KOLIKO SMO NOVCA POVUKLI IZ EU FONDOVA? Od ukupno 41,7 milijardi kuna, 8,54 milijarde ugovorio je Grad Zagreb, a 4,45 milijardi Dubrovačko – neretvanska županija

Krapinsko – zagorska županija iz EU fondova ugovorila 1,27 milijardi kuna i nalazi se na 12. mjestu

Objavljeno: 02.03.2019. Jelena Jazbec

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je sveobuhvatan pregled ugovorenih sredstva iz fondova Europske unije po županijama za sva tri operativna programa – “Konkurentnost i kohezija”, “Učinkoviti ljudski potencijali” i “Program ruralnog razvoja” – od početka financijske perspektive, dakle, od 2014. godine, do zaključno s 31. siječnja 2019. godine.
Navedeni operativni programi projekte sufinanciraju sredstvima Kohezijskog fonda (u kojem je za proračunsko razdoblje 2014. – 2020. za Hrvatsku predviđeno oko 2,51 milijarda eura iz proračuna EU), Europskog fonda za regionalni razvoj (za Hrvatsku je predviđeno oko 4,32 milijarde eura), Europskog socijalnog fonda (za Hrvatsku je predviđeno oko 1,52 milijarde eura) i Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (za Hrvatsku je predviđeno oko 2,4 milijarde eura). Izvještaj se odnosi na projekte koji se provode na području samo jedne županije.

Dva velika projekta

Prema podacima Ministarstva, ukupan je kumulativni iznos ugovorenih EU sredstava u 2017. i 2018. godini (zbroj sredstava ugovorenih po pojedinim županijama) iznosio 41,66 milijardi kuna, dakle, oko 5,5 milijardi eura, uz napomenu da iznosi za prethodne godine po županijama nisu dostupni i gotovo su zanemarivi. Najveći se iznos ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018., 8,45 milijardi kuna, odnosi na Grad Zagreb, koji čini oko trećine cjelokupnog hrvatskog gospodarstva i gotovo 20 posto stanovništva Hrvatske. To je oko 20,3 posto ukupno ugovorenih sredstava u Hrvatskoj. Dubrovačko – neretvanska županija nalazi se na drugom mjestu i ističe se po ukupno ugovorenom iznosu od 4,45 milijardi kuna među županijama jer se na području te županije, između ostaloga, provode prvi i treći najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, Pelješki most i Zračna luka Dubrovnik. Iz Ministarstva napominju kako rangiranje županija po ukupnom iznosu ugovorenih EU sredstava ne znači da je neka županija bolja ili lošija u korištenju fondova jer su županije različite gospodarske veličine, strukture gospodarstava i broja stanovnika. Rangiranje pruža samo informativni prikaz raspodjele ugovorenih sredstava fondova EU po županijama.
Krapinsko – zagorska županija ugovorila je 1,27 milijardi kuna iz fondova EU i nalazi se na 12. mjestu. Iza nje su Sisačko – moslavačka, Zadarska, Virovitičko – podravska, Bjelovarsko – bilogorska, Požeško – slavonska, Međimurska, Brodsko – posavska, Ličko – senjska i Karlovačka županija, koja je ugovorila iznos od 737 milijuna kuna. Prosječno je u Hrvatskoj ugovoreno 10.099 kuna iz EU fondova po stanovniku, a ispod tog prosjeka je 11 županija – Krapinsko – zagorska (10.056 kuna), Bjelovarsko – bilogorska, Međimurska, Zagrebačka, Sisačko – moslavačka, Varaždinska, Zadarska, Istarska, Brodsko – posavska, Karlovačka i Splitsko – dalmatinska županija (3673 kune). Dubrovačko – neretvanska županija ističe se ugovorenim iznosom po stanovniku (36.637 kuna) upravo zbog spomenutih dvaju projekata, a slijedi Ličko – senjska s 19.588 kuna po stanovniku. Na trećem, četvrtom i petom mjestu su tri slavonske županije, Vukovarsko – srijemska, Požeško – slavonska i Virovitičko – podravska, što govori u prilog zaključku da su se u promatranom vremenu na tom prostoru intenzivirala ugovaranja EU projekata znatno iznad razine prosjeka Hrvatske. To, poručuju u Ministarstvu, opravdava očekivanja koja su postavljena pred Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, potvrđuje njegovu dosadašnju ohrabrujuću dinamiku te pridonosi gospodarskom oporavku. Inače, podaci o ugovorenim sredstvima fondova EU po stanovniku pružaju informaciju o snazi distribucije ugovorenih sredstava fondova EU po županijama. Što je ugovoreni iznos po stanovniku veći, valja očekivati i veći utjecaj projekata na stanovništvo i gospodarstvo, stoga je i pozicija županije bolja.

Usporedba s BDP-om

Iznos ugovorenih sredstava po županijama može se promatrati i u usporedbi s veličinom njihova BDP-a. Ako je udio neke županije u ukupno ugovorenim sredstvima iz fondova EU veći od udjela te županije u BDP-u Hrvatske, to pokazuje da ta županija koristi fondove EU u većoj mjeri nego što je “važnost” te županije u gospodarstvu Hrvatske. Na prvi je pogled vidljiv veliki nerazmjer u slučaju Grada Zagreba, koji čini oko trećine BDP-a
Hrvatske, a na sebe veže “samo” oko 20 posto svih ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. godini. S druge strane, BDP Dubrovačko – neretvanske županije čini tek oko 2,9 posto BDP-a Hrvatske, ali na nju se odnosi više od 10 posto svih ugovorenih sredstava, što je u velikoj mjeri posljedica projekta Pelješki most. Svih pet slavonskih županija ima osjetno veće udjele u ugovorenim sredstvima fondova EU nego što je njihov udio u gospodarstvu Hrvatske, što je pozitivno i poticajno za daljnji gospodarski oporavak tog dijela Hrvatske. Takve pozitivne rezultate pokazuju i Zagrebačka, Koprivničko – križevačka, Šibensko – kninska, Krapinsko – zagorska, Sisačko – moslavačka, Virovitičko – podravska, Bjelovarsko – bilogorska i Ličko – senjska županija.
Ugovorena sredstva fondova EU svih županija čine 11,9 posto BDP-a Hrvatske. Promatrajući to pojedinačno, na razini županija, Krapinsko – zagorska županija se nalazi na osmom mjestu – udio ugovorenih sredstava EU fondova u BDP-u KZŽ, koji je prema podacima iz 2016. godine iznosio 56.080 kuna po stanovniku, je 17,7 posto. Na toj je ljestvici također najbolje pozicionirana Dubrovačko – neretvanska županija, u kojoj udio ugovorenih europskih sredstva iznosi 43 posto županijskog BDP-a, a na dnu ljestvice našla se Splitsko – dalmatinska županija, s udjelom od 5,6 posto.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter