Europska komisija objavila je da su Zagorski mlinci novi, 23. po redu hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, te je tim povodom u uredu krapinsko – zagorskog župana održana konferencija za medije, na kojoj su bili predsjednica Županijske skupštine Vlasta Hubicki, župan Željko Kolar, pročelnica Upravnog odijela za gospodarstvo, poljoprivredu, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić, direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Martina Jantol Županić te predsjednik Udruge Tradicija Zagorja Matija Gulija.
Vlasta Hubicki rekla je da su za Krapinsko – zagorsku županiju ovi dani vrlo značajni.
– Čestitam gospodinu Guliji i Udruzi Tradicija Zagorja što su u relativno kratkom razdoblju odradili lavovski posao. Mi imamo 23. zaštićeni proizvod na nivou Europske Unije. O zagorskim mlincima ne treba puno pričati, kao ni o zagorskoj puri, ali o njihovoj kombinaciji svakako treba, i to ne samo na zagorskom nego na europskom stolu, da ne ostane samo na priči kako je engleska kraljica jela zagorskog purana, nego da se to stvarno može jesti i van Hrvatske – objasnila je Vlasta Hubicki.
Tradicija i kvaliteta
Prema riječima predsjednika Udruge Tradicija zagorja Matije Gulije dobivena oznaka porijekla osim što garantira kupcu kvalitetu, znači i da je riječ o tradicijskom proizvodu koji bi kod svih proizvođača trebao biti ujednačen.
– Mi danas u Udruzi imamo četiri certificirana proizvođača zagorskih mlinaca i to su Kogutex iz Konjščine, Mlin Jertovec, Centar Škudar i Zebrano iz Brestovca Orehovečkog koji s jučerašnjim danom smiju koristiti oznaku zemljopisnog podrijetla. Pokazali smo i na ovom primjeru da se i mi Zagorci kada to želimo, možemo dogovoriti i napraviti nešto dobro za sve. Nadam se da sad kada smo pridodali zagorske mlince zagorskom puranu, koji već ima oznaku zemljopisnog podrijetla tu slijede i štrukli i zagorski med, a to je za malo područje kao što je Zagorje jako puno – rekao je Matija Gulija.
Na upit novinara hoće li se mijenjati cijena mlincima te hoće li se povećati proizvodnja, Gulija je rekao kako se cijene neće automatizmom dizati te kako svi proizvođači rade s trgovačkim lancima i to su posebni odnosi, tako da s ovom oznakom se za potrošače neće ništa promijeniti.
– Ono što nama radi puno veći pritisak na cijenu je konstantni rast troškova sirovina i pritisak na povećanje plaća, a s obzirom na to da su zagorski mlinci ručno rađen proizvod, to zahtijeva puno radne snage. Što se tiče samog povećanja proizvodnje, s povećanjem potražnje do koje se nadamo da će doći, svi proizvođači će proširiti svoju proizvodnju. Za sada je procjena da svi proizvođači na području KZŽ godišnje rade oko 400 tona mlinaca, a potrebe jesu veće, iako nemamo neko konkretno istraživanje koje bi pokazalo koliko je to tržište zapravo veliko, prostora definitivno ima – naglasio je Matija Gulija.
Europsko tržište
Da je ovo stvarno dobar dan za KZŽ potvrdio je i župan Željko Kolar, koji je čestitao Udruzi Tradicija Zagorja na dobivanju europske zaštite, te Vlasti Hubicki kao inicijatorici osnivanja Udruge.
– Za sve nas je to početak, jer smo si s jednim proizvodom koji je poznat u regiji, ali nedovoljno poznat na tržištu Europske Unije, otvorili prostor tržišta Europske Unije. S druge strane to je signal proizvođačima da ćemo ih mi pratit,i ne samo kroz brendiranje na tržištima koja su nam interesantna nego ćemo u sljedećem proračunu osigurati pola milijuna kuna bespovratnih sredstava za proširenje proizvodnje, kako bi omogućili sadašnjim proizvođačima da povećaju svoje kapacitete i da se s većim količinama ponudimo i europskom tržištu. Preko našeg poduzetničkog centra mi ćemo napraviti i prijedlog Ministarstvu poljoprivrede s jednim zajedničkim projektom, gdje možemo osigurati bespovratna sredstva za proizvođače, tako da sama investicija bi imala barem 85 posto bespovratnih sredstava, što je svakako jaki argument za proizvođače da se uključe u povećanje proizvodnje – zaključio je župan Kolar.