Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je na konferenciji za novinare Stožera civilne zaštite izvijestio o 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika.

– Imamo 72 nova slučaja. Prije tjedan dana bilo je 68 novooboljelih, a tjedan prije toga 71 novooboljelog. Nastavlja se blagi početak platoa jednakog broja oboljelih ili vrlo blagog porasta. Trenutno imamo dva posto više nego tjedan prije. Trenutna incidencija za RH u 14 dana je 111,2. Najnižu incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska. Po incidenciji je Hrvatska na 3. mjestu u EU. Nižu imaju samo Danska i Finska, a najvišu u EU ima Češka: 1109,7. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1331,9 i po tome smo na 19. mjestu od 27 zemalja EU. Udio pozitivnih u testiranima danas je 3,2 a za zadnjih 14 dana 6,0. Do sada je HALMED zaprimio 927 prijava sumnji na nuspojave, od toga je 822 na Pfizerovo cjepivo, 48 na Modernino i 57 na Astra Zenecu – rekao je Capak.

Pitanja novinara. O kašnjenju Moderninih cjepiva?

– U ovom tjednu trebamo primiti 23.400 doza Pfizera, 16.800 Moderne i 52.000 Astra Zenece. Moderna je najavila da će isporučiti 25.2. tih 16.800 dozna. Od svih ostalih imamo najave i za ožujak, jedino od Moderne nemamo datume, ali najavili su oko 55.000 doza tijekom ožujka. Do kraja ožujka bismo trebali primiti još 508.630 doza cjepiva – kazao je Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš je govorio o 20% manje pregleda i zahvata u bolnicama u ovoj godini.

– To se kreće u opsegu 19-28%. Naučili smo u ovom proljetnom valu i zdravstveni sustav prilagodili. Svugdje u svijetu je tako da su zdravstveni kapaciteti usmjereni prema rješavanju covid problematike. Jednu cijelu ustanovu smo morali upogoniti da pruža zaštitu covid-19 pozitivnim bolesnicima i tako odteretiti sve druge zdravstvene ustanove. Mislim da smo u tome i uspjeli. Apeliramo na zdravstvene ustanove i bolesnike da se odazivaju preventivnim pregledima. To je od osnovne važnosti. Mnogi zbog straha da se ne zaraze u bolnicama izbjegavaju te preglede, što nije dobro. Važno je redovito odvijanje preventivnih pregleda. I opća populacija se ne odaziva u željenom broju na preventivne preglede. O tome razmišljamo i prilagodili smo zdravstveni sustav kako bi čim više ustanova pružalo i drugu zdravstvenu zaštitu – rekao je Beroš.

O AstraZeneci i nošenju maski?

– Tip imuniteta koji štiti našu sluznicu od virusa, da on na njoj ne može obitavati, je drugačiji tip imuniteta od onog koji se razvija nakon cijepljenja. Astra Zeneca je prva objavila ispitivanje i njihovo cjepivo štiti i od transmisije virusa. I ako cjepivo razvija imunitet, nismo bili sigurni može li ta osoba primiti virus na sluznici i prenijeti ga i zato smo dali preporuku za nošenje maske i nakon cijepljenja. Hoće li drugi proizvođači cjepiva provesti takve studije, trenutno ne znamo. Mi sada ne bismo nikome rekli da ne nosi masku, svi bi trebali nositi masku. Dok se značajno ne smanji transmisija virusa i brojke, svima je preporuka da nose maske – rekao je Capak.

O popuštanju mjera od ponedjeljka i otvaranju terasa kafića?

– Ovaj tjedan su već počeli razgovori. Sve ovisi o epidemiološkoj situaciji koja je dobra unatoč ovim određenim povećanjima. RH je u vrhu zemalja kad govorimo o niskoj incidenciji. Razgovarat ćemo s ministrima… Cilj nam je isti, da se što više toga normalizira u životima, da se što više ekonomskih aktivnosti pokrene. Sigurno da 1.3. nećemo otvoriti sve kao prije epidemije, ali ako se ovi trendovi nastave, mogućnost određenih popuštanja sigurno postoji. Ne bih htio sada tu biti konkretniji. Nije trenutak prije sastanaka koji slijede, kada ćemo konkretizirati i iznositi promišljanja. Pratimo situaciju i lokalno. Kada govorimo o zahtjevima županija, ta je odluka uvijek odluka Nacionalnog stožera. Nismo protiv inicijativa ali za svaku konkretnu inicijativu sa županijske razine, odluku će donijeti Nacionalni stožer – rekao je Božinović.

