NAKON VIŠE OD DVA MJESECA, JEDINO JE UTVRĐENO KAKO NIJE BILO POVIŠENIH PARAMETARA NITI ZARAZNIH BOLESTI

Na teren izašle tri inspekcije, a i dalje se ne zna pravi uzrok pomora riba u Krapini i Gubaševu

Objavljeno: 09.11.2017. Jelena Jazbec

Tijekom kolovoza, na dvije različite lokacije u Krapinsko – zagorskoj županiji došlo je do većeg pomora riba. Prvi se dogodio 8. kolovoza na rijeci Krapinčica u Krapini – Dolići, a drugi 29. kolovoza na rijeci Krapina, u mjesto Gubaševu. Iako su u oba slučajeva od strane nositelja gospodarenja, Športsko – ribolovnog saveza Krapinsko – zagorske županije, bile obaviještene sve odgovarajuće službe, do danas ribiči, ističu, nemaju nikakvih saznanja o uzrocima pomora riba.
– Štoviše, i sami načini postupanja, čak i nepostupanja od strane pojedinih službenih osoba u oba ova slučaja, prema mišljenju pojedinih ribiča, imaju za cilj najvjerojatnije zataškavanje i namjerno nemarno postupanje odgovornih – kaže nam Ljerka Kahlina, tajnica ŠRS-a KZŽ.
Neposredno po zaprimanju obavijesti od strane ribiča o pomoru riba, ona je, kaže, putem telefona obavijestila Veterinarsku inspekciju Ministarstva poljoprivrede, Državnu vodopravnu inspekciju, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, vodočuvara Hrvatskih voda, policiju, predsjednika ŠRS-a KZŽ i ribočuvara. Ujedno je sama tajnica zajedno s predsjednikom ŠRS-a KZŽ izašla na mjesto događaja.

Nedostatak kisika?

Kod prvog slučaja, na teren su izašli vodopravni inspektor iz Ministarstva zaštite i okoliša, Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda i Veterinarska inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Uzorci vode za analizu uzeti su na tri lokacije – na samom mjestu gdje su primijećene uginule ribe te jedan kilometar uzvodno od uginuća i jedan kilometar nizvodno od uginuća riba.
– Rezultati analiziranih uzoraka nisu pokazali povišene parametre koji bi uzrokovali stanje koje se dogodilo – poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša.
Rezultati analiza Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda su pak poslani u nadležni VGO za gornju Savu i Sektor zaštite voda te u Državnu vodopravnu inspekciju. – S obzirom na to da je pomor riba uočen dan ranije od dana kada je Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda pozvan na uzorkovanje, moguće je da je do pomora ribe došlo radi nedostatka kisika, ali se to ne može zaključiti iz rezultata analize vode koju su uzorkovali djelatnici GVL-a – doznajemo iz Hrvatskih voda.
Okolno područje i vodotok pregledao je i veterinarski inspektor, koji, prema navodima Ministarstva poljoprivrede, pronašao 50-ak uginulih riba, iako ribiči tvrde da ih je bilo na stotine.
– Kod uginulih riba vidljivo je bila uznapredovala autoliza, a izmjerena temperatura u vodotoku iznosila je 23-25 stupnjeva Celzijevih, stoga uginule ribe nisu bile pogodne za uzimanje uzoraka za laboratorijsko pretraživanje na zarazne bolesti, sukladno nadležnosti veterinarske inspekcije – kažu u Veterinarskoj inspekciji.
Veterinarska inspekcija na teren je izašla i prilikom drugog pomora riba u Gubaševom, koji se dogodio samo tri tjedna kasnije.
– Pregledom okolnog područja i vodotoka, uočeno je na površini velika količina uginule ribe različitih vrsta i kategorija. Sukladno nadležnosti veterinarske inspekcije, odmah je izvršeno uzorkovanje uginule ribe, radi pretrage na virusnu hemoragijsku septikemiju (VHS) i zaraznu hematopoetsku nekrozu (ZHN), a uzorak je upućen u Hrvatski veterinarski institut, Laboratorij za patologiju riba u Zagrebu (HVI). Analizom Hrvatskog veterinarskog instituta nisu potvrđene zarazne bolesti. O svemu navedenom je izviještena udruga ovlaštenika prava ribolova, Športsko – ribolovni savez Krapinsko – zagorske županije, Bedekovčina – poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Međutim, ribiči se bune jer na teren ovog puta nije izašla Vodopravna inspekcija.
– Iako je Vodopravna inspekcija bila obaviještena i za ovaj slučaj, ni nakon više ponovljenih poziva, pa čak i ostvarenih kontakata s odgovornim osobama iz Saveza, do danas nitko još uvijek nije izašao na teren u Gubaševom kako bi uopće potvrdio istinitost takve dojave, a kamoli da poduzme radnje i postupke za koje i nadalje redovito prima plaću od svih ribiča – poreznih obveznika – doznajemo od Kahline.
U Vodopravnoj inspekciji pak kažu da je odmah nakon prijave na lokaciju izašao vodočuvar Hrvatskih voda, koji je u skladu sa svojim ovlastima neposrednog nadzora nad stanjem voda procijenio da je do pomora ribe došlo uslijed pomanjkanja kisika te nije bilo potrebe izlaska na teren od strane Državne vodopravne inspekcije.

Regulacija potoka

Međutim, Kahlina dodaje kako je članovima ŠRS-a KZŽ neprihvatljiva i začuđujuća ta izjava od strane vodočuvara odmah tijekom njegovog izlaska na teren, i to bez bilo kakvih napravljenih analiza, kako je “do pomora došlo zbog nedostatka kisika”, što je on, navodno, utvrdio tek letimičnim pregledom korita rijeke Krapine, obilaskom dijela područja na kojem je došlo do pomora, bez da se spustio do same vode u koritu rijeke. Od Božene Maloča iz Hrvatskih voda doznajemo kako vodočuvar nije ovlašten za uzimanje uzoraka te je postupio prema proceduri.
– Napravljene su analize koje nisu pokazale ništa značajno, a naš je zaključak bio da građanstvo treba osvijestiti da smo mi zemlja koja je tek prije četiri godine ušla u Europsku uniju te da u prethodnom periodu nismo nešto značajno ulagali u zaštitu, ne samo okoliša, nego i voda, da naši sustavi javne odvodnje nisu izgrađeni, te da smo mi kao država dobili jedan period za izgradnju sustava javne odvodnje, postavljanje uređaja za pročišćavanje i slično, i ti rokovi još nisu istekli. Naime, prvi rok je 1. prosinca 2018. godine – kaže Maloča.
Koliko će to umiriti članove zagorskog ŠRS-a, teško je reći, s obzirom na to da je iz odgovora nadležnih institucija gotovo nemoguće iščitati je li do pomora zaista došlo zbog onečišćenja. Ribiči su sigurni kako se zagorske rijeke i potoci konstantno onečišćuju, a za to krive komunalna poduzeća koja nemaju odgovarajuće, zakonom propisane filtere i ostale uređaje na svim kanalizacijskim cijevima. Dodaju i kako se, prema njihovim saznanjima, regulacija potoka najčešće ne provodi u skladu s pozitivnim propisima RH.
– Uzaludno se borimo da imamo svoj brend “Bajku na dlanu”, kada sami najmanje držimo do svog kraja i sve činimo da ga što više i bezobzirnije devastiramo, a sve u cilju ostvarivanja profita. Nitko se ne protivi uređivanju vodotoka, ali smatramo da bi trebalo imati i malo osjećaja te koristiti najnovija iskustva u struci, a ne samo kopati bagerima, te ogoljivati obale naših prekrasnih vodotoka u Zagorju i time uništavati sav biljni i životinjski svijet u istima. Jedini za sada svijetli primjer uređenja vodotoka u Zagorju je bilo uređenje potoka Krapinice u razini grada Zaboka. Mislim da bi isti trebao biti ogledni primjer kako vodotoke treba uređivati, a ne kako se to bezobzirno radi širom Zagorja – zaključuje Kahlina.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba