Enciklopedija Hrvatskog zagorja

Zagorci dobili svoju “knjigu nad knjigama” od tisuću stranica, s 1947 obrađenih natuknica

Objavljeno: 24.04.2017. mladenmandic

U Termama Tuhelj u Tuheljskim Toplicama večeras je održana prigodna svečanost promocija Enciklopedije Hrvatskoga zagorja u nakladi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, a na poticaj i uz potporu Krapinsko – zagorske županije.
Kako je istaknuto na svečanosti, ova prva enciklopedija u povijesti o Hrvatskom zagorju obuhvatila je 1947 natuknica na skoro tisuću stranica, točnije 989, a raspon obrađenih pojmova tematski se kreće od geologije i arheologije, obuhvaća prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te seže sve do sporta i zabave – od Dedeka Kajbumščaka do današnjih dana. A svoje su mjesto u njoj pronašle i prve zagorske digitalne novine Zagorje International.

Zagorci drugi nakon Istre

Ravnatelj Leksikografskog zavoda dr. Antun Vujić istaknuo je kako je nakon Istre, Hrvatsko zagorje druga regija koja ima svoju enciklopediju, čak je nemaju ni Dalmacija ni Slavonija.
– Iako je Zagreb dosta usisao Zagorje, iznenadili smo kolikog bogatstva tu ima. Napravilo smo velebno djelo. Nikada nije napravljena jedna takva monografska sinteza enciklopedijskog tipa. Možemo reći da Zagorje više nije malo nego veliko jer ima tako veliku enciklopediju. Enciklopedija je nastala u vrlo kratkom roku od svega tri godine. Županija nam je izuzetno puno pomogla i nama je poticaj da se ovako nešto može napraviti u roku – rekao je Vujić te dodao kako bi uskoro enciklopedija mogla osvanuti i u internetskom izdanju.
Krapinsko zagorski župan Željko Kolar rekao je kako je izuzetno ponosan i sretan što smo dobili enciklopediju.
– Kad je 2014. godine s idejom o enciklopediji k meni došao Božidar Brezinščak – Bagola i rekao mi što bi ona značila, nismo dvojili ni sekunde, već smo odmah krenuli i uspostavili kontakt s Antunom Vujićem i Leksikografskim zavodom. Na izradi enciklopedije radilo je 40 djelatnika iz samog Zavoda te još stotinjak stručnih ljudi sa strane koji su dali veliki obol da danas imamo enciklopediju. Kroz povijest Zagorje je uvijek bilo u žiži i nema nijednog događaja, a da tome nisu dali svoj obol i Zagorci i to u svim sferama života. Ovo je velika promocija Zagorja kao regije – rekao je Kolar te dodao da je u ove tri godine Županija za ovaj projekt izdvojila 650 tisuća kuna, no kad bi se sve zbrojilo što su radili volonteri na ovom projektu, ona bi vrijedila oko dva milijuna kuna.
Enciklopedija je tiskana u dvije tisuće primjeraka, od kojih je tisuću u vlasništvu Županije i nje će podijeliti zagorskim knjižnicama, školama i kulturnim institucijama, dok će se drugih tisuću komada preko Leksikografskog zavoda naći na tržištu. Inače cijena Enciklopedije je 480 kuna, a osim internetskog izdanja, za dvije do tri godine tiskat će se i na engleskom jeziku.

Počeci sežu u 1969.

Jedan od urednika Božidar Brezinščak Bagola rekao je kako počeci nastanka enciklopedije sežu u 1969. godinu, kada je izašao prvi broj časopisa Hrvatsko zagorje i kad je Antun Kozina počeo skupljati građu za leksikon.
– No, 1971. godine časopis je zbog poznatih okolnosti ukinut, priča je nastavljena i 1991. godine osamostaljivanjem Hrvatske, no ništa se nije uspjelo realizirati sve dok u veljači 2014. godine nismo počeli s radom kako bismo dobili ovu “knjigu nad knjigama” Hrvatskog zagorja. To nije samo knjiga o Krapinsko – zagorskoj županiji, to je knjiga o jednoj cjelovitoj regiji s devet gradova i općina iz Varaždinske županije i jednako toliko iz Zagrebačke županije. Hrvatsko zagorje je jedna zaokružena cjelina i regionalno i povijesno – rekao je Brezinščak Bagola.
O značaju enciklopedija za Zagorje govorila je i dosadašnja predsjednica Županijske skupštine Vlasta Hubicki rekavši kako će ovi kamenčići posloženi u mozaik koji se zove Enciklopedija Hrvatskog zagorja postati vrijedan čuvar naše zagorske baštine. Nešto šire o samoj Enciklopediji i što je sve u njoj zastupljeno govorio je i jedan od urednika Mladen Klemenčić. Na kraju župan Kolar predao je i posebna priznanja četvorici najzaslužnijih što su Zagorci dobili enciklopediju – dr. Antunu Vujiću, te urednicima Božidaru Brezinščaku Bagoli, Mladenu Klemenčiću i Ivanu Cesarcu. U prigodnom programu nastupili su Adam Končić te Marija Borić i Josipa Lončar uz glasovirsku pratnju Darijane Blaće – Šojat.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba