ŽUPANIJSKE POTPORE ZA OČUVANJE PČELINJEG FONDA: Za 6807 košnica KZŽ zagorskim pčelarima dodijelila 191 tisuću kuna

“Od uobičajenih 600 tona meda godišnje u Zagorju, ove godine bit će ga svega nekoliko tona. Nadam se da ćemo uspjeti održati pčele na životu i krenuti u novu proizvodnu godinu”

Objavljeno: 27.07.2021. Valentina Cigula

Krapinsko – zagorska županije je zagorskim pčelarima dodijelila potpore za očuvanje pčelinjeg fonda. Na press konferenciji održanoj u Krapini, zamjenica županijske pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Snježana Murr izvijestila je da je minimalan iznos potpore koji je mogla ostvariti pčelinja zajednica bila 10 kuna, a maksimalni iznos 30 kuna. Najveći iznos potpore koji je mogao ostvariti jedan korisnik bio je 5000 kuna. Na natječaj je pristiglo 98 zahtjeva, od čega 16 zahtjeva nije prošlo administrativnu kontrolu, a 82 korisnika ostvarili su potporu za svoju košnicu u maksimalnom iznosu od 30 kuna.

– Tako smo na ovom natječaju dodijelili potporu za 6807 košnica u ukupnom iznosu od 191.020 kuna. Županija je iznašla dodatna sredstva u iznosu od 41.000 kuna. Maksimalnu potporu po ovom natječaju dobilo je pet korisnika. Ova mjera za očuvanje pčelinjeg fonda Krapinsko – zagorske županije formirana je u razdoblju kada se donosila odluka o mjerama za poljoprivrednu proizvodnju za razdoblje 2021. – 2023., tako da trenutno nije vezana uz elementarnu nepogodu koja je ove godine naštetila pčelinjem fondu i općenito pčelarstvu – pojasnila je Murr.

Bagremov med

Predsjednik Saveza pčelarskih udruga Krapinsko – zagorske županije Zdravko Bedeniković zahvalio je Županiji na razumijevanju i potpori koju pruža pčelarima ne samo ovom potporom, već i u svim projektima kojima se bave.

– U Krapinsko – zagorskoj županiji imamo oko 380 registriranih pčelara sa 17.000 košnica, a od toga se na natječaj javilo njih 98. U normalnim uvjetima, godišnja proizvodnja je oko 600 tona meda, a ove će godine proizvodnja biti svega nekoliko tona. Osobito je problem kod pčelara koji imaju stacionarne pčelinjake jer na području naše županije neće biti nikakve proizvodnje meda. Jedino će nešto biti od pčelara koji imaju seleće pčelinjake. Nadam se da će pčelari dobro iskoristiti ta sredstva, da će uspjeti održati pčele na životu, da će one uspjeti prezimiti i da ćemo sljedeće godine moći krenuti u novu proizvodnu godinu – kazao je Bedeniković.
U KZŽ je, dodao je, glavna proizvodnja bagremovog meda, međutim, od njega ove godine neće biti gotovo ništa.

– Zbog smrzavice koja je bila u travnju, bagrem uopće nije cvao u svibnju, kao što je normalno, kasnio je mjesec dana i procvao vrlo slabo, tako da će bagremovog meda u Zagorju ove godine biti nekoliko kilograma u odnosu na nekih 20 kilograma po košnici, koliko je inače prosjek – rekao je Bedeniković, koji je odgovorio i na pitanje očekuju li zagorski pčelari pomoć države.

– Preko nacionalnog klimatskog programa za sljedeću godinu trebala bi se povećati potpora za nabavu medicinskog preparata za suzbijanje varoe i šećera s dosadašnjih 30 na 60 kuna. Dakle, to je u razmatranju, a država će također subvencionirati nabavu šećera. Pčelari će morati uložiti svoja sredstva, a povrat će dobiti naknadno – istaknuo je Bedeniković.
Župan Željko Kolar je rekao da pčelari, nažalost, nikako ne mogu složiti jednu normalnu klimatsku godinu, kako bi se došlo do 600 tona proizvodnje meda na području županije.

Europska zaštita

– U 2019. godini smo intervenirali s 200.000 kuna, 2016. godine jednako tako i sada smo zbog sve češćih nedaća koji onemogućavaju normalnu proizvodnju, odlučili intervenirati ponovno. U trogodišnji proračun smo stavili planiranu pomoć u iznosu od 150.000 kuna, bez obzira na to kakva će godina biti, iz razloga što smo još u svibnju 2019. godine podnijeli zahtjev za europsku zaštitu zagorskog bagremovog meda. Krajem prošle godine obavijestili su nas da moramo dostaviti neke nadopune, a s obzirom na iskustvo koje imamo sa zaštitom nekih drugih proizvoda, vjerujem da bismo do kraja godine ili najkasnije na proljeće sljedeće godine mogli dobiti i europsku zaštitu. Jednako kao što smo to radili sa zagorskim puranom, s mlincima i štuklima, odmah ulazimo u jedan investicijski ciklus kako bi se povećala proizvodnja proizvoda koji smo zaštitili i kako bismo mu otvorili neka druga inozemna tržišta koja proizvođači do sada nisu imali, pa tako planiramo napraviti i sa zagorskim bagremovim medom. S obzirom na ljubav kojom proizvode mede i drže pčele, vjerujem da pčelare ovo loše vrijeme i klimatske promjene neće obeshrabriti i da će nastaviti proizvodnju. Ne smijemo zaboraviti da je med jedna od najzdravijih namirnica koja uopće postoji na tržištu – kazao je Kolar.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter