U okviru projekta “Ključ kulture za sve generacije“, u Galeriji grada Krapine održan okrugli stol za članove udruga – partnera na projektu

PLANIRAJU I ROCK KONCERT NA KAJKAVSKOM: “Donošenjem akcijskog plana pokušat ćemo povećati zainteresiranost građana za kulturne programe”

Objavljeno: 21.03.2019. ivanabelosevic

U okviru projekta “Ključ kulture za sve generacije“, u Galeriji grada Krapine održan je prvi okrugli stol na temu “Suradnja i umrežavanje u kulturi Krapine”. U radu okruglog stola sudjelovali su predstavnici udruga koje sudjeluju u projektu – Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Gradski puhački orkestar Krapina, KUD “Ilirci” Krapina i Udruga distrofičara Krapina, te dvije udruge koje nisu u projektu, Udruga Hrvatska žena Krapina i KUD Krapina te predstavnici Grada Krapine, kao jednog od partnera, i Pučkog otvorenog učilišta Krapina, te Daniela Angelina Jelinčić, znanstvenica i stručnjakinja u području kulturnog menadžmenta, kulturnog turizma, kreativnih industrija i kulturnih politika. Voditeljica projekta, Ksenija Cerovečki iz POU-a Krapina, rekla nam je da je projekt zamišljen kroz dvije etape.

Osnivanje Savjeta za kulturu

– Prvi dio posvećen je edukativnim sadržajima, kao što su seminari, radionice i okrugli stolovi, na kojima članovi udruga i mi zaposlenici Grada Krapine i Učilišta sudjelujemo, učimo i pokušavamo kulturu diči na jednu višu razinu, da nam kulturni sadržaji budu kvalitetniji, da izbjegnemo preklapanja nekih sadržaja, da oni budu što raznovrsniji i slično. Za projekt smo dobili gotovo 800 tisuća kuna, do sada smo nabavili smo opremu za udruge, glazbala i još niz drugih stvari, onako kako su si to partneri zamislili, a u drugom dijelu projekta, paralelno uz ovaj edukativan, svaka udruga radi nešto unutar sebe. KUD Ilirci i Gradski puhački orkestar su počeli s probama, jer u sklopu projekta moraju održati dva koncerta, Udruga distrofičara započela je s likovnim radionicama, dok je Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo zamislilo jedan set glazbenih radionica s muzikologom i na kraju projekta bi 2020. godine održali jedan koncert rock tematike na kajkavski način. Bio bi to moderniji nastavak kajkavskih popevki koje žive već preko 50 godina. Predviđen je još jedan okrugli stol, a nakon njega moramo donijeti jedan akcijski plan na kojem ćemo pokušati izvući zaključak i predvidjeti kulturu u gradu, realizirati je na jedan bolji i učinkovitiji način. Predviđeno je i osnivanje Savjeta za kulturu Grada Krapine, to je jedno tijelo koje bi moralo ostati i nakon ovog projekta, ono bi na godišnjoj bazi donosilo kulturne programe, razgovaralo o novcu i prostorima udruga te o svemu onome što muči udruge, ne samo kod nas, nego i u drugim sredinama – istaknula je Cerovečki.

Problemi udruga

Članovi udruga ukazali su na probleme koji ih muče, od problema prostora i ljudskih resursa, do problema posjećenosti programa koje oni provode tijekom godine. Članica Iliraca Ljiljana Vuš rekla je da ih muči klasičan problem neaktivnosti u gradu i nezainteresiranosti ljudi.

– Nedostaje nam i članova, kroz projekt sudjelujemo jedni s drugima i više smo saznali jedni o drugima te tako pokušavamo poboljšati stvari. Vježbamo za koncerte u gradu, a odlazimo i na druga mjesta, zaštitni smo znak krapinskog Festivala, jer smo tako nastali i s njim rasli. Mlađim generacijama pokušamo približiti ovu vrstu glazbe i uključiti ih čim više – naglasila je Vuš.

Zamjenica predsjednice Udruge distrofičara Krapina Martina Šoštarić kazala je kako su prije dva tjedna započeli s likovnim radionicama koje se odvijaju u prostorijama Udruge u Gornjem Jesenju.

– Kroz te radionice naučit ćemo neke nove tehnike umjetnosti, jer inače se bavimo dekupaž tehnikom, s obzirom na to da zbog bolesti ne možemo baš neke stvari raditi. Veselimo se što ćemo naučiti nešto novo i vidjeti koliko smo kreativni. Do sad smo održali dvije radionice, a ukupno trebamo održati 60 sati likovnih radionica. Na kraju projekta, u travnju 2020. godine, imat ćemo izložbu tih naših radova – zaključila je Šoštarić.

Nositelj projekta je Pučko otvoreno učilište Krapina, s 85 posto sredstava financira ga Europska unija, a s 15 posto Ministarstvo kulture.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba