Željko Pavić, čelni čovjek krapinskog SDP-a i u proteklom mandatu predsjednik Gradskog vijeća Krapine, u kojem je njegova koalicija imala većinu, ponovno je u utrci za gradonačelnika Krapine, ponovno protiv Zorana Gregurovića (HDZ), s kojim je posljednje četiri godine bio u kohabitaciji. Pavić, koji je svoj profesionalni put počeo radom u školi, pa preko APIS-a, u kojem je radio 23 godine, nakon čega je četiri godine bio član Uprave FINA-e, u kojoj je danas poseban savjetnik za informatiku, u politiku je ozbiljno krenuo neposredno prije prošlih lokalnih izbora 2013. godine, a danas, četiri godine iskusniji i mudriji ponovno kreće u bitku za čelnog čovjeka Krapine. Evo kako vidi odrađeni mandat, i kako vidi Krapinu u naredne četiri godine.

Krapinska kohabitacijska vlast uspjela je u jednom mandatu realizirati mnogo projekata i pokazala je da se SDP i HDZ ipak ne moraju nužno baš uvijek gledati “preko nišana”. Jeste li zadovoljni tom kohabitacijom i svime ostvarenim u protekle četiri godine?

Kohabitacija u Krapini trebala bi biti primjer za ostale jedinice lokalne samouprave u RH. Prvenstveno jer smo napravili još jedno dodatno tijelo, koje je s gradonačelnikom koordiniralo sve projekte koji su rađeni u Krapini. Formiranje tog tijela bila je inicijativa većinske koalicije u Gradskom vijeću, kako bi se sastajalo što češće moguće, da svi zajedno raspravimo o projektima koji su se realizirali i koji će se realizirati u narednom razdoblju. U tom tijelu bili smo trojica iz većinske koalicije – Nenad Sikirica (HNS), Alen Spiegl (Laburisti) i ja, a iz HDZ-a gradonačelnik Zoran Gregurović i Ivica Hršak. Na tim smo sastancima pripremali projekte i gradski proračun. Zazivali smo svi zajedno da stavimo glave skupa, da napravimo nešto za Krapinu i mislim da smo u tome uspjeli i napravili puno, da Krapinčani to vide i da će znati cijeniti i valorizirati na samim izborima. Jedino, ono na što sam skrenuo pozornost na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, zamolio sam gradonačelnika dvije stvari. Prvo, da se ne troši gradski novac za vrijeme predizborne kampanje, s obzirom da se većina onda potroši na poslove koji se odrade na brzinu, a takvi obično nisu dobri i dugotrajni, i drugo, da se međusobno ne prozivaju ljudi i da se ne “potapaju” glave koje su do sada bile zajedno. E sad, koliko je to poštivano, neka građani prosude sami.

Što se tiče projekata, protekli mandat definitivno su obilježili radovi na komunalnoj infrastrukturi kroz samo središte Krapine. Građani su zadovoljni učinjenim sada kad je gotovo, iako je svojevremeno bilo prigovora da se sve zajedno predugo otegnulo. Kako ste vi zadovoljni odrađenim?

Projekt uređenja komunalne infrastrukture kroz središte grada pokrenut je davno, učinio je to još bivši gradonačelnik Josip Horvat, međutim, sve je stajalo jer nije bilo novca. Nakon prošlih izbora, u to smo se uključili župan Željko Kolar, tada ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić i ja, te smo s direktorom Hrvatskih voda Ivicom Plišićem na sastanku u Zaboku, na kojem je bio prisutan i tadašnji ministar Branko Grčić, uspjeli dogovoriti novac koji bi bio dostatan za izvršenje tog projekta. Nažalost, radovi su trajali predugo, jer plan je bio da se sve završi za nekoliko mjeseci, a otegnulo se na godinu i pol i naravno da je to građanima išlo na živce. Upozoravali smo da nije dobro da se tako radi i da trebaju istovremeno raditi sva poduzeća koja su sudjelovala na projektu. No, bez obzira na to, rezultat je odličan jer je promijenjena kompletna podzemna infrastruktura. Uspjela se postaviti i nova optika, što je učinio investitor kojeg sam ja našao i koji je uložio 1,7 milijuna kuna. Već sada naši građani na tom potezu se mogu javiti poduzeću koje može pružiti usluge brzog interneta i koristiti i do 50 puta brži internet od dosadašnjeg. Također, moje predizborno obećanje bilo je uređenje Ulice P. Zrinskog i K. Frankopana, a u tom smo kvartu još pripremili i mogućnost za razvoj novog projekta o kojem dosad nismo govorili jer je još uvijek u povojima, ali našli smo investitora koji je spreman uložiti u izgradnju hotela i hostela na lokaciji kurije Lovrec. To je zgrada uz Kotku koja ide od ulaza u tu tvrtku, do raskršća s Magistratskom ulicom. S investitorom je završen prvi krug pregovora, a veseli nas obavijestiti građane da je investitor osim u uređenje hotela i hostela, spreman uložiti i u podrumski prostor, u kojem bi trebala biti pivnica. Bio bi to reprezentativan objekt kakav Krapina zaslužuje.

Od ostalih radova, moglo bi se reći da je protekla godina dana u Krapini bila godina mostova. Dva su obnovljena, jedan izgrađen, a jedan se upravo obnavlja. Zašto čak četiri mosta u tako kratkom periodu?

Ako pogledate naš program iz 2013. godine, tamo ćete pronaći sve te mostove, osim mosta kod Lidla. Predstavnici tog trgovačkog lanca došli su u Grad na sastanak, no u prvom navratu nisu pristali dati koliko smo mi željeli, tek su nakon druge i treće runde pregovora predložili da ulože 1,7 milijuna kuna, a da ostatak uloži Grad, što je i prihvaćeno. Inače, Wohlov most, most kod Kotke i most kod Sv. Ivana bili su u našem planu od prvog dana, međutim nije odmah bilo novca u proračunu. Kad smo ga našli, a to je bilo 2016. godine, svi su oni trebali biti gotovi još te godine. Iz nama nepoznatih razloga, neki su natječaji napisani prekasno i ti se mostovi nisu završili 2016. godine. Ali evo, tri su mosta gotova, još ostaje most kod sv. Ivana. Pokušali smo s izgradnjom mostova Krapinu prometno osposobiti da može normalno funkcionirati jer sve te žile kucavice će biti u funkciji u punom smislu.

Jedan od izvođača svih tih radova bilo je i krapinsko komunalno poduzeće Krakom, za koje ste kao predsjednik Gradskog vijeća često tražili izvješća i uvid u njihovo poslovanje. Imate li danas isto mišljenje o Krakomu kao prije četiri godine?

Često sam tražio izvješća od Krakoma da bismo ga odveli u jednom drugom smjeru. Ideja je bila da se uvede krizni menadžment i da se napravi krizni plan, da se zapravo Krakom pokuša dići iz situacije u kojoj se trenutno nalazi. To su dugovi od oko 60 milijuna kuna, a znate što se događa s poduzećima koji su u tako velikom minusu. Kad to usporedimo s jednim Algoritmom koji je upravo propao, a bio je dužan 30 milijuna kuna, onda znate u kakvoj je situaciji Krakom. To smo htjeli izbjeći, htjeli smo da krene u jednom drugom smjeru, ali nas se nije slušalo. Ne može se više tamo ni zapošljavati ljude po kriterijima po kojima se trenutno zapošljava, ljude koji su nečiji rođaci, nečiji prijatelji. S druge strane, prošle je godine došao prijedlog iz Uprave poduzeća da se ugasi Krakom-gradnja. To mi kao vijećnici nismo dozvolili jer nismo znali što bi bilo s ljudima kojih je u tom trenutku bilo 29. Vodimo računa o tim ljudima, o svim zaposlenicima, ne bismo htjeli da se dogodi da ljudi ostanu bez posla, da ostanu na ulici. Nažalost, došli smo u situaciju da nakon četiri godine našeg mandata Krakom nije bliže rješenju. Krakom je i prošle godine ušao u jedan kredit od šest milijuna kuna, nije se maknuo od početka, samo je odgodio sve za koju godinu dalje. Mogu reći da se zapravo radi o Krakomkoru, krapinskom Agrokoru. To će nas puno koštati ako se ne krene ozbiljno u rješavanje tih problema.

Ukoliko pobijedite na izborima, kako vidite Krapinu u sljedeće četiri godine?

Prije svega, vjerujem da će se kroz sljedeće četiri godine realizirati uređenje Trga Ljudevita Gaja i s time bi, što se tiče infrastrukture u središtu grada, bilo sve riješeno. Imamo još projekte koji su vezani uz sređivanje i održavanje gradske imovine. To se odnosi na staru Elektru za koju su predani dokumenti na natječaj, to je nova, još neiskorištena dvorana kod Festivalske dvorane, produžetak Ulice Frana Galovića, tako da možemo osposobiti i spajanje s brzom cestom iz Začretja, kako bi oživjela Poslovna zona. U nju smo u protekle četiri godine uspjeli privući nešto investitora, no veći broj njih je odustao od investicija i nisu našli svoj interes u našoj zoni, a mislim da bi privlačenje trebalo biti relativno jednostavno ako bismo imali svu infrastrukturu. Osim tih projekata, htio bih naglasiti da moramo biti svjesni toga da Krapinu čine Krapinčani, osim asfalta, cesta, zgrada… Ono što je nama u planu sljedeće četiri godine je da se posvetimo još više našim najmlađima, učenicima i studentima, a s druge strane penzionerima. Učenicima i studentima tako da se poveća broj prisutnih u Centru izvrsnosti, a htjeli bismo omogućiti još većem broju studenata da dobivaju stipendiju. Pripremili smo i mjeru: svake godine 100 računala za 100 najboljih učenika i studenata. Umirovljenicima pak ćemo pokušati dodijeliti sredstva tako da svima koji imaju ispodprosječne mirovine damo dotacije iz proračuna, s time da tu mjeru moramo staviti u kontekst s ostalim mjerama, a to su gospodarski rast i komercijalizacija poljoprivredne proizvodnje, kao i razvoj turizma u Krapini. Ako te mjere zažive kako smo zamislili, bit će dovoljno novaca da to možemo realizirati. Ideja je da se u Krapinu privlače poduzeća koja se bave novim tehnologijama. U suradnji sa Srednjom školom osnovat ćemo Centar za robotiku. S druge strane, čuli ste od župana Kolara da će se u Krapini napraviti Poslovni inkubator. Uz njega ćemo vezati i naš Centar izvrsnosti i naš Centar za robotiku. Ideja je da se uz taj inkubator napravi još jedan Poslovni centar izvrsnosti, u kojem će se naći poduzeća koja se bave informatikom, odnosno start-upovi.

Krapina u bliskoj budućnosti – turistički grad ili grad poduzetništva?

Samo turizam za Krapinu definitivno nije dovoljan. Ako će se ljudi baviti samo turizmom, možete i sami pretpostaviti koliko ćemo moći otvoriti radnih mjesta u turizmu. Krapina sigurno treba biti grad koji će privući turiste jer će to onda biti grad koji će biti ugodniji za život naših ljudi, bit će uređeniji, bit će više kulturnih znamenitosti koje su otvorene za posjete, imat ćemo više priča o objektima i nešto s čime možemo zadržati turiste u našem gradu. Ali definitivno moramo privući i investitore koji će se baviti visokim tehnologijama, koje će omogućiti zapošljavanje većeg broja mladih ljudi.

Da biste sve to realizirali, iza vas mora stajati tim ljudi s kojim ćete raditi na tome. Kako ste birali svoje suradnike – kandidate za zamjenike gradonačelnika, ali i za gradske vijećnike?

Vodili smo računa o iskustvu i o mladosti. Uz mene je to gospodin Alen Spiegl, imamo životno i radno iskustvo, iza sebe mnogo projekata i dobrih rezultata. S druge strane, htjeli smo da se mladi sposobni ljudi počnu više baviti gradom i da ih privučemo da ostanu u tom gradu. Zato sam i za svog zamjenika zamolio da to bude Romeo Vincelj, koji je završio pravni fakultet, mlada osoba koja bi trebala ostati živjeti u Krapini i svoj daljnji rad posvetiti Krapini i Krapinčanima. Nadam se da ćemo u sljedećem mandatu uspjeti realizirati projekte koje smo zacrtali, zajedno s našim ljudima koji su na našoj listi za Gradsko vijeće. Nadam se da će ljudi na listi dati puno od sebe za samu Krapinu. Iskoristio bih stoga priliku da pozovem sve građane da nam ukažu povjerenje i glasaju za nas, da na listi za gradonačelnika zaokruže broj 2, a na listi za Gradsko vijeće da zaokruže broj 3.