Povodom 23. kolovoza – Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća, kod Crkve muke Isusove u Maclju, ispred grobnice su položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve maceljske žrtve, koje su ubijene na Križnom putu 1945. godine. Vijence su položili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Žarko Tušek, izaslanica predsjednika Vlade RH, državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Zdravka Bušić, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, načelnik Đurmanca Damir Belošević, predstavnici Ministarstva branitelja te članovi Udruge Macelj 1945. Molitvu je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana u Krapini, Franjo Jurinec.
Zdravije društvo
Saborski zastupnik Žarko Tušek rekao je da su ovdje kao i svake godine te odaju počast svim žrtvama Maceljske šume te svim ostalim žrtvama totalitarnih režima.
– Moderna Hrvatska je stvorena na zajedništvu i jedinstvu, to trebamo održavati i ne smijemo zaboraviti zločine iz prošlosti. Trebamo iskazati poštovanje tim žrtvama i stvoriti jedno tolerantnije i zdravije, moderno i europsko društvo, nego što je to bilo u vrijeme koje danas obilježavamo – naglasio je Tušek.
Glasnogovornik Udruge Macelj 1945. Ivan Jaklin kazao je da je to najveća grobnica nedužnih žrtava komunističkog režima iz Drugog svjetskog rata koja postoji u Hrvatskoj.
– Ovdje su prije 12 godina pokopane 1163 žrtve, otkopane u 23 jame. Tu su naši preci dobili dostojno mjesto počivanja, ali još je prema nekim procjenama u jamama ove šume između 12 i 15 tisuća žrtava. To nije mjesto mržnje, to je poruka mira i želimo da se ovo ne zaboravi i da se više nikada ne ponovi – istaknuo je Jaklin.
Žrtve i opljačkane
Potpredsjednik Udruge Macelj 1945. fra Drago Brglez bio je inicijator gradnje Spomen crkve i župnik Župe u Đurmancu u to vrijeme.
– Došao sam u Đurmanec kada su iskapanja završena. Željeli smo da se te pronađene kosti dostojno pokopaju u zajedničku grobnicu i 2005. godine je to i učinjeno. Pronađeni su i neki predmeti žrtava, ima ih malo i mogli bi stati u jednu malu kutiju, iz čega se može zaključiti da su žrtve prije ubojstava i opljačkane. Htjeli smo da se te žrtve, među kojima je bilo i puno svećenika ne zaborave i da se od toga zločina jednostavno ne pobjegne – zaključio je fra Brglez.