O blagom rastu i utjecaju na popuštanje mjera?

– Četiri dana je premalo da bismo govorili o trendu. To je blagi porast u odnosu na brojku prije tjedan dana. Sada možemo misliti da je to neka oscilacija, ili možemo govoriti da je to stagnacija pada koji smo imali pa da se plato izravnao i brojke rastu. To ćemo vidjeti kroz idućih nekoliko dana, možemo se nadati da je to blaga oscilacija nakon koje će brojke padati – kazao je Capak

O cijepljenju preko reda?

– Sva izvješća uz zdravstvenih ustanova su došla, većina govori da nije bilo cijepljeno previše mladih osoba bez komorbiditeta. Osim stručnog elementa, postoji i određeni moralna i etička dilema, očekujem da će se i druge organizacije poput HLK uključiti. U Dubrovnik je zbog specifičnosti slučaja upućena zdravstvena inspekcija, ali povjerenstvo će sve utvrditi. U ovom trenutku na osnovu mog uvida u izvješća predominira stav da stručnih pogrešaka pri provedbi cijepljenja nije bilo – kazao je Beroš.

O masovnom cijepljenju u Zagrebu?

– HZJZ je odlučio napraviti akcije cijepljenja na punktovima, sutra ćemo cijepiti na Mihaljevcu, Grad Zagreb će cijepiti u Štamparu, a kod nas u Ksaversku će dolaziti pacijenti s listi liječnika obiteljske medicine. Očekujemo da ćemo cijepiti 900-1000 osoba – objasnio je Capak.

O testiranju turista u zračnim lukama

– O tome se i lani razgovaralo, da se omogući onima koji se vraćaju u svoje zemlje da naprave PCR test kod nas da normalno pređu granicu u svojim državama. Mi ćemo to pokušati organizirati, dotad ima dovoljno vremena da se to proba organizirati. Da li će to biti baš na aerodromu, vidjet ćemo. Ono što moram napomenuti je da zasad ne postoji nijedna zemlja EU koja priznaje brze antigenske testove za prelazak granice – kazao je Capak.

O bacanju 15 doza cjepiva u Varaždinskoj županiji?

– Ja ne znam za taj slučaj, trebao bih konkretne podatke. Očito kolege zbog pritiska koji je stvoren da se treba, ako ostane neka doza, aplicirati baš nekom tko je iz iste skupine.. mi smo cijelo vrijeme govorili da postoji ograničeno vrijeme i ako se ne potroši na vrijeme, onda to cjepivo nije za upotrebu, svakako ćemo zatražiti izvješće o tome kako je došlo do toga – rekao je Capak.

Nadovezao se Beroš.

– Mislim da je to bilo prisutno u ranijim fazama cijepljenja, kad je odaziv u zdravstvenim ustanovama bio manji. Ravnatelj te zdravstvene ustanove mi je rekao da su imali problema prilikom animacije zdravstvenih djelatnika na cijepljenje, a osim toga kao što svjedočite, izdali smo dodatne upute za postupanje s ostatkom cjepiva, tako da te nove upute su najbolji odgovor na ovo pitanje, tako da bi ovakvih slučajeva trebalo biti što manje – kazao je Beroš.

Imamo li i dalje problem s isporukom cjepiva?

– Došlo je nešto više od 210.000 doza do sada, dakle ukupno do kraja ožujka bi trebalo doći više od 700.000 doza. Nama se kontinuirano događa da nas farmaceutska industrija obavještava ili o kašnjenju doza ili o smanjenju broja doza koja će isporučiti. Sad imamo čvrsta obećanja za ožujak, iako nemamo još točan broj doza i alokacije u drugom kvartalu, mi smo naručili više od 6 milijuna doza. Treba računati da je to za ogroman broj ljudi, više nego što nam treba. Nadamo se da ćemo do početka sezone cijepiti 50% populacije – rekao je Capak.

O čemu se razmišlja kad se govori o popuštanju mjera?

– Činjenica je da je Hrvatska jedna od najotvorenijih članica EU. Kad govorimo o restrikcijama, barem ja to tako razumijem, postoje restrikcije koje se odnosi na neke djelatnosti koje su već i otvorene. Ono što mi se čini važnim, kad već opet otvaramo pitanje tih mjera, mislim da postaje svima jasno da je taj naš model bio od prvog dana da, kad idemo u zatvaranje, da budemo postupni ali tako i kad se govori o popuštanju, da to stavimo u kontekst ukupne situacije. Cilj je svima isti, da što više toga funkcionira, ali i da je donosimo odluke koje ćemo uskoro nakon toga opet mijenjati. Sad smo pred prvom godišnjicom pojave korone u Hrvatskoj, ovo je trenutak kad bi trebali postići novo, obnovljeno razumijevanje u ovoj pandemiji koja nas je zadesila, razumijevanje između različitih društvenih skupina, mlađih i starijih, svi smo mi pogođeni epidemijom na razne načine i svi trpe. Mislim da solidarnost o kojoj govorimo od prvog dana bi se trebala sve više orijentirati da postanemo svjesni rizika i problema koje epidemija donosi pojedinim dijelovima stanovništva i to ne samo nekima nego svima.

Od početka govorimo da su najugroženiji stariji i kronični bolesnici, ali oni sigurno nisu prvi koji traže da se mjere popuste. A kad se mjere popuste, oni su najugroženiji. Svatko bi morao vidjeti što može učiniti da zaštitimo one koji su najugroženiji, da svi vode računa u pridržavanju mjera i da inzistiraju od svih koji im dođu u blizini, pogotovo od mlađih, da drže distancu i nose masku. Želim reći da različite skupine bi trebale i zbog sebe trebali razmišljati o rizicima koje epidemija nosi za druge i ako to postignemo, bit će sve manje restrikcija odnosno sve manje potrebe da se nešto nameće kao ponašanje. Činjenica da je zatvaranje, koje u Hrvatskoj nikad nije bilo, ali taj pristup otvori-zatvori, koji je bio u najvećem broju zemalja, se iscrpljuje i on mora biti krajnje sredstvo. Zato nam postoji konsenzus o tome na što bi određene društvene skupine trebale pristati, pa bi bilo manje pitanja o terasama i sličnom – kazao je Božinović.

O cijepljenju preko reda, što znači da “nema većeg odstupanja” od reda cijepljenja?

– To znači da nisu cijepili veći broj mlađih osoba bez komorbiditeta. To bi značio veći stručni propust. Ako je i bilo cijepljenja preko reda, to su bili stariji s visokim komorbiditetima, tu se onda radi o moralnoj odgovornosti. Poslali smo inspekciju u Dubrovnik i za sve one koji su mladi i cijepljeni su preko reda, mora postojati određena odgovornost. Moguće je očekivati broj mlađih koji su cijepljeni preko reda, povjerenstvo će detaljno utvrditi sva očitovanja  – rekao je Beroš.

Znači li to da slučajevi poput Borasa, Linića itd se smatraju moralnim propustom?

– Ništa nije crno-bijelo u toj situaciji, postoje smjernice HZJZ-a, one određuju prioritetne skupine. Njih bi se trebao držati svaki cjepitelj. Treba utvrditi sve okolnosti koje su se dogodile pri cijepljenju tih osoba, tražit ćemo očitovanje svih ustanova i onda će struka dati svoj sud. Možemo sad i već se razgovara o tome je li riječ o stručnom propustu ili moralnom i etičkom. Ako je cilj procijepiti što više građana, to je legitiman cilj. Drugo je ako dođe netko mlađi bez komorbiditeta prije nego što je red na njegovu skupinu – kazao je Beroš.