprostranjen i nama je cilj da naša domaća hrvatska riječ živi i dalje jer u biti ona ljepota i bogatstvo koje Hrvatska ima su narječja i to je put u budućnost – poručio je Fureš.

Svjetski jezik

Zamjenica krapinsko-zagorskog župana Jasna Petek kazala je da je znanstveni skup izuzetno važan događaj jer kajkavski jezik je od 2015. godine priznat kao svjetski jezik, a ne samo kao narječje.

– Kajkavski nije samo jezik, već je i način života i življenja. Jedan od identiteta svakog naroda je njegov jezik. Jako je važno, ne samo da je naš kajkavski jezik u upotrebi, da ga koristimo u književnosti, stvaralaštvu, medijima i školama, već je važno znanstveno prići jeziku jer on je dinamičan organizam, stoga je iznimno važno da ovaj znanstveni skup propitkuje naš jezik i književnost  kroz stoljeća. To je jedan usko stručan skup koji uvelike doprinosi reafirmaciji našeg kajkavskog jezika u svim govornim područjima tog jezika – poručila je Petek.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba