KONTROLORI CENTRA ZA SIGURNOST PROMETA NA AUTOCESTI ZAGREB – MACELJ OTKRIVAJU NAJOPASNIJE SITUACIJE KOJIMA SVJEDOČE

“Vozači se jednostavno ponekad samo okrenu nasred ceste i počnu voziti u suprotnom smjeru”

Objavljeno: 29.10.2017. zagorjeinternational

Autocestom Zagreb – Macelj u 2016. godini prošlo je više od 14.200.000 vozila. Prosječni godišnji dnevni promet je 17.253 vozila, a u jeku turističke sezone tom cestom zna proći i 40 tisuća automobila u jednom danu. U protekloj je godini zabilježeno 127 prometnih nesreća, a godinu dana prije 126. Od toga je 17 nesreća bilo s ozlijeđenim osobama, a nije zabilježena niti jedna prometna nesreća sa stradalim osobama.
Sigurnost prometa u svakom trenutku prate dvojica kontrolora koje smo posjetili u kontrolnoj sobi Centra za održavanje i sigurnost prometa u Velikoj Vesi. Upravo oni prvi reagiraju na sve potencijalno opasne i neobične situacije, te odmah zovu ophodarsku službu.
U svojem se poslu nagledaju svega, a svakako najopasnija je – vožnja u suprotnom smjeru.

Zaustaviti ili usporiti?

– Postavili smo slike i upozorenja, no prema snimkama je jasno da su vozači nepredvidljivi. Okrenu se nasred ceste i voze u suprotnom smjeru. Primjerice, ja sam jednom prilikom vozio iz Zaprešića po preticajnoj traci i ususret mi je došlo vozilo iz suprotnog smjera koje mi je bilo toliko blizu, da sam se doslovce pogledao oči u oči s vozačem. Ulovili su ga na Zaprešiću i ništa. Čovjek nije bio pijan, nije bio drogiran, ispalo je da se posvađao sa suprugom, bio tužan i dekoncentriran – otkriva nam Zrinko Hržić, menadžer Odjela za Održavanja i kontrole prometa, te dodaje kako je najgore to što u takvoj situaciji nema brzog rješenja. Ophodarska služba nastoji pronaći vozača koji vozi u suprotnom smjeru, no svaka sekunda u takvoj situaciji može biti fatalna.
– Čak je održan i sastanak u vezi toga što napraviti – zaustaviti promet ili obavijestiti ostale sudionike u prometu da voze polako. Zaključak je bio da je bolje da se voze polako, jer ako vozilo iz pogrešnog smjera ide prema vama, vi ćete se izmaknuti, a ako stojite, onda je gotovo. Zato je procedura da se uspori promet po voznom traku, da se vozi 40 ili 60, a istovremeno, naravno, policija i ophodari ide za onim vozilom koje vozi u suprotnom smjeru – kaže Hržić.
No, iako u svojem Centru već imaju bogatu arhivu videozapisa koji prikazuju neobične i potencijalno smrtonosne situacije u koje su vozači najčešće dovode vlastitom krivnjom i nepažnjom, Hržić ipak ističe kako vožnja u suprotnom smjeru nije toliko često pojava, kao što se to na prvu čini. Naime, u 2016. godini zabilježeno je deset vožnji u krivom smjeru, a na sreću, nijedna od njih nije prouzročila prometnu nesreću.
Od otvorenja Autoceste, u proteklih desetak godina, zabilježena je jedna prometna nesreća u kojoj je osoba izgubila život zbog vožnje u suprotnom smjeru.
– Dogodilo se to 2013. godine. Čovjek se vraćao kući u Sloveniju, najvjerojatnije je išao prema Ljubljani, ali je skrenuo prema Mariboru, pa se kod naplate Zaprešić išao okrenuti, nastavio vožnju u suprotnom smjeru i naletio na drugo vozilo. Čovjek na kojeg je naletio je iz ovih krajeva, pa je kasnije ispričao kako je vozio kombi i u jednom trenutku, vozač ispred njega, ugledavši vozilo iz suprotnog smjera, se maknuo, a vozilo iz suprotnog smjer je jednostavno naletjelo na njega – prepričava Hržić.

Dvoje poginulih

U protekle tri godine na Autocesti Zagreb – Macelj nije poginula nijedna osoba, a u 2017. godine poginule su dvije.
– Jedan se čovjek na Lepoj Bukvi zaletio u stup s cijenama pokraj benzinske postaje, a u drugoj nesreći vozač je tijekom pretjecanja izgubio nadzor nad vozilom te sletio s kolnika u odvodni kanal – ističe Hržić.
Osim vožnje u suprotnom smjeru, najčešći neprijatelji vozača su, kao i na drugim hrvatskim prometnicama, brzina, alkohol i upotreba mobitela u vožnji. Naime, iako je brzina ograničena na 130 kilometara na sat, bilo je slučajeva vožnje iznad 200 kilometara na sat. Nesreća, kaže Hržić, ne zaobilazi ni profesionalne vozače, pogotovo kada se previše opuste na cesti, pa zaborave na mjere sigurnosti.
Upitali smo ga i kakvo je stanje sigurnosti prometa na Autocesti Zagreb – Macelj, u odnosu na druge hrvatske autoceste, ali i na druge europske zemlje.
– U Hrvatskoj nema prevelikih razlika, statistički podaci se uglavnom poklapaju. No, što se tiče stanja na razini Europe, dat ću vam jedan primjer, s obzirom na to da sam nedavno bio u Turskoj, pa imam informacije. U Hrvatskoj je oko 300 do 350 poginulih u prometu godišnje. To je u prosjeku jedna osoba dnevno. U Turskoj ih ima 13.700 godišnje i kada se to usporedi s brojem stanovnika, ispadne duplo više nego kod nas. A kod nas je, primjerice, taj broj duplo veći nego u zapadnim zemljama, poput Engleske i Francuske, tako da mislim da ta prometna kultura ima veze s mentalitetom stanovništva – ističe Hržić.
Upravo je, kaže, u Turskoj imao prilike vidjeti tu nisku razinu prometne kulture, tako da situaciju ondje ocjenjuje puno gorom nego što je to u Hrvatskoj.
– Posebno bizarne situacije počele su se događati kada je izgrađen novi most u Istanbulu. S obzirom na to da se radi o raskošnom mostu s atraktivnim pogledom, brojni putnici se jednostavno zaustave na cesti i izađu da bi se fotografirali. Ispalo je da su u prva četiri dana nakon otvorenja mosta, poginule četiri osobe – otkriva Hržić.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba