VELIKI PARALELNI INTERVJU: Kandidati za krapinsko – zagorskog župana govore zašto su upravo oni najbolji izbor za Zagorce

Petorka u borbi za Magistratsku 1

Objavljeno: 16.05.2017. Alen Brodar

Hoće li biti sučeljavanja zagorskih kandidata za prvog čovjeka Županije, neće li ga biti, tko će se sučeliti, gdje, kada… Kako bismo prekinuli nedoumice, pozvali smo svu petoricu kandidata – Nedjeljka Babića (HSSK), Danijela Grabara (Živi zid), Željka Kolara (SDP, HNS, HSU, Laburisti), Branka Piljeka (Grupa birača) i Dragutina Ranogajca (HDZ, HSS, ZDS, HSP AS), na paralelni intervju, da nam odgovore na devet identičnih pitanja, kroz koja se provlači ukupan odgovor zašto su upravo oni najbolji izbor da vode Krapinsko – zagorsku županiju u naredne četiri godine. Upravo je to bilo i naše prvo pitanje upućeno njima, a odgovor na njega, kao i na ostalih osam pitanja donosimo (abecednim redom) u velikom sučeljavanju koje smo za vas pripremili.


1. Zašto ste upravo vi najbolji izbor za krapinsko – zagorskog župana (zajedno s vašim političkim partnerima, odnosno zamjenicima), koje su vam prednosti u odnosu na ostale kandidate, što vi možete ponuditi, a oni ne?

BABIĆ: Iz jednostavnog razloga što kroz svoj dugogodišnji politički staž i život u svojoj županiji, upoznat sam s problematikom svoga kraja od problema naših poljoprivrednika, vezano za povećanje njihove konkurentnosti poljoprivrednicima iz zemalja EU. Uz to, razvoj turizma treba biti vezan uz domaću ponudu, kao i realizaciju mnogih dijelova Master plana, zatim uz to neophodan gospodarski rast vezan za rad i osiguravanje stručnih kadrova s davanjem poticaja privatnim poduzetnicima. Stavit ću i naglasak na strane jezike u školama, bolje uvjete medicinarima, kao i na informatiku.

GRABAR: Je li moj tim najbolji, ostavit ću glasačima na procjenu. Ne mislim za sebe da sam najbolji kandidat za posao župana, jer ne poznajem dovoljno kompetenciju i sposobnosti ostalih kandidata. Ono što moj tim i ja osobno možemo smatrati jedinstvenim u odnosu na ostale kandidate je politička čistoća i neiskvarenost. Svi smo u realnom sektoru i nemamo nikakvih političkih repova. Sa županijom bih postupao kao s vlastitim imanjem, gdje se vodim načelom da zemlju treba idućoj generaciji ostaviti plodnijom i boljom, nego što sam je ja primio na korištenje.

KOLAR: Sa svojim timom i uz potporu svih županijskih ustanova i poduzeća, naporno smo radili da bi stvorili što bolje uvjete za život i rad svih stanovnika na području Krapinsko – zagorske županije. Rezultati koje smo ostvarili i programe koje smo realizirali u protekle četiri godine, uz iskustvo koje imamo i jasnu viziju razvoja županije do 2020. godine, daju mi za pravo da se smatram najboljim izborom za mjesto župana.

PILJEK: Iza mene je veliko političko i radno iskustvo. Bio sam gradonačelnik Zaboka, a nakon toga pročelnik za gospodarstvo i društvene djelatnosti. Upoznat sam s gotovo svim većim problemima koji muče građane naše županije. Ljudi koji su na mojoj listi kao kandidati za županijsku skupštinu uglavnom su mladi i obrazovani, ljudi koji stečeno obrazovanje i energiju žele uložiti u poboljšanje života u našoj županiji. Moj zamjenik Saša Kundih dugogodišnji je sportski djelatnik i dobro poznaje stanje u društvenim djelatnostima, a Darko Petrinac je magistar ekonomije s nizom dodatnih kompetencija vezanih za gospodarstvo.

RANOGAJEC: Nakon 38 godina radnog staža, 27 godina rada u obrtništvu te kao predsjednik Hrvatske obrtničke komore od 2011. godine, ostvario sam zapažene rezultate na svim razinama svoga djelovanja. Kao lider u županijskoj i nacionalnoj Obrtničkoj komori, svojim sam radom stvorio odnose sa svim relevantnim ljudima u hrvatskom društvenom, gospodarskom i političkom životu. To stečeno iskustvo i znanje dajem na raspolaganje svim žiteljima Zagorja. Moja prednost kao kandidata za župana je proaktivna i konstruktivna suradnja s Vladom RH. Već u predizbornom periodu pokrenuo sam dijalog s njezinim predstavnicima. S ministrom Butkovićem razgovarao sam o mogućnostima realizacije strateške investicije izgradnje pruge do Zaboka, o izmjeni projektne dokumentacije brze ceste Zabok-Krapina te nužnosti izgradnje ceste u poslovnoj zoni Huma na Sutli. S ministrom Tolušićem razgovarao sam o zagorskom selu i poljoprivrednicima kojima mora biti omogućen poseban status, zakonski i podzakonski okvir jer rade u posebnim uvjetima.


2. Svatko od kandidata ima svoje političke kompetencije, no možete li svojim biračima reći nešto više o sebi? Ukratko, kakvi ste privatno?

BABIĆ: Rođen sam 11. lipnja 1968. godine u Klanjcu. Apsolvent sam 3. godine na Veleučilištu u Karlovcu. Oženjen sam te imam dva sina. Nažalost, slobodnog vremena nemam jer sam se cijeli predao za rad u stranci. Naravno, kao i svaki čovjek imam mane, pritajeno nestrpljivost, opterećujući žar, gorljivost i neposustajanje pa zbog tih pozitivno opterećujućih karakteristika sam ponekad i težak sam sebi, no trudim se raditi na sebi kao i svih ovih proteklih godina.

GRABAR: Imam 42 godine, po struci sam samostalni ugostitelj, smjera kuhar s 10 godina prakse, dodatno osposobljeni komercijalist s pet godina prakse i licencirani agent za posredovanje nekretninama s 10 godina prakse. Nikad se nisam bavio politikom, niti imam ambicije političke karijere. Realist sam, praktičar. Smatram da se čovjek koji ima volje, svemu može naučiti i da se ne treba zakopavati u jedno područje djelovanja. Živim na poljoprivrednom imanju s drugom suprugom, s kojom sam u sretnoj vezi više od 20 godina. Iz prvog braka imam sina Karla (23), koji uspješno studira u Karlovcu. Za hobi mi ostaje malo vremena, volim muziku, dobre dokumentarce i rad s drvom.

KOLAR: Rođen sam 10. kolovoza 1967. u Klanjcu. Završio sam geodetsku školu u Zagrebu. Moja supruga Mira i ja imamo dvoje djece: Maksa, studenta prava i Maju, studenticu medicine. U slobodno vrijeme volim zaigrati nogomet, šetati i planinariti.

PILJEK: Imam 57 godina, oženjen suprugom Višnjom, otac sina Vedrana i ponosni djed unučica Lee i Lane. Diplomirao sam na dva fakulteta i stekao zvanje nastavnika razredne nastave i magistra ekonomije. Sportom se bavim 42 godine kao nogometaš, trener i sportski djelatnik. Autor sam dvije sportske monografije te suradnik u pisanju Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Rekreativno se bavim autonomnim ronjenjem. Dobitnik sam Medalje za razvoj sportske rekreacije u Hrvatskoj i nagrade za razvoj sporta u Gradu Zaboku i KZŽ. Dragovoljac sam Domovinskog rata odlikovan Redom Hrvatskog pletera.

RANOGAJEC: Ja sam prije svega običan čovjek, Zagorec. Potječem iz velike obitelji sa šestero braće i sestara. Na svoje porijeklo iznimno sam ponosan. U Zagorju sam rođen, tu je moj dom, obitelj, moj život. Uvijek ponosno ističem da sa svojom obitelji jedem obrtnički kruh sa sedam kora, praćen lijepim ili manje lijepim trenucima, ali uvijek gledajući naprijed i bez odustajanja. Na kraju svakog radnog dana vraćam se iz gradskog žamora i užurbane svakodnevice Zagreba u svoje Zagorje. Često ističem da je naše Zagorje zapravo predgrađe Zagreba. Neizmjerno sam sretan i ponosan što sam svoju kćer nakon studija i života u Zagrebu, motivirao na povratak u Zagorje.


3. U Krapinsko – zagorskoj županiji, kao i u cijeloj zemlji, mnogo se priča o razvoju gospodarstva – od smanjenja broja nezaposlenih, povećanja izvoza, do velikih ulaganja u energetsku učinkovitost i povlačenje novca iz EU fondova. Kako biste ocijenili učinjeno, da li se što moglo drugačije, više, kako to vidite u bliskoj budućnosti…?

BABIĆ: Svakako da treba odlučno raditi na razvoju gospodarstva jer to je jedini put u bolju i sigurniju budućnost svih naših stanovnika. Stavljajući naglasak na privatne poduzetnike i pružajući im poticaje, omogućit ćemo i nova zapošljavanja naših mladih ljudi, čime ćemo im osigurati egzistenciju i vratiti im sigurnost, a time omogućiti i natalitet bez bojazni za budućnost naše djece. Stvaranje konkurentnosti naših poljoprivrednika povećat ćemo i izvoz te tako poljoprivrednicima vratiti mjesto koje zaslužuju, jer kraj bez jake poljoprivrede je siromašan kraj. Tek nakon zadovoljenja i ostvarenja napretka u tim granama, otvaraju nam se vrata kapitalnih ulaganja i povlačenja novaca iz EU, jer bez jakog gospodarskog rasta nema ni sigurnosti ulaganjem u kapitalne projekte, ma kako oni dobro zvučali.

GRABAR: Priča se puno, troši se još više, a mlade obitelji i dalje napuštaju županiju. Kad političari pričaju o gospodarstvu ja se naježim od neugode, jer znam da neće izaći na dobro. Povijest nas uči da je politika najveći neprijatelj gospodarstva i kad god se politika petlja u gospodarstvo, to je leglo nepotizma, korupcije i grabeži javnog novca, a korist od takvih intervencija i uplitanja imaju samo gospodarstvenici bliski političkoj opciji koja trenutno obnaša vlast. Političari ne bi trebali razmišljati o razvoju gospodarstva, ono će se razviti samo. Što je manje politike u gospodarstvu, to će ono brže i bolje rasti. Politika treba pomoći utvrđivanjem jasnih pravila za sve, brzom i učinkovitom birokracijom te transparentnom javnom nabavom. Tragično je na primjer da KZŽ nema poduzetnički inkubator, od 2013. godine ne subvencionira ekonadzor OPG-a i druge “sitnice”. Za puno iskorištavanje EU fondova za koje država plaća enormnu članarinu Uniji, Županija može oformiti savjetodavno tijelo koje će pomoći malom poduzetniku ili OPG-u jednostavnije savladati pisanje planova i programa te samu prijavu na natječaj. Umjesto toga svjedočimo skupim konzultantima upitne učinkovitosti, gdje većina građana odustane u startu, jer oni zahtijevaju naplatu prije realiziranih projekata, a ne jamče realizaciju. To je i državni problem, ali rješiv na razini županije. Budućnost je svjetlija što se manje politika bude petljala u gospodarstvo i obrnuto, što je više politike u gospodarstvu, to će porezi i nameti biti viši, a opće stanje lošije.

KOLAR: Na početku mog mandata 2013. godine, na Zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 8574 nezaposlenih osoba. U travnju 2017. godine broj nezaposlenih iznosio je 3866 nezaposlenih. U posljednje tri godine u Zagorju je otvoreno preko 3200 novih radnih mjesta, a poslodavci su u ožujku 2017. godine imali 974 potreba za radnicima, što je najviše u posljednjih 30 godina, odnosno otkad Zavod za zapošljavanje prati kretanja na tržištu rada.

PILJEK: Naravno da se moglo drugačije, međutim za to se moraju stvoriti preduvjeti. Županija kao jedinica regionalne samouprave ima malo manevarskog prostora, jer je većina rashoda unaprijed namijenjena poznatim korisnicima. U ingerenciji Županije nije da bude veliki investitor, već da svojim raspoloživim mehanizmima bude više prisutna među sadašnjim poduzetnicima i potencijalnim investitorima kroz sufinanciranje djelovanja regionalnih razvojnih agencija. U našoj Županiji djeluje ZARA, koja poduzetnicima pruža usluge praćenja natječaja raspisanih od strane ministarstva, fondova RH i fondova EU. Ona bi trebala identificirati razvojne prilike i promovirati KZŽ. ZARA-in plan rashoda za 2017. iznosi 3,07 milijuna kuna. Za razliku od ZARA-e, varaždinska AZRA namjeravaju utrošiti 6 milijuna kuna, a međimurska REDEA 3,8 milijuna.

RANOGAJEC: Naša županija dosad je iz EU fondova povukla tek 230 milijuna kuna i realizirala 36 projekata. Malo je to u usporedbi s Međimurskom županijom, koja je povukla 580 milijuna kuna i realizirala 96 projekata. Fokus treba staviti na projekte koji imaju izglede za prolazak u EU fondovima. To su projekti investicija u gospodarskim zonama, razvoju ljudskih potencijala, ulaganja u zaštitu okoliša i turizam. Moj je plan osnovati kontakt urede u suradnji s gradovima i općinama kroz koje ćemo kontinuirano, jasno i razumljivo informirati potencijalne korisnike EU fondova o mogućnostima financiranja, a uz snagu regionalne razvojne agencije pomoći u pripremi i provedbi projekata što širem krugu poduzetnika i obrtnika.


4. Da bi ostvarila gospodarski rast, Krapinsko – zagorskoj županiji kronično nedostaje i stručna radna snaga, posebice kod privatnih poduzetnika za rad na sofisticiranim strojevima,  strojara, informatičara, ali i liječnika, medicinskih sestara, profesora stranih jezika… Što mislite poduzeti po tom pitanju?

BABIĆ: Stručne, kvalitetne i mlade kadrove možemo jedino privući dajući im i pružajući im dobre uvjete. Nedopustivo je da nam kvalitetni kadrovi odlaze trbuhom za kruhom i da strane zemlje besplatno koriste naše mozgove u koje smo mi kao država ulagali. Zadovoljenje egzistencije i pružanje sigurnosti vodeći mi je cilj jer sam i ja otac dvojice sinova kojima želim bolju i ljepšu, kao sigurniju budućnost.

GRABAR: Navedeno je u principu državni problem i županija tu nema puno prostora za manevar. Programi prekvalifikacije su jedno od rješenja i tu županija može pomoći financijski, primjerice prekvalifikacija za vozača kamiona stoji od 15 do 20 tisuća kuna i mnogima koji bi to radili je nedostupna. Također, jedno od rješenja je privlačenje, odnosno sprečavanje odlaska kvalificirane radne snage olakšicama poduzetnicima i ustanovama koje ih zapošljavaju, mada tu treba biti izuzetno oprezan. Sigurno rješenje je povećanje plaća. Kad se politika makne s puta gospodarstvu, ono će samo svojim razvojem dignuti plaće i “zalaufati” razvoj.

KOLAR: Krapinsko – zagorska županija već je poduzela mjere kako bi se potrebe poslodavaca za radnicima realizirale i kako bi što više mladih ljudi našlo posao na području županije. Novim pravilnikom o stipendiranju učenika i studenata predvidjeli smo kategoriju za deficitarna zanimanja, koja se utvrđuju u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te Obrtničkom komorom KZŽ i HGK ŽK Krapina. Promociju strukovnih deficitarnih zanimanja osnažili smo ove godine izradom promotivnog filma za zanimanja u području građevine i prerađivačke industrije te najavili da svi mladi ljudi koji upišu medicinu dobivaju stipendiju. Trenutno je u pripremi projekt našeg Lokalnog partnerstva za zapošljavanje, čija smo članica, a kojom se planiraju aktivnosti inovativne promocije deficitarnih zanimanja, kako bi se djeci i roditeljima prikazale sve dobre strane odabira srednjoškolskih programa za deficitarna zanimanja. Jednako tako, započeli smo izmjenu mreža osnovnih i srednjih škola, kojima planiramo uskladiti srednjoškolske programe s potrebama poslodavaca.

PILJEK: Ulaskom u Europsku uniju je omogućena sloboda kretanja radne snage. Stručnost naših ljudi nije upitna, međutim migracije uzimaju svoj danak. Smatramo kako bi jačim djelovanjem ZARA-e i većim subvencijama poduzetničkih kredita mogli dati kvalitetan poticaj našoj stručnoj radnoj snazi. Konkretno: ako ustanova u našoj županiji na specijalizaciju šalje mladog liječnika, onda ga ugovorom treba vezati da ostane raditi u županiji. To vrijedi i za sva zanimanja koja su kod nas deficitarna. Zagorje ima sjajnih studenata iz svih područja. Njih treba stipendirati i ugovorno vezati za županiju i poslodavca koji je deficitaran u određenom kadru.

RANOGAJEC: Prvi korak je mlade usmjeriti prema deficitarnim zanimanjima, strukovnom obrazovanju i visokom školstvu. Jedan od načina je stipendiranje na tri razine: izvrsnost, deficitarna zanimanja te socijalni status. Planiramo stipendije u visini 1500 kuna mjesečno, pod uvjetom da se stipendirani studenti nakon završetka studija vrate u našu županiju i zajedno s nama mijenjaju Zagorje na bolje. Uz stipendiranje naših studenata, planiramo izgradnju stambenog kompleksa u blizini bolnice, kako bi zadržali mlade liječnike u županiji. Da bismo motivirali ljude, nije dovoljno osigurati im dobre uvjete rada, nego i kvalitetno životno okruženje, riješiti bitne preduvjete poput stambenog pitanja, školovanja djece, slobodnih aktivnosti.


5. U Strategiji plana razvoja turizma, odnosno u Master planu Krapinsko – zagorske županije do 2025. godine, naglašeno je kako se broj noćenja i posjetitelja namjerava povećati više nego četiri puta, odnosno da bi broj noćenja mogao ostvariti brojku čak i do milijun. Što mislite o tom Master planu, koliko je ostvariv u tih osam godina, odnosno o projektima koji su tamo navedeni?

BABIĆ: Svakako sam za razvoj turizma našega kraja jer imamo i mi kao i drugi dijelovi naše zemlje svoja bogatstva. Što se tiče godina cijeloga plana bio bih oprezniji. Više volim prvo skočiti, pa tek onda reći hop.

GRABAR: Kada se taj Master plan sagleda iz perspektive ljudskog potencijala, pitanje je s kim ćete ostvariti taj rezultat? Gdje su ti ljudi i gdje su ta gospodarstva koja će primiti ta noćenja. Tko će raditi u tim hotelima? Bugari i Bosanci neće jer su veće plaće u Austriji i Njemačkoj, koje isto trebaju takvu radnu snagu. Zagoraca nema već sad, a kamoli za osam godina. Demografija je surov igrač i ne da se prevariti. Rješenja za turizam u Zagorju su mali seljački smještaji kakvih je puna Austrija i kakvi se godinama razvijaju i stvaraju, ali koji su i otporni na krize i politiku jer ih ostvaruju ljudi koji na tim gospodarstvima žive praktički neovisni o dnevnim previranjima politike. To je županijski interes, puno malih gospodarstava s pet do deset kreveta, u jednostavnim seljačkim kućicama na imanju gdje te budi kokot ujutro. Za to su potrebna mala sredstva i puno volje, ali to je u suprotnosti s današnjim političkim viđenjima vladajućih.

KOLAR: Prvi i osnovni preduvjet planiranja smjera turističkog razvoja Zagorja bio je postavljanje ciljeva, što je i napravljeno izradom Master plana u čijoj realizaciji su sudjelovali predstavnici naših hotelskih kuća, Muzeja hrvatskog zagorja, Obrtničke i gospodarske komore, JLS, županijskih institucija te sustava turističkih zajednica, odnosno svi relevantni predstavnici turističkog sektora u Zagorju. Za izradu je angažirana poznata međunarodna konzultantska kuća, Horwath consulting, koja je između ostalog, radila i na izradi Masterplana Rima i Pariza. Unatrag četiri godine imali smo porast od 71 posto u dolascima te 75 posto u ostvarenim noćenjima. Ovi rezultati govore, zajedno sa brojnim najavljenim investicijama u nove smještajne objekte na području županije, u prilog tome da visoki ciljevi koje smo postavili pred sebe nisu neostvarivi. Da bismo zaokružili i obogatili našu ponudu u turističkom segmentu, svjesni smo i potrebe za ulaganjima u ostalu turističku infrastrukturu, poput golf igrališta te razvoja ostalih selektivnih oblika turizma kao što su zdravstveni, eno-gastro ili npr. ciklo i konjički turizam, tematski parkovi koji u svakom pogledu daju dodanu vrijednost turističkoj ponudi, a koju današnji turist itekako traži. Pritom nismo zaboravili i na profesionalnu kvalitetu naših turističkih djelatnika koju ćemo dići na još višu razinu otvaranjem Regionalnog centra kompetencija u ugostiteljstvu i turizmu.

PILJEK: U razvikanom Master planu je konstatirano: “Završetkom sljedeće komponente projekta, dobiva se cjeloviti Master plan turizma Zagorja koji potom može postati strateški obvezujući direktivni dokument na razini Županije”. Znači, mi u ovom trenutku imamo skup statističkih podataka iza čega nema provedbenih mjera. Najave o povećanju posjetitelja su nerealne. Strategija za koju ćemo se mi zalagati bazirat će se na povećanju potrošnje po gostu jer je to jedini relevantni podatak koji pridonosi prihodu od turizma. Drugi dio naše strategije odnosi se na preobražaj Zagorja iz vikend destinacije u destinaciju koja će biti poželjna tijekom cijele godine i kroz cijeli tjedan.

RANOGAJEC: To je plan na razini našeg turističkog slogana “Bajka na dlanu”. To je bajka. Upitna je njegova provedivost i realizacija. Na jednoj od Županijskih skupština uputili smo pitanja gospodinu Kolaru: koliko zemljišta treba za izgradnju golf terena, da li su napravljene studije izvedivosti i utjecaja na okoliš, koji je plan pronalaženja i privlačenja investitora. Gospodin Kolar nije imao odgovor tada, a očito ga nema niti danas, jer nikada nismo dobili pismeno očitovanje Županijske skupštine na naše upite. Dodatne zamjerke Master planu je neuključivanje uređenja Starog grada u Konjščini te potpuno zapostavljanje istočnog dijela županije, od Bedekovčine pa na dalje. Usuđujem se reći da je Master plan samo predizborno istrčavanje gospodina Kolara i njegovog tima, a njegova razrada plaćena je županijskim novcem.


6. Jedna od gospodarskih grana kojom se bavi najveći broj Zagoraca je i poljoprivreda. U posljednje vrijeme dijele se poticaji OPG-ima, no većina poljoprivrednika govori kako to nije dovoljno. Što planirate napraviti da i Zagorci postanu konkurentni poljoprivrednicima iz ostalih zemalja Europske unije?

BABIĆ: Našim poljoprivrednicima pod obavezno treba pružiti svu pravnu pomoć i podršku kako bi mogli na mnogim sajmovima i skupovima poljoprivrednika čim više izlagati svoje zdrave proizvode te im omogućiti svu stručnu pomoć i savjete. Osigurati im brendove i omogućiti lakše tj.brže obavljanje i prikupljanje sve potrebite dokumentacije vezane za dobivanje brenda i sklapanja poslova sa stranim privatnicima.

GRABAR: Zagorcima nisu konkurencija EU poljoprivrednici. Zagorci mogu sve svoje proizvode plasirati lokalno i ako ima viška, u 30 kilometara udaljeni Zagreb. Jedna od točki programa Živog zida je i održiva poljoprivreda koja proizvodi vrhunski kvalitetnu hranu. Domaćem zagorskom paradajzu ne može konkurirati španjolski paradajz ubran zelen i pet dana vožen u kamionu. Ključ je u organiziranom plasmanu i potpori poljoprivredniku u dohvaćanju krajnjeg potrošača bez posrednika. Direktnom prodajom poljoprivrednik dobiva cijenu za svoju muku i trud, a kupac vrhunski proizvod, koji u EU košta tri do pet puta više.

KOLAR: Tijekom protekle četiri godine kroz 35 mjera ruralnog razvoja KZŽ, u zagorsku poljoprivredu uloženo je 8,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava, koje je koristilo 3170 zagorskih poljoprivrednika, s kojima ćemo u dogovoru i koordinaciji nastaviti s mjerama ruralnog razvoja uz sinergiju s poljoprivrednom politikom Ministarstva poljoprivrede i europskim direktivama. Cilj mjera je poticanje razvoja poljoprivrede proizvodnje, a posebice Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njihov opstanak, daljnji rast i razvoj, te probitak na lokalno i regionalno tržište.

PILJEK: Poticaji su dobri, međutim trebamo dijeliti znanje! Upoznali smo nekoliko malih poljoprivrednih proizvođača koji nisu ni znali da postoji mjera za njih pomoću koje mogu dobiti bespovratna sredstva. Pravim informacijama o postojećim natječajima i sufinanciranjem rada konzultanata, Županija može pomoći poljoprivrednicima da povuku milijunske iznose, neusporedivo više nego što to čini kroz potpore poljoprivrednicima i udrugama u poljoprivredi. Naime, u planu za 2017. godinu namijenjeno je 1,8 milijuna kuna.

RANOGAJEC: Poljoprivreda mora donijeti spas zagorskog sela. Zagorje mora biti nositelj ekološke i organske proizvodnje, od mini farmi i mljekara preko proizvodnje voća i povrća te uzgoja cvijeća. Zalažemo se za povezivanje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kroz proizvođačke organizacije i poljoprivredne centre uz uključivanje svih relevantnih službi, s ciljem unaprjeđenja proizvodnje i plasiranja proizvoda na tržište. Za jednostavnije financiranje projekata mladih i malih poljoprivrednih proizvođača planiramo garantni fond za financiranje pripreme projektnih prijedloga. Sustavnu potporu planiramo dati poljoprivrednicima, obrtnicima i OPG-ovima koji će se uključiti u uzgoj i/ili proizvodnju zaštićenih autohtonih zagorskih proizvoda – zagorski puran, zagorski mlinci, zagorski štrukli, autohtone sorte vinove loze, kako bi se osigurale dovoljne količine za kontinuiranu prisutnost u turističkoj ponudi na području županije i šire.


7. U posljednje vrijeme ponovno je u fokus ušla regionalizacija Hrvatske. Mislite li da je sadašnji broj gradova i općina, kao i postojanje tolikog broja županija, optimalno rješenje za Hrvatsku, ili, kao što mnogi govore, samo poligon za uhljebljivanje političkih kadrova na terenu?

BABIĆ: Moja vizija, kao i ciljevi moje stranke HSSK-a, jesu napokon davanje prilike stručnosti, obrazovanosti i odgovornosti. Svaka regija u našoj zemlji trebala bi voditi pravu brigu o sebi jer kroz povijest centralizacija vlasti nije nikome donijela dobroga. Zato nam se sada i dešava da smo izgubili sudove u svome kraju, pa naši stanovnici moraju putovati. Jednako takva nam je i sudbina pružanja liječničkih usluga, a da o poštama i mnogim manjim potrebitim institucijama i ne govorim. Meni kao i mojoj HSSK-a je cilj pokazati kako se s riječi može prijeći na djela jer nam je više dosta isprazne retorike drugih koja nas nije nikamo dovela.

GRABAR: Regionalna samouprava ne utječe na ustroj općina i županija. Ja imam svoje mišljenje i ono je u skladu s općim stavom Živog Zida da kompletnu državnu upravu treba preustrojiti, pojeftiniti i povećati joj učinkovitost. Takozvano uhljebljivanje je rak rana države i uzrok mnogih problema osim velikog financijskog tereta proračunu. Kad pogledamo državne uprave drugih nama sličnih zemalja, vidimo veliki nesrazmjer u broju zaposlenih. Župan ima ovlasti kontrolirati troškove i broj zaposlenih u regionalnoj samoupravi i moje mišljenje je da ima prostora za uštede, a pogotovo ima mogućnosti za sprečavanje uhljebljivanja.

KOLAR: Nakon što je Hrvatska postala ravnopravna članica Europske unije i Nato saveza te 25 godina nakon uspostavljanja hrvatske države, potrebno je napraviti detaljnu analizu onoga što je učinjeno, s kolikim novcima je raspolagala lokalna i regionalna samouprava te centralna država i u što su ti novci utrošeni. Osobno smatram da ustroj ne bi trebalo mijenjati, ali bi trebalo promijeniti nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Ključ svega zapravo je fiskalna decentralizacija države.

PILJEK: Što se tiče regionalizacije Hrvatske, smatramo da je broj općina prevelik. Općine i gradove koji se sami ne mogu financirati ne treba dotirati i problem će se riješiti. Sredine u kojima stanovnici žele imati svoju općinu i za to imaju financijsku podlogu, ne treba silom gasiti. Sustav županija je dobar, ali županijama su potrebne veće ovlasti i veći udio sredstava iz javnih financija. Anomalije poput uhljeba se neće riješiti ukidanjem općina, nego izborima na kojima birači trebaju reći što misle o takvim zapošljavanjima.

RANOGAJEC: Smatram da ovakva podjela županija, gradova i općina pruža priliku svima i dostatan regionalni razvoj. Više raznih djelatnosti treba prenijeti u ovlasti županija, a tu spada i upravljanje sredstvima iz EU fondova. Županije moraju imati puno veće ovlasti u određivanju i prihoda i rashoda budući da je fiskalni položaj općina, gradova, ali i županija, pogoršan posljednjih godina. Nisam za ukidanje županija jer time ne bi bilo Krapinsko -zagorske županije odnosno Hrvatsko zagorje bi postalo tek jedan dio Sjeverne Hrvatske, bez mogućnosti direktnijeg utjecaja na vlastiti razvoj. Nitko ne može znati bolje od nas što nam treba i kako to možemo ostvariti.


8. Što očekujete od lokalnih izbora 21. svibnja – koliki postotak glasova, nadate li se pobjedi već u prvom krugu i tko bi vam u eventualnom drugom krugu bio najozbiljniji protukandidat. Također, dođe li do drugog kruga, a vi ne uđete u taj drugi krug, kome će te dati potporu, od koga je očekujete i s kim poslije izbora namjeravate surađivati?

BABIĆ: Ja ne bih bio uspješan političar kada se ne bih nadao i vjerovao u uspjeh. Na našim članovima, kao i simpatizerima je da mi svojim glasovima iskažu povjerenje i tako potvrde da su moj rad, kao i rad i ciljeve stranke HSSK prepoznali kao put u bolje sutra. Stranka smo strogog centra.

GRABAR: Od izbora očekujemo dobar rezultat i ulazak u Županijsku skupštinu. Kao kandidat za župana ne očekujem pobjedu u prvom krugu, ali se potajno nadam ulasku u drugi krug. Smatram da Živi zid ima podršku velikog broja birača, jedino je problem što je puno njih razočarano politikom općenito i ne izađu na izbore. To je problem i na državnoj razini, mala izlaznost. Ukoliko bude drugog kruga izbora za župana bez mene, nisam razmišljao o podršci nekom od kandidata, niti sam razgovarao s nekim o podršci meni ako uđem u drugi krug. Poslije izbora ovisno o rezultatu, bit ćemo konstruktivna oporba koja će sve napore uložiti u približavanju oka javnosti u županijske poslove. Nismo za nikakve koalicije mada je i o tome prerano govoriti. Nezavisna lista gospodina Piljeka i HSSK gospodina Babića su strane s kojima bismo sjeli za stol i razgovarali o programima, ukoliko bi nam izborni rezultat dopuštao većinu u Skupštini.

KOLAR: Očekujem pobjedu u prvom krugu, nakon čega ćemo nastaviti sa strategijom razvoja Krapinsko – zagorske županije i Masterplanom turizma, kojima smo jasno zacrtali naše ciljeve i programe.

PILJEK: Naša nezavisna lista je osvježenje na političkom zagorskom planu. Nadamo se velikom pozitivnom iznenađenju. Ne želimo se bahatiti, ali niti podcjenjivati! Zato ćemo izbjeći bilo kakvo prognoziranje. Nezavisna smo lista koja ima svoj program i o njemu ćemo razgovarati sa svima koji poštuju demokratske vrednote. Cilj je prosperitet Zagorja! Našu podršku u drugom krugu neće imati nitko, jer bi to poništilo samu ideju nezavisnosti liste.

RANOGAJEC: Ja sam optimist i naravno očekujem pobjedu te ispunjenje moje vizije razvoja Zagorja bez propuštenih prilika. Ali, ako i dođe do drugog kruga ja ću biti dio njega. Tko god će sa mnom u drugi krug nije moj neprijatelj i nadam se da će imati hrabrosti sa mnom se sučeliti s programima i vizijama razvoja našeg Zagorja.


9. Što ćete (profesionalno i/ili politički) raditi po završetku izbora ako ne budete izabrani za krapinsko – zagorskog župana, odnosno što će vam biti prvi potezi ako budete izabrani?

BABIĆ: Pustimo prvo neka prođu izbori pa ćemo onda točno znati. Prejudicirati nešto ne bi bilo politički konkretno, niti profesionalno.

GRABAR: Ukoliko ne budem izabran za župana, radit ću isto što radim i sad – sadim i presađujem, kopam i kosim. Po završetku pisanja ovih odgovora čeka me sadnja flanaca paprika i sijanje mahuna i krastavaca. Moj doprinos političkoj sceni će se nastaviti volonterski kao i do sada. Ukoliko budem izabran za župana, prvi potezi će biti u skladu s programom Živog zida. Društveno korisni projekti imat će prioritet -poput poduzetničkog inkubatora i savjetničkog tijela za OPG-ove. U tom ću slučaju morati naći i zamjenu na imanju pa će se otvoriti i jedno radno mjesto više u županiji.

KOLAR: Bit ću župan Krapinsko – zagorske županije.

PILJEK: Ako ne budem izabran za župana, radit ću i dalje na organizacijskim poslovima za Fakultet menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu i završavati monografiju zabočke “Mladosti”, koja je pri kraju. Ukoliko budem izabran za župana, najprije ću na kavu pozvati sve kandidate za župana, a nakon toga krenuti u realizaciju tema koje smo obradili u ovom intervjuu te ostalim dijelovima programa koji smo zacrtali.

RANOGAJEC: Ja sam uvjeren u svoju pobjedu na predstojećim lokalnim izborima. Uvjeren jer vidim i osjećam ono što vide i osjećaju moje Zagorke i Zagorci – više od 10 godina propuštenih prilika za postati najrazvijenijom hrvatskom regijom, koja pruža kvalitetan život svim žiteljima Zagorja. Imam jasnu viziju kakvo Zagorje već danas mora biti. Moj tim i ja dolazimo služiti i osigurati kvalitetan život našim sugrađanima. Siguran sam da će to moje Zagorke i Zagorci prepoznati. A kad postanem novi župan Krapinsko – zagorske županije, zajedno sa svojim timom prije svega ću uspostaviti suradnju i koordinaciju aktivnosti županijske i lokalne samouprave. Moramo neovisno o stranačkoj pripadnosti raditi na istim stvarima i biti otvoreni za nove inicijative i suradnju na svim razinama te dijalog i s onima koji imaju drugačije mišljenje. Ne smije se više nikad događati da tamo gdje završava nečija politička opcija, trava više ne raste.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba