– Ponekad se osjećam kao da uopće nisam pripadnik ovog društva, k’o da sam pao s Marsa – počinje svoju priču 65-godišnji Vlatko Rovišnjak iz Vinagore, koji sa svojom suprugom Milicom već više od tri godine živi – na aktivnom klizištu.
Naime, točno ispod njihove kuće u ožujku 2018. godine tlo je jednostavno počelo kliziti. Sada s balkona gledaju u ponor, a sa svakom kapi kiše strahuju da će se odroniti i ono malo brda koliko je ostalo do njihove obiteljske kuće, u kojoj su odgojili dvoje djece i planirali doživjeti starost.
– Točno se sjećam, dogodilo se to s 10. na 11. ožujka 2018., u noći sa subote na nedjelju. Probudio sam se, izašao na dvorište, kad vidim, ‘šupa’ koju smo imali, stoji nakrivljeno, kotao koji je bio tamo, također je nagnut, kao da sve klizi nizbrdo. Što sada? Skinuli smo crijep i spasili što se spasiti da od toga objekta, prije nego što sve odnese niz brijeg – kaže nam Rovišnjak, pa pokazuje na ostatke temelja objekta kojega sada više nema.  
Sjeća se i kako je došlo do aktiviranja klizišta. Naime, u to je vrijeme pala veća količina snijega, pa je, kada se on počeo topiti, nastala velika količina vode.
– Pao je obilan snijeg, takav da ga ja ne pamtim, a onda je naglo zatoplilo. Snijeg se otopio za dva i pol – tri dana. Voda je natopila brijeg i aktiviralo se klizište. Primijetio sam da je na dva mjesta ‘šiknula’ voda i bio sam siguran da je puknula vodovodna cijev, no drugi dan tlo je još više proklizilo i ja sam mogao vidjeti vodovodnu cijev, koja je i sada čitava. Dakle, ta voda koju sam ja vidio, nastala je otapanjem snijega – ističe Rovišnjak.  

Okrenuli leđa

Iako prizor trenutno ne izgleda tako dramatično kao prvih dana, jer je brdo već obraslo zelenim raslinjem, naš nam sugovornik opisuje da se tu nekada nalazila i cesta širine dva i pol metra, tako da je mogao s traktorom ići oko kuće, ali ni nje više nema.
– Već drugi dan kod nas je došao gradonačelnik Marko Vešligaj, kasnije su došli i iz Županije, iz Ministarstva graditeljstva. Obećavaju, kažu da će pomoći… Kažu: “Zovite u jesen, kada prođu godišnji.” Zovem, predstavim se, kažem zbog čega zovem, kaže mi čovjek da trenutno nema nadležnih i da zovem za mjesec dana. Za mjesec dana nitko mi se više ne javlja, kao da namjerno ignoriraju moj broj – ističe ovaj razočarani umirovljenik, pa dodaje da se na trenutke osjeća kao da uopće ne pripada ovom društvu i kao da su mu sve nadležne institucije okrenule leđa.
– A plaćam sve redovito, i da mogu, ja bih to sve sam sanirao. Plaćam te Hrvatske vode, nemam ja ništa protiv njih kao tvrtke, ali hrvatske vode su nam napravile takvu štetu, da nas barem onda oslobode plaćanja te naknade. Nije to puno, ali bilo bi nam drago. Ili neka nam pomognu to sanirati, ja sam spreman par godina plaćati više tu naknadu, samo da nam se pomogne. A ne ovako – ističe.
Na pitanje kolika je procijenjena vrijednost sanacije, kaže da se spominjao iznos od pola milijuna kuna.
– Sve je to jako skupo. Počevši od projektne dokumentacije bez koje ni ne mogu početi radovi. Kad razmisliš, da imam tih pola milijuna kuna, kupio bih si novu kuću na nekom drugom, sigurnijem mjestu – kaže Vlatko Rovišnjak, dok s balkona gleda u ponor.
Pitamo ga je li bilo daljnjih pomaka tla kroz protekle tri godine.
– Odronjava se. Non – stop klizi, sve ima negativan utjecaj – kiša, snijeg, sunce. Pa sigurno se pomaknulo još za metar u protekle tri godine. Pomak se vidi sa svakom novom kišom, a oborine su u posljednje vrijeme još obilnije. Ovi pljuskovi koji nas pogađaju posljednjih tjedana, nije nam lako… – odgovara nam.
Nažalost, nije jedini. Na području Pregrade, otkrio nam je gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, pet je kuća ugroženo zbog klizišta.
Kuća obitelji Brezinščak, koji su živjeli nadaleko od Rovišnjaka, više nije za život. Napuknuli su zidovi i narušeni temelji, pa su morali napustiti svoj dom.  
– Tamo je gotovo, raspukline su takve da možeš cijelu ruku staviti unutra – ističe Rovišnjak, pa dodaje da je zbog toga ta obitelj jedno vrijeme živjela u derutnoj drvenoj kući, a sada su im prijatelji ponudili vikendicu u kojoj stanuju.
Postavlja se pitanje – kako će onda mladi ljudi ostati živjeti na zagorskim bregima, kada pri pojavi prvih problema, kao da im svi okreću leđa?
– Sin je imao veliku želju ostati živjeti ovdje, tu je proveo djetinjstvo, tu je napravio prve korake. Uredio bi si tavanski stan, ali kako? Na aktivnom klizištu? Pa i mi bismo si željeli potegnuti asfalt do kuće, trebalo bi svašta urediti, staviti novu stolariju, krovište, ali kako ulagati, kad ne znaš koliko će još ova kuća opstati ovdje? Sve bismo si uredili, ali se ne usudimo jer bismo vrlo lako mogli završiti ‘u jarku’ – ističe Rovišnjak, pa dodaje da to sada već dobro izgleda, u odnosu na to kako je to bilo na početku, jer je naraslo drveće i sve se razelenilo.
No, prije toga ispod kuće su gledali u tri metra dubok ponor.
– Imamo jednog sumještanina kod kojeg se aktiviralo klizište, ali još nije ništa odnijelo, pa da barem onda njemu pomognu. Da naprave škarpu kako bi se spriječilo ovo što se dogodilo nama. To je lijepa, nova kuća. Da barem učine nešto da se uspije spasiti – ističe Rovišnjak.

‘Čekamo državu’

O svemu smo razgovarali i s gradonačelnikom Vešligajem, koji otkriva da je Grad Pregrada u proteklih osam godina imao osam proglašavanja elementarnih nepogoda, a od njih čak četiri puta zbog klizišta. Procijenjene štete bile su 16 milijuna kuna, što je jedan godišnji proračun Grada Pregrade.
– Svih pet ugroženih kuća prijavili smo u Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na javni poziv koji je otvoren još 2019. godine. Komisija je izašla na teren i čekamo njihove rezultate. Dakle, čekamo državu, s obzirom na to da su obećali da će rješavati te probleme – kaže gradonačelnik.
Podsjetimo, nakon što je 2018. godine na području Pregrade proglašena elementarna nepogoda, u srpnju iste godine Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, koje je tada vodio HNS-ov Predrag Štromar, objavilo je Javni poziv za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje stanovnika i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla. U lipnju 2019. stručno povjerenstvo Ministarstva graditeljstva obišlo je sva prijavljena klizišta, njih ukupno pet na području Pregrade.
O problemima ovih ljudi izvještavala je i RTL-ova “Potraga”, a iz Ministarstva su im pojasnili da je najprije išao Javni poziv, potom su osnovali stručno povjerenstvo, a sve to kako bi mogli napraviti Program zbrinjavanja, koji još nije napravljen. Nakon toga, slijede još dva koraka. Ministarstvo će po izradi taj Program predložiti Vladi za donošenje i kada on bude donesen, o svakoj će se pojedinačnoj prijavi klizišta donijeti posebna Odluka, kojom će se odlučiti o potrebi i načinu stambenog zbrinjavanja stanovnika ugroženih obiteljskih kuća.
No, uz sve probleme koji su nastali prošle godine, “petrinjski” i “zagrebački” potres te brojna klizišta koja se diljem Hrvatske svakodnevno otvaraju, pitanje je koliko će dugo mještani Pregrade još strepiti i živjeti na aktivnim klizištima.  
Vlatko Rovišnjak nam spominje primjer Hrvatske Kostajnice, gdje je te iste 2018. godine zbog aktivacije klizišta 11 obitelji ostalo bez svojih kuća, ali je država mještane zbrinula u roku godine dana.
– Ne mogu se ne pitati zašto nemamo svi jednak tretman. Ja bih samo pitao nadležne kako bi njima bilo da su na našem mjestu, da im se dogodi nešto takvo – zaključuje naš sugovornik.