MOGU LI MUZEJI PREŽIVJETI KORONA KRIZU? Razgovarali smo s voditeljicom Dvora Veliki Tabor Renatom Dečman

“Ljudi su naučili uživati u malim životnim radostima – posjećenost vikendom nakon lockdowna ponekad bi bila i tri puta veća nego prijašnjih godina. To me čini optimističnom“

Objavljeno: 31.01.2021. zagorjeinternational

“Kultura na aparatima“, tako se najčešće govorilo u protekloj 2020. godini, godini u kojoj je koronavirus promijenio naš dosadašnji način funkcioniranja. Zbog prirode djelatnosti, koja uključuje publiku, okupljanje više ljudi na jednom mjestu, najčešće u zatvorenom prostoru, upravo je kultura jedna od najpogođenijih grana, jer je kulturnim djelatnicima gotovo u potpunosti onemogućen rad. Osjećaju to glumci, pjevači, plesači, ali i muzejski djelatnici, koji bilježe enormne padove broja posjetitelja u prošloj godini. Kako se korona kriza odrazila na djelatnost Dvora Veliki Tabor te koji su planovi za ovu godinu, razgovarali smo s voditeljicom Velikog Tabora Renatom Dečman.

Koliko ste posjetitelja zabilježili u protekloj godini i koliki je to pad u odnosu na prijašnje godine?

Dvor Veliki Tabor prošle je godine razgledalo 15.339 posjetitelja. Godine 2019. imali smo 28.268 posjetitelja, a 2018. Veliki Tabor je obišao 26.471 posjetitelj. Dakle, posjećenost je u odnosu na prethodne godine pala za nekih 42 do 46 posto.

Jeste li unatoč korona krizi uspjeli realizirati neke programe u 2020.?

Prošla je godina za Veliki Tabor bila veoma plodna. Mogu slobodno kazati da smo se uspješno prilagodili novonastaloj situaciji te smo, unatoč krizi i financijskim gubicima, uspjeli održati brojna manja događanja koja smo realizirali vlastitim snagama. Od planiranih programa realizirana je 25. Edukativna muzejska akcija te Radionica nematerijalne baštine, koja se sastojala od niza večernjih događanja i besplatnih radionica. Prvo večernje događanje, “Noćni doživljaj Velikog Tabora”, održalo se 20. lipnja te smo ohrabreni velikim brojem posjetitelja nastavili 4. srpnja s događanjem “Čajanka s dronom”, kojeg smo organizirali u suradnji s Udrugom Gokul iz Zaboka. Treće, ujedno zadnje večernje događanje bilo je “Naša dika – Veronika Desinićka!” održano 3. listopada, a nazvano prema središnjem programu te večeri – premijeri lutkarske predstave “Naša dika – Veronika Desinićka!”, u izvedbi lutkarske družine Ioculatori. U sklopu Radionica nematerijalne baštine osmišljene su i održane brojne nove radionice i lutkarske predstave. Od većih je događanja u rujnu održana manifestacija Međunarodni festival lutkarskih predstava, koja je trajala dva dana, a realizirana je u sklopu projekta Living Castles, financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Već je tradicionalno u srpnju održan Tabor Film Festival, u organizaciji Udruge Gokul iz Zaboka. Izložbom jabuka u listopadu u jednoj skromnijoj varijanti nego prethodnih godina, realizirani su Dani jabuka koje organizira općina Desinić u suradnji s našim Muzejom, a na simboličan smo način – paljenjem treće adventske svijeće –  održali i Advent u Dvoru Veliki Tabor.

Kako ste se prilagodili novonastalim okolnostima – jeste li dio programa odradili i online?

Kao što sam već istaknula, novonastaloj situaciji smo se prilagodili tako što smo ljeti i u ranu jesen održali brojna manja događanja. Kreirali smo nove lutkarske predstave i radionice u kojima je naša publika mogla uživati na navedenim događanjima i manifestacijama, te na besplatnim radionicama koje smo održavali vikendima. S muzejskom smo publikom komunicirali i putem društvenih mreža, ponajprije službene Facebook stranice Dvora Veliki Tabor, putem koje smo održali nagradne igre. Za vrijeme Međunarodnog festivala lutkarskih predstava u Dvoru Veliki Tabor muzejska je publika mogla odabrati hoće li doći do nas ili će ostati kod kuće te uživati u lutkarskim predstavama i radionicama koje su se prenosile uživo putem društvenih mreža.

I ovogodišnja Noć muzeja održana je virtualno. Što ste pripremili?

Ovogodišnja Noć muzeja izgledala je i u Velikom Taboru drugačije nego prethodnih godina, kada smo za posjetitelje pripremili bogati program: glazbene nastupe, predavanja, radionice, kostimirana stručna vodstva itd. Ove godine, nažalost, takvo nešto nije bilo moguće. Stoga je Noć muzeja u Velikom Taboru započela u 18 sati, projekcijama video-mappinga “Legenda o Veroniki Desinićkoj” i “Living Tabor”, izrađenih u sklopu projekta Living castles. Projekcije su trajala 10-ak minuta, a odvijale su se na otvorenom, u atriju Velikog Tabora. Nakon njih posjetitelji su mogli samostalno razgledavati brojne muzejske izložbe sve do 22 sata. Za sve one koji su Noć muzeja pratili iz topline svojih domova, pripremili smo četiri videa koja su bila dostupna na službenoj Facebook stranici Dvora Veliki Tabor.

Kakvi su vaši planovi za ovu godinu? Što sve očekuje posjetitelje?

Ove godine također planiramo održati brojne besplatne radionice te proširiti njihovu ponudu, što smo zapravo već i učinili novom radionicom “Ispletimo prstima”, za koju jedva čekam da je predstavimo publici. Također planiramo brojna večernja događanja i održavanje lutkarskih predstava. Već sam prošle godine počela dogovarati suradnju s glazbenim umjetnicima, tako da se nadam da ćemo uspjeti održati koncertne nastupe Dore Draclin i Sandre Halužan. Ako nećemo moći organizirati koncerte s publikom, u obzir dolazi i realiziranje online koncerata. Od manifestacija, planira se održavanje LegendFesta – festivala legendi, mitova i priča Krapinsko – zagorske županije, naravno ukoliko bude mogućnosti. Planiramo i daljnju suradnju s raznim udrugama i Općinom Desinić u realiziranju manifestacija Uskrsni ponedjeljak, Dani jabuka, Advent u Dvoru Veliki Tabor, Tabor Film Festival itd. Nastavit ćemo i s realizacijom programa 26. Edukativne muzejske akcije te Radionica nematerijalne baštine. U planu je otvorenje izložbe kojom bi se posjetiteljima predstavila Etnografska zbirka Dvora Veliki Tabor.

Što u slučaju da situacija s koronavirusom potraje? Imate li “plan B”?

Iako se nadam da će se situacija s koronom smiriti, uvijek treba imati rezervni plan. Ukoliko neće moći drugačije, dio sadržaja može se odvijati online, primjerice koncerti, lutkarske predstave, radionice, a možda ćemo i razmisliti o virtualnoj izložbi itd. Postoji i opcija da se događanja odvijaju na otvorenom jer za to, srećom, imamo mogućnosti.

Kako se muzeji mogu prilagoditi novonastalim okolnostima? Može li muzejska djelatnost preživjeti korona krizu? Kako?

Smatram da se Muzeji itekako mogu prilagoditi i preživjeti korona krizu. Dio rješenja možemo pronaći u plasiranju brojnih sadržaja putem interneta kako bismo ih približili muzejskoj publici. Ukoliko će stanje biti kao i prošle godine, može se realizirati niz manjih događanja u skladu s epidemiološkim mjerama, pogotovo ljeti na otvorenom. Treba se više orijentirati na vlastite snage, tj. na znanja i vještine kojima djelatnici muzeja mogu obogatiti planirane sadržaje, jer će angažiranje vanjskih suradnika, umjetnika, udruga i sl. zasigurno biti otežano zbog sve nezavidnije financijske situacije. Ono što me čini optimističnom je situacija koja se odvijala nakon lockdowna. Naime, iako je nama, kao i ostalim muzejima, broj posjetitelja pao u odnosu na prethodne godine zbog cijele ove situacije vezane uz pandemiju korona virusa, te su nam otkazani grupni posjeti, ugodno me je iznenadio porast posjećenosti koji smo zabilježili vikendima. Ponekad smo zabilježili gotovo tri puta više posjetitelja nego u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Očito je upravo lockdown i situacija u kojoj smo se našli zatvoreni u svoja četiri zida, pridonijela tome da naučimo uživati u malim životnim radostima – među kojima su i posjeti muzejima. Nama na ruku ide i to što se Veliki Tabor nalazi u čistom i slikovitom krajoliku, pa je mogućnost da se, osim razgledavanja Muzeja, uživa i u prirodi bila razlog interesa javnosti za posjet Velikome Taboru nakon ukidanja propusnica. Treba podsjetiti da muzeji imaju još jednu važnu zadaću, a to je očuvanje kulturno – povijesne baštine. U muzejima se čuvaju na desetine tisuća muzejskih predmeta od velike važnosti i vrijednosti, a muzejski se djelatnici brinu da se oni čuvaju u primjerenim uvjetima kako ne bi bili izloženi propadanju. Tim više ne vidim mogućnost da muzeji postanu nepotrebni ili suvišni, te da se njihova djelatnost dovede u pitanje.  

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba