Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, nakon Zaboka, daljnji obilazak Krapinsko – zagorske županije nastavio je u Krapini, gdje ga je dočekao gradonačelnik Zoran Gregurović, koji je istaknuo zadovoljstvo suradnjom na nizu projekta Grade Krapine ne samo s Ministarstvom, već i državnim tvrtkama koje su u okviru Ministarstva.
– Upoznali smo ministra Čorića s potencijalima krapinskog gospodarstva, ali, naravno, i problemima koji muče određene segmente gospodarstva na području grada Krapine. Moram priznati da prema podacima koje redovito dobivamo iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nikada nije bilo više zaposlenih na području grada Krapine, što nas uistinu veseli. Što se tiče Ministarstva, ali i državnih tvrtki koje su u sastavu ministarstva, poput Hrvatskih voda, HEP-a, Fonda za zaštitu okoliša, na područje grada u protekle četiri godine došlo je preko 62 milijuna kuna. Dakle, Ministarstvo je s 20 milijuna kuna financiralo izgradnju Poduzetničko – tehnološkog inkubatora, Fond za zaštitu okoliša sanaciju odlagališta otpada Gorjak, koja je sada krenula, Hrvatske vode rekonstrukciju podzemne infrastrukture, dok HEP kontinuirano radi na rekonstrukciji niskonaponske mreže na području cijelog grada. Predstavili smo projekte koji su pred nama, za koje želimo da se na području grada realiziraju – rekao je gradonačelnik Zoran Gregurović.

Novi natječaj

– Drago mi je da je Krapina u svim navedenim segmentima u proteklom razdoblju postigla dobre rezultate. Gradonačelnik je svojom inicijativom ubrzao proces Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Veseli me činjenica da je Krapina grad poduzetništva i da neke od tvrtki koje ću danas posjetiti u Poslovnoj zoni Krapina posluju vrlo dobro, primjerice, Jedinstvo, koje je sudjelovalo u izgradnji stotina kućica za osiguravanje privremenog smještaja za stanovništvo na području Banovine. U konačnici, pitanje izgradnje gospodarske infrastrukture u narednom razdoblju, odnosno, naš natječaj bio je također jedna od tema. Gradonačelnik drži da će postojati potreba za proširenjem tih poslovnih kapaciteta, što je sjajna stvar – rekao je ministar Ćorić, pa dodao kako se govorilo i o namjerama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja po pitanju potpore poduzetništvu.
– Natječaj koji je otvoren prije nekoliko dana i kojim ćemo s 1.140.000.000 kuna sufinancirati upravo projekte povećanja infrastrukture sigurno će pronaći svoju publiku, odnosno one koji će aplicirati na ovaj natječaj na području Krapinsko – zagorske županije, odnosno grada Krapine. Ovaj natječaj je prije svega otvoren za prerađivačke industrije. Tim će se sredstvima sufinancirati povećanje proizvodnih kapaciteta, kupnja nove opreme, nadogradnja hala, dodatne edukacije, promidžbene aktivnosti, konzultantske usluge po pitanju novih projekta. Ovim natječajem namjeravamo vrlo jasno, što smo i odredili, sufinancirati povećanje konkurentnosti domaće prerađivačke industrije. Sredstva od 1.140.000.000 kuna koje će država uložiti zapravo bi trebala otvoriti investicijski ciklus koji bi mogao iznosi 2,5 milijarde kuna jer potpora neće biti stopostotna, bit će nešto manja, ovisno o tome koji intenzitet u kojem segmentu potpore ćete koristiti – istaknuo je ministar Ćorić.

Nema pada zaposlenih

Ministar je zatim posjetio krapinsku tvrtku Jedinstvo, kojoj je još jednom zahvalio na angažmanu oko izgradnje privremenog smještaja za stanovnike s područja pogođenih potresom.
– Odavde je 500 kontejnera otišlo u smjeru Banovine i to je u situaciji u kojoj nam je bila potrebna žurna reakcija, bio jako velik iskorak za sve nas. Jedinstvo je prošlu godinu završilo s oko 700 milijuna kuna prihoda. Vesele se činjenici da bi u narednom razdoblju to trebalo vratiti na prije kriznih milijardu i otvorena je perspektiva novog zapošljavanja, što me veseli kao ministra gospodarstva i održivog razvoja – rekao je ministar Ćorić.
Vlasnik Jedinstva Josip Mihalić kazao je da su u korona krizi od države dobili 12 milijuna kuna, što su, uz svoje rezerve, od desetak milijuna kuna iskoristili za plaće.
– Plaće smo isplaćivali normalno, nismo doduše plaćali prekovremene i stimulacije. Ako Vlada donese odluku o novom natječaju, mi ćemo se ponovno prijaviti, ali dalje živimo i radimo i bez pomoći. Europa se otvorila, tu je ‘more’ kontejnera, svi su za Njemačku, ali ako budu na raspolaganju neka sredstva, naravno da ćemo se natjecati da ih dobijemo. No, važnije nam je da nam Vlada pomogne u našim novim programima. Mi imamo novi program proizvodnje drvenih kuća za Banovinu i za Europu. Napravili smo naime novi pogon u kojem ćemo raditi te drvene kuće od CLP materijala, to je novi materijal, ekološki i otporan na potrese – kazao je Mihalić.

Na tom tragu razmišlja i predsjednik Gospodarske komore Krapinsko – zagorske županije Josip Grilec, koji je istaknuo da država najbolje pomaže gospodarstvenicima kad od njih naručuje poslove.

– Za zagorske gospodarstvenike 2020. godina je, unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom, dobro završila. Naš pad neće biti neki značajniji, tako da ćemo biti iznad 13 milijardi kuna prihoda, što je jako dobar rezultat. Nemamo ni pad zaposlenih, no ono što nam jest problem, je pomanjkanje radne snage. Također, neke tvrtke prošle su godine koristile poticajne mjere koje je davala Vlada RH i one su im dobrodošle, pogotovo onima koji su morali stati s proizvodnjom zbog nedostatka kupaca, primjerice tekstilci. No mislim da ove godine više neće biti tako puno toga, a ova je godina počela čak i predobro, bit će odlična ako se ovako nastavi. Najbolja pomoć koju može dati država, odnosno Ministarstvo, je da nam povjeri posao, da nešto odradimo i tako zaradimo, a ne da moramo dobivati razne subvencije. Nakon toga možemo investirati, zapošljavati i dati radnicima korektne plaće – zaključuje Grilec. (ab, vc)